Stjepan Adanić imenovan je u listopadu 2021. godine predsjednikom Uprave Jadranskog naftovoda d.d. (JANAF) na mandat od četiri godine nakon provedenog javnog natječaja. Upravljanje kompanijom preuzeo je u rujnu 2020. godine nakon uhićenja bivšeg predsjednika i više od godinu dana bio je »privremeni« predsjednik Uprave.

– Upravljanje kompanijom preuzeo sam u okolnostima kada smo bili suočeni s reputacijskim rizikom i narušenim ugledom kompanije. Član Uprave Vladislav Veselica i ja u proteklom razdoblju bili smo usmjereni na sanaciju nepovoljnih okolnosti u kojima se JANAF našao, uložili smo puno truda kako bismo vratili poljuljani imidž u javnosti te učvrstili našu reputaciju sigurne i pouzdane strateške kompanije čiji se rad promatra i mjeri kroz ostvarene rezultate.

Nakon uhićenja bivšeg predsjednika Uprave i izbijanja na svjetlo dana afera u JANAF-u, reputacijska kriza bila je očekivana, no kako se ona odrazila na poslovanje JANAF-a i na odnose s klijentima?

– Uprava društva u krizi je djelovala pravodobno i strateški promišljeno te smo nakon jednog intenzivnog razdoblja uspješno prevladali krizni izazov. Naši su klijenti i partneri redom najuglednije kompanije iz naftnog sektora u regiji i šire od toga, od kojih neki ostvaruju godišnje prihode koji se mjere u milijardama dolara.

Sa zadovoljstvom mogu reći kako smo, ne samo zadržali povjerenje postojećih partnera, nego nakon izbijanja krize i pridobili nove, što govori o povjerenju koje vlada na tržištu prema aktualnom smjeru i poslovanju JANAF-a, a to je rezultat zajedničkog rada nove Uprave, menadžmenta i zaposlenika.

Godina stabilizacije

Objavljeni su rezultati poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine. Kako ide ostvarenje s obzirom na stanje na naftnom tržištu?

– JANAF je ispunio i premašio plan poslovanja u prva tri tromjesečja tekuće godine. Zadovoljni smo s obzirom na stanje tržišta, pogotovo jer smo anticipirali o kakvoj će poslovnoj godini biti riječ i sukladno tome postavili plan poslovanja.

Ovo je za nas godina stabilizacije poslovanja, a rezultati su zasigurno bolji nego što bi bilo za očekivati obzirom na kretnja na naftnom tržištu. U ovoj godini do sada smo ostvarili ukupne prihode od 565 milijuna kuna koji su veći za 5,3 posto u odnosu na plan, bruto dobit je 240 milijuna kuna, a neto dobit više od 196 milijuna kuna.

To je zasigurno dobar pokazatelj kako i u ovoj godini nastavljamo s uspješnim poslovanjem.

Većina prihoda i dobiti ostvarena je iz primarne djelatnosti JANAF-a, skladištenja nafte i derivata i transporta, pri čemu su gotovo dvije trećine prihoda ostvarene u poslovanju sa stranim kupcima. Tko su glavni klijenti JANAF-a?

– Tako je, 62 posto prihoda iz temeljne djelatnosti ostvareno je u poslovanju s inozemnim kupcima, što potvrđuje izvoznu orijentiranost kompanije. Inače, ukupni prihodi od temeljne djelatnosti u prvih devet mjeseci ove godine iznose više od 555 milijuna kuna, od toga više od 55 posto otpada na transport, 29 posto na skladištenje nafte, a više od 15 posto na skladištenje derivata.

Tu posebno moram istaknuti da gotovo 50 posto prihoda iz skladištenja nafte i naftnih derivata ostvarujemo na mediteranskom spot tržištu na kojem se susrećemo s iznimnom konkurencijom iz Izraela, Cipra, Italije, Španjolske, Francuske, pa i dijela zemalja afričkog mediteranskog bazena.

Kada govorimo o poslovnim klijentima JANAF-a, korisnicima naših usluga skladištenja i transporta, moram naglasiti kako smo značajno proširili krug partnera, to su dobro poznata imena iz naftnog sektora.

Od inozemnih svakako treba spomenuti Glencore, Petrasco, MOL, Unipetrol, Litasco SA, OMV, NIS i BP, dok su domaći partneri s kojima imamo sklopljene ugovore INA, CRODUX, Agencija za ugljikovodike i Delta-Oil International.

JANAF je u prethodnim godinama, od tvrtke koja se bavila gotovo isključivo skladištenjem i transportom nafte naftovodom, postao važan faktor na mediteranskom spot-tržištu nafte i derivata, nudeći usluge skladištenja tvrtkama koje se bave kupoprodajom tih roba. Namjeravate li i dalje na tom segmentu bazirati poslovanje i u kojoj mjeri?

– Suradnja koju smo ostvarili s globalnim integriranim naftnim kompanijama i trgovcima naftom pokazuje koliko smo se snažno pozicionirali na naftnom tržištu. U budućnosti ćemo nastaviti s investicijama u modernizaciju naftovodno-skladišnog sustava u cilju dugoročnog osiguravanja vrhunske kvalitete naših usluga za naše postojeće, ali i buduće poslovne partnere.

Uz to, naftne kompanije spojene na naš transportni sustav uložile su značajna sredstva u modernizaciju i takozvanu duboku preradu, što nam također osigurava stabilnost u višegodišnjoj perspektivi, a u segmentu skladištenja nafte i naftnih derivata imamo osiguranu visoku i dugoročnu popunjenost.

Financijski osnaženi

Rezultat ste ocijenili dobrim i nazvali ga zalogom budućnosti za tvrtku od strateške državne važnosti, naglašavajući kako je JANAF financijski osnažen. Možete li objasniti što ste mislili pod financijskim osnaživanjem?

– Pod financijskim osnaživanjem mislim na činjenicu da je u prvih devet mjeseci 2021. godine stanje novčanih sredstava povećano za gotovo 103 milijuna kuna u odnosu na zadnji dan prethodne poslovne godine te da na 30. rujna 2021. godine iznosi više od 426 milijuna kuna.

Racionalizirana su ulaganja u investicije koje su bile planirane u prethodnim razdobljima, a Društvo se okreće novom ciklusu ulaganja u diverzifikaciju poslovanja koje će omogućiti dugoročnu stabilnost i pridonijeti dobrobiti šire društvene zajednice u kojoj JANAF djeluje.

Kako će se rast cijena nafte i derivata odraziti na poslovanje u zadnjem kvartalu? Kakva su vaša očekivanja po pitanju kretanja cijene nafte i derivata u idućem razdoblju i hoće li visoka cijena utjecati na smanjenje potražnje za skladištenjem i transportom?

– Cijena energenata i dalje će rasti, budući da je potražnja uslijed oporavka globalne ekonomije i dalje veća od trenutne ponude. No, ukratko rečeno, cijena nafte neće imati bitnog utjecaja u zadnjem kvartalu na naše poslovanje jer imamo dugoročne ugovore koji nam jamče stabilnost poslovanja.

U 2022. godini očekujemo stabilizaciju tržišta uslijed prilika koje bi mogle dovesti do preokreta na tržištu, kao što je moguće pokretanje novog nuklearnog sporazuma s Iranom ili povećanje proizvodnje iz američkog škriljevca.

Time bi se struktura tržišta opet okrenula iz backwardationa u contango, što bi dakako išlo i u korist JANAF-a.

Dvosmjerni transport

Kako će na poslovanje utjecati nedavno gašenje rafinerijske proizvodnje u Rijeci, za koje iz Ine kažu kako će biti privremeno, ali neslužbeno se saznaje da bi moglo potrajati sve do konca veljače iduće godine?

– Ta poslovna odluka Ine o privremenoj obustavi rafinerijske proizvodnje u Rijeci, koja je bila planirana i najavljena, neće utjecati na poslovanje JANAF-a.

S druge strane, Ina nastavlja gradnju postrojenja za obradu teških ostataka nafte u riječkoj rafineriji, čijim puštanjem u pogon će se kapacitet proizvodnje u Rijeci gotovo udvostručiti. Što će ono značiti za vašu tvrtku?

– Za očekivati je kako će rafinerija modernizacijom postati konkurentnija na tržištu te će i prerađivati veće količine nafte, što znači kako će potencijalno porasti količina transporta prema Rafineriji Rijeka, a samim time bi i JANAF transportirao veće količine nafte.

Iz Ine se već ranije najavljivala potreba za dvosmjernim transportom nafte naftovodom, s domaćih polja prema Rijeci. Je li dvosmjerni promet moguć i je li JANAF spreman za to? Bi li dvosmjerni promet bio isplativ i koje su količine nafte u oba smjera za to potrebne?

– Reverzibilan transport nafte moguć je od Mađarske do JANAF-ovog Terminala Sisak, a za smjer Sisak-Omišalj trebalo bi napraviti određene tehničko-tehnološke izmjene na samom Terminalu Sisak i na trasi kao što su ugradnja dodatne pumpne stanice, stanice za regulaciju tlaka, odušne stanice i ESD ventila na trasi naftovoda.

Uz to, s obzirom na obveze prema postojećim korisnicima s kojima JANAF ima ugovore o transportu upravo one nafte koju su oni dali u sustav, transport bi se na dionici Omišalj-Sisak odvijao naizmjenično te bi pri svakoj izmjeni smjera transporta trebalo izmjestiti naftu zatečenu u cjevovodu Omišalj-Sisak u količini od 118.000 kubičnih metara, uskladištiti je u spremnički prostor terminala Omišalj ili Sisak.

Tu istu naftu treba vratiti u cjevovod pri povratu na prvobitni smjer transporta. Ovakav način rada bio bi moguć uz promjenu smjera transporta četiri puta godišnje, ali dinamika procesa i gubitak »mrtvog« vremena potrebnog za izmještanje nafte iz trase i njen povratak čine ovaj plan transporta praktički neodrživim za korisnike u smjeru Omišalj-Sisak.

Zelena tranzicija

Je li JANAF spreman i na izazove energetske tranzicije koju je zacrtala Europska unija, a u kojoj nafta i naftni derivati više ne bi trebali imati ni približno značajnu ulogu kao danas? Najavljivali ste ulaganja u zelenu tranziciju i obnovljive izvore energije, što konkretno planirate u tom dijelu?

– Do kraja godine bit će donesena Strategija sa smjernicama za diverzifikaciju poslovanja prema zelenoj ekonomiji, temeljni dokument koji će definirati djelatnosti i rokove diverzifikacije prema niskougljičnoj energetskoj tranziciji.

U ovom trenutku mogu reći kako planiramo poslovne aktivnosti usmjeriti u obnovljive izvorne energije razvijajući vjetro i solarne elektrane ili korištenje geotermalne energije te u razvoj skladištenja energije, kao i u druge kompatibilne i profitabilne nenaftne djelatnosti, poput IT sektora.

Također razgovaramo s potencijalnim partnerima u našoj zelenoj tranziciji vezano uz zajednička ulaganja u obnovljive izvore energije.

Hoće li JANAF dakle postati i proizvođač energije, u kojem roku i opsegu?

– Kao što je već poznato, JANAF je poduzeo prve korake u osiguravanju opskrbe vlastite djelatnosti energijom iz fotonaponskih elektrana u koje smo uložili značajna sredstva.

Fotonaponske elektrane na terminalima Sisak i Žitnjak-Zagreb, potvrđuju predanost realizaciji dugoročne niskougljične razvojne strategije i obnovljivim izvorima energije.

No, kako sam već rekao, nova razvojna strategija bit će temelj za daljnji smjer poslovanja, a samim time dat će i rokove realizacije budućih projekata obnovljivih izvora energije.

Kasni li JANAF u tom smislu, je li takve projekte trebalo pokrenuti već ranije i hoće li uspjeti na vrijeme diverzificirati poslovanje?

– Bilo bi dobro da su projekti diverzifikacije poslovanja pokrenuti i ranije, ali smatram kako nismo zakasnili. Sadašnja Uprava ima jasno zacrtanu viziju poslovanja te sam uvjeren da smo na pravom putu.

S pozornošću pratimo svaki razvoj događaja vezan uz regulativu Europske unije i hrvatske Vlade oko ugljičnih emisija, tržišne prilike i sve druge čimbenike koji utječu na naš tržišni položaj. To nam daje smjer za izradu i provođenje razvojnih planova u budućnosti na našem putu prema zelenoj tranziciji kroz koju upravo prolaze sve velike energetske kompanije na svijetu.

Velika ulaganja

Ove godine JANAF je ulagao više od 80 milijuna kuna, na što se odnose ta ulaganja?

– Investirali smo u spremnički prostor, naftovodni sustav, sustave nadzora, upravljanja, sigurnosti i zaštite i digitalnu transformaciju poslovnih procesa te se pripremamo za buduće investicijske cikluse u sklopu diverzifikacije poslovanja.

Kanite li nastaviti s proširenjem skladišnih kapaciteta i na kojim lokacijama? Što je s planovima vašeg prethodnika o pretvaranju Siska u drugo najvažnije JANAF-ovo čvorište, poslije Omišlja?

– Terminal Sisak s postojećim izgrađenim kapacitetima, poslije Omišlja, je najveći JANAF-ov terminal. Svi terminali neophodni su i samim time jednako su nam važni.

U planovima su nam proširenja skladišnih kapaciteta na našim terminalima, a sama dinamika proširenja ovisit će o potrebama tržišta. U svakom slučaju, bitna je ekonomska isplativost proširenja skladišnih kapaciteta, a na to će bitno utjecati i smjernice za dugoročni razvoj.

Strateški značaj

JANAF je tvrtka u većinskom državnom vlasništvu koja bilježi rast prihoda i profita, što ga čini i poželjnom »metom« za privatizaciju. Smatrate li da JANAF treba privatizirati i jesu li afere naštetile vrijednosti tvrtke?

– Reputacijski rizik uspješno je prevladan, o čemu svjedoče i poslovni rezultati JANAF-a. Još u prošloj godini zabilježili smo rekordan prihod i dobit, a ove godine nastavljamo s uspješnim poslovanjem te smo nedavno objavili kako smo u prva tri tromjesečja 2021. premašili poslovni plan za to razdoblje.

Kako bismo dodatno potvrdili predanost nove Uprave transparentnom poslovanju, ove smo godine i kao prva tvrtka u većinskom državnom vlasništvu uveli u poslovanje antikorupcijski standard ISO 37001 te dubinski revidirali sve interne procedure i pravilnike.

Ipak, iako smo i više nego uzorna kompanija prema rezultatima poslovanja, ne podržavam ideju o privatizaciji JANAF-a. Postoje strateška područja i kompanije za koje se svi relevantni stručnjaci, pa i oni koji zagovaraju minimalan utjecaj države na ekonomiju, slažu kako ih ne treba privatizirati.

JANAF je društvo od upravo takvog, strateškog značaja za Republiku Hrvatsku i treba ostati u većinskom državnom vlasništvu.

Jedan od najbližih Tuđmanovih suradnika

Stjepan Adanić bio je ratni gradonačelnik Varaždina od 1990. do 1991. godine, šef Vojnog kabineta predsjednika Republike Hrvatske i jedan od najbližih suradnika prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te je kao pomoćnik ministra obrane bio glavni pregovarač u odlasku JNA iz Zagreba i Hrvatske i glavni pregovarač u postupcima razmjene ratnih zarobljenika.

U JANAF-u je Adanić već 23 godine gdje je došao na mjesto direktora pravnih, kadrovskih i općih poslova. Godine 2007. imenovan je državnim tajnikom u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a u JANAF se vraća 2012. godine.

Diverzifikacija prema zelenoj ekonomiji – temelj razvoja i stabilnosti

​​Na čelu JANAF-a imenovani ste na puni mandat od četiri godine, koji su vaši glavni ciljevi u idućem mandatu?

– Imam jasnu viziju poslovanja u budućnosti koja će se temeljiti na diverzifikaciji poslovanja. A da bi se išlo u tom smjeru, Društvo je već pristupilo izradi dugoročne niskougljične razvojne Strategije sa smjernicama za diverzifikaciju prema zelenoj ekonomiji, koja će uskoro biti dovršena.

Tako ćemo postaviti temelj dugoročnom razvoju i stabilnosti kompanije, u skladu sa svim proklamiranim načelima zaštite okoliša te zahtjevnim ciljevima o ugljičnim emisijama koje je postavila Europska unija te smjernicama energetske strategije Vlade RH.

Uz to, nastavit ćemo i s investicijama u naftovodno-skladišni sustav kako bismo našim korisnicima dugoročno osigurali vrhunsku kvalitetu usluga.