RIJEKA – Ministar financija Zdravko Marić tvrdi da je Porezna uprava reagirala na slučaj riječkih tvrtki, čiji su osnivači talijanski državljani i koje su najveći porezni dužnici u Primorsko-goranskoj županiji.

– Porezna uprava je reagirala i reagira. Međutim, znate da, s obzirom na institut porezne tajne, pojedinačne slučajeve ne možemo komentirati, kazao je Marić odgovarajući na pitanje je li Porezna uprava mogla ranije reagirati i nešto više učiniti s obzirom na model po kojem te tvrtke očito posluju.

Marić kaže da Porezna uprava, Carinska služba, Ured za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma i Financijski inspektorat, kao nadzorne službe i ustrojstvene jedinice koje rade u okviru zakonom propisanih ovlasti i dužnosti, međusobno komuniciraju, ali dodaje da je »jednako važno i to što komuniciraju s ostalim tijelima kaznenog progona u Hrvatskoj«.

Uočljiva špranca

– Dakle, kada se uoče određene anomalije, određene nepravilnosti naravno da se reagira kroz razmjene informacija i onda se postupa. Nevezano, ali i vezano uz slučaj u Rijeci, Porezna uprava pokreće procese nadzora, otvara naloge i u konačnici između ostaloga utvrđuje porezni dug, a onda u suradnji s drugim tijelima, ne samo Ministarstva financija, nego i tijelima kaznenog progona, ako postoje elementi kaznene odgovornosti, po tome se postupa, kazao je Marić. Dodao je i da službe Ministarstva financija i međusobno i s ostalima službama kaznenog progona dobro surađuju i dobro rade svoj posao što, prema njemu, pokazuju i »neki primjeri iz recentne prošlosti«.

Iz ove Marićeve izjave indirektno bi se moglo zaključiti nekoliko stvari, međutim, i dalje bez jasnijeg određenja kako je moguće da šest tvrtki u stranom, u ovom slučaju talijanskom vlasništvu budu u situaciji da natuku toliki porezni dug u Hrvatskoj od čak 210 milijuna kuna. Tim više što postoje nebrojeni primjeri izuzetno ažurnog postupanja Porezne kada su u pitanju iznosi od po nekoliko stotina ili par tisuća kuna, a u ovom slučaju vrtjele su se na stotine i stotine milijuna kuna tijekom proteklih godina preko tvrtki u talijanskom vlasništvu. Samo preko Keepmetala i LD Metal iz Užarske 1 u Rijeci od 2017. godine moralo se »okrenuti« najmanje 370 milijuna kuna s obzirom na utvrđene iznose njihovih poreznih dugovanja. Špranca po kojoj se te tvrtke osnivaju i djeluju relativno je lako uočljiva, i to iz javno dostupnih podataka, pri čemu su Keepmetal, LD Metal i Giomax samo zadnji u nizu jer je očito da je taj put trasiran od ranije s obzirom da su druge, poput Ecometala ili Metali trgovina u likvidaciji, njihovi talijanski vlasnici registrirali još 2011. odnosno 2014. godine.

Velika šestorka

U svjetlu najnovijih zbivanja oko Zagrebačke banke, otvara se i pitanje jesu li upravo ove tvrtke među onim klijentima i transakcijama za koje je nadzor HNB-a utvrdio da se banka u razdoblju od početka 2017. do studenog 2019. godine nije pridržavala svih mjera i procedura propisanih Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a slijedom čega je onda Financijski inspektorat Zabu proglasio krivom i odredio joj jedinstvenu novčanu kaznu od 33 milijuna kuna? Podaci sa Poslovna.hr upućuju da su i Keepmetal i LD Metal, ali i Ecometal i Prince imali otvoren žiro račun u Zagrebačkoj banci, međutim, radili su i s drugim bankama u kojima su im pojedini računi još uvijek otvoreni, ali u blokadi od tek od ovog ljeta.

– Poštujući bankovnu tajnu, Zagrebačka banka nikad ne komentira individualne odnose s bivšim, sadašnjim ili budućim klijentima, odgovor je Zabe na naš upit jesu li među inim transakcijama za koje su kažnjeni bile i one koje su ostvarivali s ove četiri tvrtke iz »velike šestorke«.
Slijedom dostupnih IBAN podataka s Poslovna.hr, iz kojih je vidljivo da ove tvrtke u talijanskom vlasništvu nisu radile samo sa Zagrebačkom bankom, prema HNB-u odaslali smo upit jesu li utvrdili prekršaje vezane uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i u tim bankama, no odgovor do zaključenja ovog broja našeg teksta nismo dobili.