Koronakriza

Promet na Tuđmanu se strmoglavio za 70%, aviokompanije odlaze, što će biti sa zimskim redom letenja?

Siniša Pavić

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Veliko je pitanje hoće li ove godine zagrebačka zračna luka dočekati svog milijuntog putnika, a svakodnevne su vijesti o novim zrakoplovnim kompanijama koje su otišle ili se špekulira da bi to mogle učiniti



Premda se ne radi o ljestvici na kojoj je dobro biti na vrhu, činjenica jest da je možda i najveće gubitke u poslovanju pandemija donijela zračnom prometu, avio- kompanijama i zračnim lukama. Izuzetak nije ni Zagrebačka zračna luka »Franjo Tuđman« gdje je pad prometa putnika ove godine na »dobrom« putu da bude veći od 70 posto, što će se, dakako, odraziti i na poslovanje Međunarodne zračne luke Zagreb (MZLZ), tvrtki koncesionaru ove naše ponajveće zračne luke.


Iz MZLZ-a ponajprije podsjećaju kako je Zračna luka »Franjo Tuđman« bila jedina zračna luka u Hrvatskoj i regiji koja je cijelo vrijeme, od proglašenja pandemije u mjesecu ožujku do postupnog početka vraćanja komercijalnog prometa u svibnju, bila otvorena i operativna za civilni promet, specijalne letove, repatrijacijske letove, za promet generalne avijacije te za teretni promet koji je bio pojačan u travnju, kad je zabilježen veliki broj zrakoplova s humanitarnom pomoći i nužnom medicinskom opremom.


– Promet u ožujku bio je upola manji u odnosu na ožujak prošle godine, a u travnju smo zabilježili više od 90 posto smanjenja prometa putnika. S prvom polovinom svibnja počela je uspostava prometa na domaćim linijama kojom je započeo oporavak, međutim, u razdoblju od 15. ožujka do kraja rujna realizirano je ukupno oko 30 posto prošlogodišnjeg prometa putnika – kazuju nam iz MZLZ-a.




Promet je takav da je veliko pitanje hoće li ove godine Zračna luka Zagreb dočekati svog milijuntog putnika. Štoviše, iz MZLZ-a nam kažu kako prema dosadašnjoj dinamici broja putnika, ne mogu potvrditi da će ove godine milijuntog putnika biti.


S druge pak strane, svakodnevno se da naići na vijesti o novim zrakoplovnim kompanijama koje su otišle iz zračne luke ili se špekulira da bi to mogle učiniti. Iz MZLZ-a ističu kako su zrakoplovne kompanije koje su obustavile letove ili smanjile frekvencije za Zagreb, kao razlog navele ograničenja uzrokovana pandemijom, odnosno smanjenu potražnju na letovima.


Obustavljeni letovi


– Jedna od tih kompanija je i Emirates na letu za Dubai, uz napomenu da je Zagreb jedan od mnogih gradova/destinacija prema kojima su letovi Emiratesa obustavljeni uslijed pandemije COVID-19. Naravno da ova situacija negativno utječe na promet i na prihode zračne luke, no uvjereni smo u ponovno pokretanje svih privremeno obustavljenih linija čim to bude komercijalno i operativno izvedivo.


Svi zrakoplovni prijevoznici u Zagrebu prometuju smanjenim frekvencijama ili su privremeno prekinuli prometovanje. Neki prijevoznici obustavljaju letove na tjednoj bazi, neki na cijelu godinu. Stoga savjetujemo svim potencijalnim putnicima da za provjeru statusa svojih letova kontaktiraju izravno zrakoplovne kompanije kako bi dobili najnovije informacije, a koje su iz navedenih razloga podložne promjenama – poručuju iz MZLZ-a.


Ako je ljetni red letenja donio gubitke, logičnim se činilo pitati što nosi zimski red letenja, u nas poslovično siromašnijeg opsega. Teško je tu, međutim, predviđati mnogošto. Istina, naime, jest, kako to kazuju iz MZLZ-a, da je red letenja svake zrakoplovne kompanije jasan pokazatelj očekivanog prometa, no, jasno je i to kako se uslijed izmjena epidemiološke situacije mijenjaju i planovi zrakoplovnih prijevoznika iz tjedna u tjedan.


Ono što je za sada izvjesno i što će se, nadaju se u MZLZ-u i zadržati, jest da će Lufthansa, Turkish Airlines i Croatia Airlines nastaviti prometovati i tijekom zimskog reda letenja, kao i kompanije KLM i Air France te još neke koje dugo godina lete u Zagreb.


S druge pak strane vrijedi zabilježiti da se u okolnostima dogodio i dolazak jedne nove kompanije, da su od nedjelje, 4. listopada 2020. Kijev i Zagreb spojeni redovnom linijom dva puta tjedno.


I hrvatska nacionalna zrakoplovna kompanija Croatia Airlines morala se suočiti s minusima. U prvih devet mjeseci ove godine obavljeno je ukupno 10.526 letova, dok je u prvih devet mjeseci prošle godine obavljeno 22.235 letova, što konkretno znači da je broj letova na razini 47 posto prošlogodišnjih.


Najveći postotak realizacije planiranog reda letenja zabilježen je u kolovozu kada je obavljeno 57 posto svih planiranih letova, dok je realizacija tijekom srpnja iznosila 50 posto. Već u rujnu je realizacija pala na 44 posto, a do kraja listopada u Croatia Airlinesu očekuju još manji broj obavljenih letova.


Iz kompanije podsjećaju i da su tijekom nekoliko tjedana potpunog lockdowna obavljana samo dva leta dnevno: Zagreb – Frankfurt i Frankfurt – Zagreb te povremeni charter letovi. Stoga je tijekom mjeseca travnja zabilježeno izvršenje samo 4 posto broja planiranih letova.


U istom razdoblju, u prvih devet mjeseci ove godine, prevezen je 533.381 putnik, dok je u prvih devet mjeseci prošle godine prevezen 1.701.571 putnik, što predstavlja tek 31 posto broja prevezenih putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ovako značajan pad broja putnika rezultat je pada potražnje za putovanjima izazvane globalnom pandemijom, kazuju u Croatia Airlinesu.


Popunjenost letova u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 50,7 posto što je pad od -23,1 postotna boda u odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine. Što se pak tiče zimskog reda letenja, on će se prilagođavati potražnji te aktualnoj epidemiološkoj situaciji.


Europske metropole


– Tijekom listopada zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno povezuju Hrvatsku s 15 međunarodnih odredišta. Uz to našim putnicima preko najvećih europskih prometnih čvorišta pružaju se povoljne mogućnosti letova na veliki broj odredišta diljem svijeta, osobito na letovima partnera Croatia Airlinesa iz udruge Star Alliance.


U međunarodnom redovitom prometu glavni grad Zagreb tijekom listopada je izravno povezan s 12 europskih odredišta, Split s deset, a Dubrovnik s dva međunarodna odredišta – ističu iz Croatia Airlinesa uz podsjećanje kako u domaćem redovitom prometu zrakoplovi Croatia Airlinesa povezuju Zagreb s pet hrvatskih zračnih luka, a nastavljeni su i letovi na linijama Osijek – Split i Osijek – Dubrovnik.


Tijekom studenoga zrakoplovi nacionalnog avioprijevoznika povezivat će Hrvatsku izravno s 12 međunarodnih odredišta. U međunarodnom redovitom prometu glavni grad Hrvatske Zagreb bit će izravno povezan s 12 europskih odredišta, a iz Splita će se letjeti u tri europske metropole Frankfurt, München i Rim. U domaćem redovitom prometu zrakoplovi Croatia Airlinesa povezivat će Zagreb s Dubrovnikom i Splitom te Zadrom i Pulom.


Sve pobrojeno dobre su vijesti i za MZLZ, baš kao i druge hrvatske zračne luke. Premda će istaknuti kako zbog objektivnih epidemijskih razloga ova godina ne može biti mjerilo, naglasit će u Croatia Airlinesu i to da je kroz devet zračnih luka u Republici Hrvatskoj prošlo ukupno 11,4 milijuna putnika, dok je gotovo polovina putnika Zračne luke Zagreb, koja je glavno čvorište Croatia Airlinesa, letjelo zrakoplovima ove kompanije.


U konačnici ostaje pitati kad će bolja vremena za zračni promet, koliko god predviđanja dana kad će se izaći iz najveće krize u povijesti avioprometa bila ravna »gledanju u nebo«.


– Prioritet Međunarodne zračne luke Zagreb je održati kontinuitet operacija uz maksimalnu sigurnost i zaštitu. Zračna luka »Franjo Tuđman« kao javna infrastruktura ima ključnu ulogu u održavanju međunarodne povezanosti Hrvatske kako u komercijalnim letovima, tako i u sanitarnim, teretnim letovima te repatrijacijskim letovima.


Svi se duboko nadamo da će ova kriza proći i da ćemo se uskoro vratiti uobičajenim aktivnostima i rastu prometa – poručuju iz MZLZ-a.


Iz Croatia Airlinesa pak vele kako je s obzirom na drastični pad potražnje za uslugama zračnog prijevoza tijekom proteklih mjeseci, doista teško govoriti kada je realno za očekivati dolazak boljih dana. Laički rečeno, valja preživjeti.


– Za prva tri mjeseca epidemiološke krize koristili smo mjere Vlade Republike Hrvatske u vezi s odgodom plaćanja doprinosa i poreza na plaće. U listopadu počinjemo koristiti potporu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta, odnosno mjeru skraćivanja radnog vremena kojom se sufinancira dio plaća kod poslodavaca kod kojih je, zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom, došlo do privremenog smanjenja opsega posla.


Navedenu mjeru namjeravamo koristiti za veći dio zaposlenika, ovisno o zahtjevima radnog mjesta, a skraćenje bi iznosilo u prosjeku pet radnih dana – najavljuju iz Croatia Airlinesa.


Radna mjesta sačuvana, ali primanja smanjena


Kriza je donijela i razgovor između Uprave MZLZ-a i sindikata. U dogovoru Uprave i sindikata primanja zaposlenika su smanjena za oko 18 posto, najprije od travnja do rujna, a onda je odlučeno da će tako biti do kraja ove godine.


– Imajući u vidu da je sektor zračnog prometa izrazito teško pogođen nastalom situacijom, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu, navedeno je značajno utjecalo na poslovanje svih zračnih luka pa tako i Međunarodne zračne luke Zagreb, koja trpi značajne gubitke.


Stoga je bilo nužno donijeti određene izmjene u planiranju investicija te optimizirati troškove, no pritom nije bilo niti otpuštanja radnika ni zahvata koji bi utjecali na kvalitetu usluga koje pružamo našim korisnicima. Sva slobodna sredstva usmjerena su prema kontinuitetu operacija i sigurnosti prometa.


Došlo je do određenog umanjenja plaća u dogovoru sa sindikatima koji djeluju na zračnoj luci. Poduzeli smo određene napore u organizaciji rada, smanjenju troškova, koristimo državnu potporu i uspjeli smo za sada sačuvati sva radna mjesta – kazuju iz MZLZ.


Drugi važan aspekt jest i utjecaj loše situacije na plaćanje koncesijske naknade od strane koncesionara, pri čemu su nagađanja išla sve do mogućeg raskida koncesijskog ugovora.


– MZLZ kao koncesionar održava redovnu komunikaciju s Ministarstvom prometa koje je predstavnik davatelja koncesije kroz koju se razmatraju posljedice krize uzrokovane pandemijom. Tijekom cijelog trajanja krize glavna tema razgovora predstavnika davatelja koncesije i koncesionara su bile moguće mjere kojima će se osigurati dugoročna opstojnost ovog projekta kroz cijelo vrijeme trajanja koncesije. Mjere se odnose na odgodu plaćanja koncesijske naknade, ne na prestanak plaćanja naknade te nije bilo razgovora o raskidu ugovora o koncesiji – poručuju iz MZLZ-a.