Kristian Krpan, predsjednik je Regionalnog ureda HUP-a Rijeka koji pokriva Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku županiju, te priznati gospodarstvenik koji je već pet godina na čelu labinske proizvodne i izvozne tvrtke za proizvodnju peći i kotlova na pelete MCZ.

Kakve je posljedice dosad imala pandemija COVID-19 na privredu u cjelini i na izvoznike?

– Dosad nam je bilo čak i dobro, unatoč izuzetnom padu poslovne aktivnosti, mjere Vlade su napravile pozitivan potez kojim je došlo do minimalnog broja raskida ugovora o radu. Sad je posve neizvjesno što će biti 1. lipnja, iako je taj datum pred vratima. Ako Vlada žurno ne donese nove mjere primjerene trenutku, za očekivati je velike probleme s otkazima jer gospodarska aktivnost, premda se oporavlja, nije se oporavila. No i to da se oporavlja je diskutabilno, jer mi smo u razdoblju u kojemu se ništa ne zna, nesigurnost na tržištima je izuzetna i za one koji dosad nisu ili su u manjem obujmu osjetili utjecaj koronakrize na poslovanje, na njih red tek dolazi. Bit će velikih potresa, sad će se jako pokazati koliko je naš zakonodavni sustav vezan uz Zakon o radu nespreman za ovakvu situaciju. Sustav je izuzetno rigidan, to je krut i arhaičan sustav i to je nešto za što ćemo plaćati cijenu u nastupajućem razdoblju. Zemlje u okruženju imaju banke sati gdje se određeni prekovremeni sati ne plaćaju, nego sakupljaju i onda se ili koriste kao slobodni dani, ili se plate kao prekovremeni, ako ih radnik ne može iskoristiti, na papiru. I mi to imamo, ali primjena je toliko kruta da to rijetko tko koristi. Primjerice, nije cilj tih mjera da država spasi firmu, nego da spasi sebe – od vala otkaza i svega toga što s njima dolazi. Italija i Njemačka, primjerice, pomažu radniku s imenom i prezimenom, a ne firmi. Firma samo služi da dobije novac od države i proslijedi ga radniku, za vrijeme dok nije radio zbog velikih ekonomskih poremećaja.

Regulativa bolovanja

Je li i vaša firma dobila državne poticaje?

– Dobila je. Onaj dan kad sam stisnuo klik i poslao zahtjev za mjere, bio mi je jedan od najgorih u mom poslovnom životu; onaj trenutak kad od drugoga moraš tražiti pomoć jer nisi u mogućnosti sa svojim timom zaraditi za vlastitu egzistenciju je vrlo mučan. Nema pravog poduzetnika koji se u takvoj situaciji ne osjeća loše, iako ćemo sve to skupa vratiti. Osjećaš se kao da tražiš milostinju i to je vrlo loše.

Koje mjere država treba nastaviti i koje su nove nužne za opstanak gospodarstva?

– Pozdravili smo mjere za ekonomski oporavak jer su donesene brzo i vatrogasno, no s obzirom na to da je ipak dio tih mjera kratkoročnog daha, važno je da Vlada, prije nego postane tehnička, donese paket dugoročnih mjera. Zato je HUP zatražio i održao sastanak s premijerom i ministrima kako bi otvorili pitanja dodatnih mjera za očuvanje radnih mjesta, likvidnih sredstava za potrebe gospodarstva i poticanja potrošnje, između ostalog i na način da država i lokalne sredine ne zaustave investicije. HUP će i dalje otvarati temu smanjenja parafiskalnih nameta, prilagodbi Zakona o radu, reformi pravosuđa, kao tri najvažnija područja za unapređenje poslovnog okruženja. Pitanja regulative bolovanja, učinkovitijeg teritorijalnog ustroja i sveobuhvatne reforme zdravstvenog sustava koja uključuje i definiranje odnosa privatnog i javnog zdravstva odmah slijede na listi prioriteta.

Što kažu poduzetnici Primorsko-goranske županije na dosadašnje mjere?

– Za našu regiju ključno je otvaranje objekata u turizmu, kao važne komponente gospodarstva PGŽ-a, te nastavak mjera potpora za očuvanje radnih mjesta. Dosadašnje mjere u trenutku za neke gospodarstvenike potpunog zaustavljanja poslovnih procesa su ocijenjene kao pravovremene. U vremenu koje dolazi ulazimo u period velikih nestabilnosti poslovnih procesa u kojima će se u jednom trenutku tražiti i prekovremeni rad, dok će u drugom poslodavci imati značajne viškove radnih i ljudskih kapaciteta. Kako bi se spriječio mogući val otkaza, potrebno je preciznije djelovati, na način na koji i druga EU gospodarstva djeluju, a to je mjera za pomoć u vremenu koje je pojedini radnik proveo u skraćenom radu, kad nije imao posla i nije bio na radnom mjestu. To vrijeme mora biti nadoknađeno, plaćeno kroz potpore. Mjere traže poimenični pristup, smatramo da nema više potrebe ići široko kao do sada, te da za to niti nema sredstava u proračunu.

Oživljavanje turizma

Koje korake očekujete od jedinica lokalne samouprave?

– Primorsko-goranska županija jedan je od pozitivnih primjera jedinica lokalne uprave i samouprave koje su prepoznale kako je nužno da i one preuzmu dio odgovornosti za opstanak lokalnog gospodarstva. Kroz izmjene proračuna ovdje se predvidjelo više od 3,5 milijuna kuna za izravne potpore poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima, te još 2 milijuna kuna za subvencije kamata u korištenju mjera poslovnih banaka. Krivo je očekivati da ove potpore neće izazvati rupe u proračunu jedinica lokalne samouprave, ovo je pravi trenutak za početak reformi koje se toliko dugo traže i još duže obećavaju. Vidjeli smo kako su neke stvari koje se desetljećima nisu mogle riješiti i ubrzati u ovoj krizi riješene. Obveza je nastaviti tako.

O Hrvatskoj se kao korona-free destinaciji dosta pisalo u stranim medijima, ali mislite li da su dosadašnje mjere za turizam dovoljne, posebno u usporedbi s glavnim hrvatskim konkurentima?

– Nužno je da Hrvatska donese mjere koje će oživjeti turizam i krene u snažnu kampanju, kao što rade i naši konkurenti. Svaki gost je ove godine još važniji nego inače i trebamo pametno iskoristiti svaki turistički dan. Sredstva za financiranje možemo pronaći jedino u reformama. Sad smo svjedoci da je u samo posljednjih deset dana tristo tisuća ljudi ušlo u Hrvatsku. No, i dalje je potpuno neizvjesna ova turistička godina i čekamo daljnje dogovore otvaranja granica za turistička putovanja unutar EU-a.

Ministar Aladrović najavio je retroaktivno propisivanje uvjeta za isplate potpora zaposlenicima. Je li to ipak kasno?

– Za nas je iznimno problematično retroaktivno propisivati uvjete za isplate potpora. Pravila moraju biti jasna i jedna za sve od početka, stoga potencijalne nove uvjete treba definirati zajednički i to za mjere koje će tek stupiti na snagu. Pravna nesigurnost i neujednačenost pravne prakse su upravo jedne od najvećih rak-rana našeg kako društva, tako i gospodarstva kao njegovog sastavnog dijela.

Više ste puta isticali da akcijski plan za smanjenje parafiskalnih nameta neće imati značajniji utjecaj na gospodarstvo. Koje korake očekujete?

– Svjesni smo da se izvanporezna davanja ne mogu u cijelosti otkloniti, niti to očekujemo. Međutim, isto tako oni trebaju biti kontrolabilni, a njihova namjena efikasna i transparentna. U krizi u kojoj su poslodavci bili prisiljeni preko noći zatvoriti svoje tvrtke nije moguće niti racionalno plaćati sve što nam se nameće. HUP je predložio da se za 20 najvećih nameta naknada postotno smanji, a ostatak jednostavno ukine do analize procjene učinka svakog nameta. Parafiskalni nameti su samo jedan dio problema, državni monopoli, koncesijski monopoli su idući. Primjera radi, mi u Hrvatskoj ne možemo čak sami niti dimnjačarsku uslugu odabrati, i to je regulirano zakonom.