Luka Rijeka d.d. u prošloj je godini prekrcala ukupno dva milijuna i 424,6 tisuća tona tereta, što je 17 posto više nego u 2019. godini, kada je prekrcano dva milijuna i 64 tisuće tona tereta, objavljeno je na stranicama Zagrebačke burze.

Ukupni prihod Luke Rijeka d.d. u prošloj je godini iznosio 184,25 milijuna kuna, odnosno 12 posto više nego u prethodnoj godini.

Dobit prije kamata, poreza i amortizacije(EBITDA), u prošloj je godini iznosila 17,5 milijuna kuna, no ukupni je gubitak Luke Rijeka d.d. i povezanih društava iznosio 3,2 milijuna kuna, što je znatno smanjenje, u odnosu na prošlogodišnji gubitak od 24,6 milijuna kuna.

Pri tom su poslovni prihodi u prošloj godini bili povećani, a rashodi smanjeni u odnosu na prošlu godinu, a iskazani gubitak na kraju godine je, objašnjavaju iz Luke Rijeka d.d., fiskalni, a ne poslovni, te se odnosi na obaveze iz koncesijskog ugovora, prema Međunardonom standardu financijskog izvještavanja, usvojenom prošle godine, te rezervacije za moguće rashode.

Valja naglasiti da je Luka Rijeka d.d. u svojim prihodima prošle godine ostvarila i oko 18 milijuna kuna dividende od Jadranskih vrata d.d., tvrtke koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, a u kojoj Luka Rijeka d.d., ima 49 posto vlasničkog udjela, dok 51 posto drži filipinski ICTSI.

U strukturi tereta, prošle je godine Luka Rijeka d.d. zabilježila pad prometa generalnog tereta od 20 posto, sa 725,6 tisuća tona iz 2019. godine, na 581.2 tisuće tona. Rast je ostvaren ponajprije u segmentu rasutog tereta, s 1,2 milijuna tona u 2019. godini, na 1,76 milijuna u prošloj godini, što je 38 posto više.

Ostvaren je i rast kontejnerskog prometa, pri čemu promet Luke Rijeka d.d. ne treba miješati s prometom Jadranskih vrata d.d. na Brajdici, gdje je lani, po prvi put, prekrcano više od 300 tisuća TEU-a(ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera).

U prošloj je godini Luka Rijeka prekrcala 77.747 tona tereta u kontejnerima, odnosno 21 posto više nego godinu ranije. Luka Rijeka d.d. bavi se uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo i Terminala Rijeka i obrnuto, iz čega proizlazi navedeni promet kontejnera.

Predsjednik uprave Luke Rijeka Duško Grabovac kazao je kako je zadovoljan prošlogodišnjim poslovnim rezultatima tvrtke, posebno kada se u obzir uzmu okolnosti pandemije Covida 19, ali i rezultatima iz prethodne godine.

– S obzirom na sve okolnosti, vrlo smo zadovoljni postignutim prometom i prihodima. Ako pogledate statističke podatke, gotovo sve luke u Europskoj uniji u prošloj su godini zabilježile pad prometa, dok je riječka luka, i to i Luka Rijeka d.d. i Jadranska vrata d.d., odnosno kontejnerski terminal na Brajdici, ostvarila rast prometa i prihoda.

Zadovoljni smo i s obzirom na stanje tehničkih sredstava u luci, no ovogodišnji rast ne smije nas zavarati. Pred nama je godina velikih izazova, u kojoj realiziramo dva velika projekta obnove lučkih površina i infrastrukture, što može utjecati na promet, a isto tako, tržište drva i željeza i dalje je vrlo nestabilno, rekao je Grabovac.

Prema njegovim riječima, za rast prometa ključan je bio rast na terminalu za rasute terete u Bakru, kao i ponovno stavljanje silosa u riječkom lučom bazenu u funkciju.

– Veseli nas povratak brodova u Bakar, jer terminal za rasute terete uvijek igra najznačajniju ulogu u ukupnom prometu Luke Rijeka. Dolazak dva ili tri broda više ili manje može značajno promijeniti ukupni rezultat na kraju godine.

Pokrenuli smo i silos koji u ovom trenutku radi punim kapacitetom i imao je značajnu ulogu u prošlogodišnjem rastu prometa. Izvoz stoke ostao je stabilan. U izvozu drva zabilježili smo pad, zbog krize izazvane pandemijom, zbog koje je značajno pao izvoz u arapske zemlje.

Posebno je značajno to što smo u prošloj godini povećali prihode, a smanjili rashode, pri čemu smo ujedno značajno popravili izvršenje, odnosno smanjili takozvanu dangubu na praktički svim terminalima. Primjerice u Bršici, gdje su najveći dio godine trajali radovi na obnovi operativne obale, a da pri tom nismo imali kašnjenja s ukrcajem tereta, rekao je Grabovac.

U prošloj su godini rasli prihodi od zakupnina Luke Rijeka, ponajprije od partnera Lagermax koji je od studenog 2019 počeo iznajmljivati dodatan prostor na Škrljevu, pri čemu je ukupna cijena zakupa porasla na 55 tisuća eura mjesečno.

Prošlu godinu u Luci Rijeka d.d. obilježila su i vlasnička previranja, u kojima je poljski OTL, najveći pojedinačni vlasnik tvrtke, izgubio arbitražni spor s AZ mirovinskim fondovima oko međudioničarskog ugovora, po kojemu je OTL bio obavezan, u slučaju aktivacije takozvane put opcije od AZ fondova, od njih otkupiti njihov udio u Luci Rijeka i to po cijeni od 60 kuna po dionici, odnosno za oko 122 milijuna kuna za 15 posto dionica Luke Rijeka, koliko ih drže AZ fondovi.

Poljaci su još u srpnju prošle godine jednostrano raskinuli međudioničarski ugovor s AZ-om, kako bi izbjegli obavezu otkupa dionica. Poljaci su za Novi list prošle godine najavili kako su spremni otkupiti dionice AZ fonda “nakon pravnog utvrđivanja obaveza”.