Dulji moratorij

Marić pozvao banke da prolongiraju naplatu kredita: “Slijedite ono što je učinio HBOR”

Jagoda Marić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Dio poduzetnika moći će ostvariti i potpuno oslobođenje od plaćanja odgođenih obveza ako je ostvario pad prihoda veći od 50 posto u protekla tri mjeseca, u odnosu na isto razdoblje prošle godine



Država je tromjesečnu odgodu naplate poreza na dohodak i doprinosa odobrila za više od 90 tisuća poreznih obveznika, koji su tako u protekla tri mjeseca privremeno bili oslobođeni plaćanja ukupno 5,3 milijarde kuna obveza.


Sada polako te obveze dolaze na naplatu, a dio poduzetnika moći će ostvariti i potpuno oslobođenje od plaćanja odgođenih obveza ako je ostvario pad prihoda veći od 50 posto u tom tromjesečnom razdoblju, u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


Obveznici koji imaju godišnji prihod do sedam i pol milijuna kuna u tom će slučaju u potpunosti biti oslobođeni plaćanja obveza, a oni koji imaju veći prihod, ostvarit će oslobođenje plaćanja obveza u postotku u kojem im je prihod pao.




Primjerice, ako neka tvrtka ima godišnji prihod 20 milijuna kuna, a u tromjesečnom razdoblju za koje je ostvarila odgodu prihod joj je bio 70 posto manji od lanjskog u isto vrijeme, platit će 30 posto odgođenih obveza.


Ostalima koji nemaju pravo na oslobođenje, a sada ne mogu plaćati tekuće obveze i obveze koje su im bile odgođene, ostaje zahtjev za obročnom otplatom u 24 mjeseca, bez naplate kamata ili podizanje kredita za obrtna sredstva, kako bi mogli financirati sadašnje poslovanje, ali i riješiti odgođene obveze.


Zahtjev veledrogerija


I ministar financija Zdravko Marić jučer je nakon sjednice Vlade poručio da je sada iznimno važno da kreditna aktivnost za financiranje obrtnih sredstva bude što veća, a komercijalne banke pozvao je da, kad je u pitanju moratorij na ranije podignute kredite, slijede HBOR koji je svima produžio moratorij na dodatna tri mjeseca, onima koji su posebno pogođeni koronom na devet mjeseci, a dužnicima u turizmu na 15 mjeseci.


– Tim slijedom bi trebale ići i komercijalne banke, kazao je Marić nakon sjednice Vlade.


Komentirao je ministar Marić i objavu veledrogerija da će hrvatskim bolnicama obustaviti isporuku lijekova i drugog potrošnog medicinskog materijala ako im Vlada uskoro ne plati barem milijardu od ukupno 4,2 milijarde kuna duga.


Ministar nijednom riječju nije dao naslutiti da će Vlada uskoro ispuniti taj zahtjev veledrogerija i da će im hitno uplatiti milijardu kuna, nego je poručio da treba naći sustavno rješenje i da građane ne treba plašiti nestašicom lijekova, jer im je i bez toga dosta stresova.


– Uz dužno poštovanje prema zdravstvenom sustavu koji se i u ovoj epidemiji pokazao kao sjajan, financijska održivost nije u potpunosti osigurana, tako da ćemo o toj problematici uskoro razgovarati kolega Beroš i ja, te drugi kolege. Nema potrebe za najave o obustavama, građanima je dosta stresova proteklih mjeseci, kazao je Marić.


Dugovi u zdravstvu


Dodao je da dugovi u zdravstvu, dugovi bolnica prema veledrogerijama i općenito problematika financijske održivosti zdravstva, nisu problemi od jučer, već traju dulji niz godina, čak i desetljeća, a da je sadašnja Vlada u dva navrata provela »minisanacije«, pa je zdravstveni sustav dobio dodatni novac što je smanjilo ukupne obveze u zdravstvu.


Podmirene su određene dospjele obveze i skraćeni su rokovi plaćanja, jer su prije toga pojedine bolnice plaćale u rokovima od 900 dana. I sam ministar priznaje da to nije dovelo do trajnog rješenja, a dugovi su ponovno počeli rasti.


Na pitanje kad će bolnice početi redovito plaćati svoje obveze, ministar je kazao da će se to dogoditi kada se nađe sustavno rješenje i kad se uspostavi održivi model.
Veledrogerije pak tvrde ako ne bude hitnog rješenja i ako Vlada odmah ne uplati barem milijardu kuna duga, da će biti ugrožena isporuka lijekova i najavljuju da će od proizvođača naručivati lijekove i materijal samo ako im bolnice prethodno to plate.


Tih milijardu kuna prema njihovim procjenama dovoljno je da sustav bude stabilan do početka listopada, dok bi za stabilnost do kraja godine država trebala platiti dvije milijarde kuna duga.


Produljena obustava ovrha


Vlada je za još tri mjeseca, kako se i očekivalo, produljila obustavu ovrha na računima građana pa se ovrhe neće provoditi do 18. listopada. Građani, čiji su računi deblokirani 18. travnja, obustavom ovrhe mogu računati da će tako ostati i do 18. listopada jer je Vlada produljila rok trajanja posebnih okolnosti koji je ranije određen u Zakonu o provedbi ovrha nad novčanim sredstvima.


Ministar financija Zdravko Marić rekao je da okolnosti uzrokovane pojavom bolesti COVID-19 i danas utječu na aktivnosti u Hrvatskoj, pa se produženjem roka olakšava položaj građanima kojima dio primanja odlazi na ovrhe. Za vrijeme zastoja ovrha ne teku ni kamate.


Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji u novoj Vladi neće zadržati tu poziciju, nego odlazi u Sabor, pozvao je sve koji su u nekom vjerovničko-dužničkom odnosu da svoje obveze izvršavaju, s obzirom na to da ovrha dužnika opterećuje i s dodatnim troškovima.


Za one koji su već pod ovrhom, ali su im trenutno računi deblokirani, nada se da će do18. listopada pokušati dogovoriti neko rješenje s vjerovnicima za svoju situaciju. Ovrha je 18. travnja obustavljena za gotovo 245 tisuća građana čiji je dug gotovo 24 milijarde kuna, ali se na njega dok traje obustava ne naplaćuje kamata.