Željko Garača

Stručnjak razgolitio sva opravdanja HNB-a oko prešutnog minusa: Skandalozno je što su dopuštali bankama

Portal Novi list

Foto Emic Elvedji/Pixsell, Screenshot N1

Foto Emic Elvedji/Pixsell, Screenshot N1

Pustiti nekog da se zadužuje po kamati i do 17% da bi mu se olakšalo preživljavanje najmanje se očekuje od institucije koja bi trebala brinuti o interesima hrvatskih građana, poručuje Željko Garača



Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u N1 Studiju uživo objasnio je kako je to moguće da banke u Hrvatskoj godinama naplaćuju ogromne kamate za minuse na tekućim računima.


Najprije je objasnio razliku između dozvoljenog minusa i prešutnog prekoračenja.


“Razlika je prikrivena u smislu da se ona nije isticala. Ključna je razlika da je dozvoljeno prekoračenje i kamate na takvo prekoračenje regulirano zakonom, a ovaj dio – prešutno prekoračenje je jedna siva zona koja nije regulirana zakonom i tu su banke slobodne određivati kamate u skladu sa svojom politikom”, rekao je Garača.


Što je nedostajalo dozvoljenom minusu?




Što je nedostajalo dozvoljenom minusu pa da je uvedeno prešutno prekoračenje?


“Dozvoljenom minusu je falilo to što je bio prenisko određen za aktualne potrebe dijela građana. Kada se donosio zakon ja sam pretpostavljao da nema prostora za neki drugi proizvod koji se tu može plasirati, ali banke su inovativne i dovitljive i ako imate regulatora koji žmiri na takvo ponašanje banaka, dopušta im da rade, de facto, mimo zakona onda to ne treba previše čuditi”, objašnjava.



Ističe kako je HNB ovakav potez trebala povući odmah, čim su se pojavile prakse prešutnog minusa.


Bili su svjesni svega, ali nisu reagirali


“Takav minus nije nedopušten, ali ako vam se uvodi ograničenje na dozvoljeni minus, onda stvarno treba biti inovativan i plasirati financijski poizvod koji ne podliježe zakonima.


Mi smo svi bili svjesni toga i vjerujem da je regulator bio svjestan toga, ali nije reagirao dok iznosi tih prešutnih minusa nisu narasli na izuzetno velike iznose i kada su se pojavile informacije kolike su sve kamate na takav prešutni minus.


To je skandalozno, pogotovo u ovoj situaciji kada su građani zbog krize i poskupljenja bili prisiljeni posezati u minus po tekućem računu da bi preživjeli.


Moramo priznati da nije dovoljan broj hrvatskih državljana financijski pismen da bi znali kakve su posljedice takvog financijskog zaduživanja.


Opravdanje HNB-a da je na to gledao blagonaklono kako bi se građanima pomoglo u krizi meni je u najmanju ruku neukusno jer pustiti nekog da se zadužuje po kamati i do 17% da bi mu se olakšalo preživljavanje najmanje se očekuje od institucije koja bi trebala brinuti o interesima hrvatskih građana”, kaže Željko Garača.


Mogu li se uopće izvući iz dužničkog ropstva?


Dodaje i kako ljudi ulaze u jednu vrstu dužničkog ropstva da bi preživjeli, a pitanje je mogu li se iz tog duga izvući.


“Princip rada je da banke najprije podmiruju kamate tako da onaj osnovni dug ostaje. Nitko nije s radošću ušao u taj minus, to je u pravilu nužda i pitanje kao će se građani uopće iz toga izvući.


U tom smislu i ovaj potez HNB-a, bez obzira na to koliko je zakasnio, će pokušati malo ublažiti taj problem. Ja ga gledam kao dobru stvar koja će prisiliti banke da se ponašaju više u skladu sa zakonom.


Koliko sam shvatio radi se o tome da se i kamate na te prešutne minuse svedu na razine koje su regulirane zakonom kao i one za dozvoljeni minus”, govori.


Činjenica je da su to visokorizični krediti, ističe Željko Garača.


Cijeli razgovor sa Željkom Garačom pročitajte OVDJE.