Konferencija Novog lista

VIDEO Hrvatska je LNG terminalom u Omišlju pogodila “u sridu” i promijenila svoj položaj na energetskoj karti svijeta

Marinko Glavan, Jakov Kršovnik

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Kvarner i Rijeka uvijek su bili veliko čvorište transporta svih roba, a investicije unazad zadnjih desetak godina, kao i nove investicije, pretvorile su te učvršćuju Kvarner i Rijeku kao energetsko i strateško čvorište



U opatijskom hotelu Milenij održana je konferencija “Kvarner kao energetsko čvorište”, u organizaciji Novog lista, na kojoj je bilo riječi o brojnim do sad ostvarenim i planiranim projektima u energetici i infrastrukturi koji Rijeku i Kvarner sve snažnije pozicioniraju kao energetsko čvorište važno na razini ne samo Hrvatske, već i susjednih zemalja.


Na konferenciji su sudjelovali Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, Zvonimir Šibalić, savjetnik uprave PPD-a, Goran Pleše, operativni direktor za rafinerije i marketing u Ini, Josip Ostrogović, član uprave ACI-ja, Ivan Fugaš, direktor za tehničko operativne poslove u LNG Hrvatska i Vedran Špehar, pomoćnik predsjednika uprave Plinacroa.





U ime organizatora konferencije, predsjednica Uprave Novoga lista Ankica Kruljac, pozdravila je potpredsjednika Vlade i ministra Olega Butkovića, ministra Davora Filipovića, paneliste, kao i sve prisutne.


Istaknula je da su Kvarner i Rijeka uvijek bili veliko čvorište kopnenog i pomorskog transporta svih roba, a investicije unazad zadnjih desetak godina, kao i nove investicije, pretvorile su te učvršćuju Kvarner i Rijeku kao energetsko i strateško čvorište gotovo za cijelu Europu.


Foto galerija: Konferencija Novog lista: "Kvarner kao energetsko čvorište" Foto: Vedran Karuza


Bitni projekti


– To su hvalevrijedna investicija i ulaganje u LNG terminal, proširenje kapaciteta LNG plinovoda od Zlobina do Bosiljeva, modernizacija Inine rafinerije nafte, proširenje kapaciteta jadranskog naftovoda, a i ACI marina najavila je velike investicije u svojim projektima.


Sve to prati investicije u prometnu infrastrukturu. Vrlo je bitno pratiti sve što se zbiva u planovima EU-a, osim fosilnih goriva, ulaganje u zelenu tehnologiju koja je ustvari usko povezana s vodikom.


Zato je vrlo bitno spomenuti projekt Dolina vodika sjevernog Jadrana u koji su uključene Hrvatska, Slovenija i Italija. Sve su to projekti koji su vrlo bitni za ovo područje i koji pozicioniraju Rijeku i Kvarner kao bitno energetsko čvorište ne samo za Hrvatsku, nego i za zemlje okruženja i Europsku uniju.


Svima vam želim jako puno uspjeha u budućem poslovanju te Rijeci i Kvarneru puno kvalitetnih investicija, rekla je predsjednica Uprave Novog lista Ankica Kruljac.



Potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković zahvalio je Novom listu na organizaciji konferencije te istaknuo da je ona vrla značajna te organizirana u dobro promišljenom trenutku, kada su Europa i Hrvatska suočeni s velikim izazovima uzrokovanim poremećajima u energetskom sustavu.


– Zbog ruske agresije na Ukrajinu, nakon prethodne krize i pandemije koronavirusa, države ne preispituju samo svoje postojeće položaje, već se brinu za očuvanje energenata i njihovih cijena za svoje stanovništvo te razmišljaju kako se postaviti u budućnosti.


U tom smislu pušten je u promet LNG plutajući terminal u Omišlju u siječnju 2021. te spojni plinovod Zlobin-Omišalj čime je Hrvatska promijenila svoj položaj na karti svijeta.


Vlada RH je prepoznala važnost LNG terminala na Krku te ga financirala sa sto milijuna eura. Mislim da smo time pogodili “u sridu”.


On doprinosi energetskoj sigurnosti Hrvatske, ali i susjednih zemalja pa je tako premijer Andrej Plenković ugostio predsjednika Vlade Austrije i bavarske prošle godine u studenom.


Oni su tada izrazili interes za proširenje LNG terminala na Krku, kazao je Butković.



Dodao je da u kontekstu energetske krize Hrvatska mora djelovati naslanjajući se na politike Europske unije i Europske komisije kojima se smanjuje ovisnost o ruskim gorivima te potiče prelazak na čistu energiju.


– Uveli smo zabranu uvoza nafte iz Rusije te donijeli ukupno četiri paketa pomoći građanima i pomoći gospodarstvu. Za zadnji, četvrti, paket mjera koji se odnosi na mjere rasta cijene električne energije i plina država će osigurati 1,18 milijardi eura.


Svime time pokazali smo da donosimo dugoročno dobre odluke, u kojima zajednički sudjelujemo u politikama Europske unije, a istovremeno stojimo iza hrvatskih građana i gospodarstva.


Također, budući da je što prije potrebno osigurati alternativne izvore energije te prilagoditi prometni sustav na nove okolnosti, lani smo usvojili hrvatsku strategiju za vodik u kojoj je poseban naglasak stavljen na primjenu vodika u prometnom sektoru, koji emitira najviše ugljičnog dioksida, kazao je Butković.



Nastavio je da se zato radi na lokomotivama i teretnim vozilima na vodik, kao i pomorskim i drugim vozilima s nultim emisijama CO2, a za što su nužne subvencije kroz raspoložive fondove.


– Ministarstvo aktivno radi na uvođenju vodika u prometni sustav, spremni smo na pravovremeno reagiranje i translaciju na alternativne energetske izvore.


Iščekujemo 200 autobusa na električnu energiju i vodik što će biti prvi značajniji iskorak u dekarbonizaciji javnog prijevoza i početak tranzicije na alternativni put.


Moram pohvaliti ministra Davora Filipovića i njegovo Ministarstvo, mislim da su odradili i rade odličan posao, jer suradnja s njima je jako bitna u provedbi poziva i programa o kojima govorim.


Vjerujem da ćemo i dalje pripremati dobre stvari za gospodarstvo i građane, rekao je Butković.



Zaključio je kako Vlada RH strateški i dugoročno promišlja o alternativnim gorivima te o njihovim učincima na gospodarstvo i promet kroz subvencije.


– Subvencija punionica te vozila na alternativni pogon te izgradnja prateće infrastrukture su vrlo važni. Također, krajem prošle godine HŽ putnički prijevoz potpisao je ugovor s tvrtkom Končar o izradi dva baterijska vlaka i šest stabilnih energetskih priključaka u šest hrvatskih gradova.


Negdje 2025. godine imat ćemo prve baterijske vlakove na hrvatskim prugama, a sredstva su osigurana kroz Nacionalni program oporavka, zaključio je Butković.


Ministar gospodarstva i održivog razvoja Filipović istaknuo je kako je prošlu godinu obilježila brutalna ruska agresija na Ukrajinu koja se odrazila na svjetsko gospodarstvo u cjelini.


Energetska kriza je, prema njegovim riječima, pokazala koliko je važna bila odluka Vlade da izgradi LNG terminal na Krku.


Strateške odluke


– LNG Terminal ima kapacitet uplinjavanja od 2,9 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, čime može pokriti kompletnu godišnju potrošnju plina u Hrvatskoj.


Možemo samo zamisliti u kakvoj bismo sada situaciji bili da nije izgrađen, a bilo je onih koji su se protivili izgradnji terminala, rekao je Filipović.



Istaknuo je kako je u prošloj godini, unatoč neizvjesnim okolnostima u energetici i svjetskom gospodarstvu, hrvatska vlada donijela strateške odluke o ulaganju u udvostručenje kapaciteta LNG terminala i izgradnji plinske transportne mreže za prihvat novih količina plina.


– Time će Hrvatska biti još više neovisna kada je riječ o izvorima prirodnog plina, a njime ćemo moći opskrbljivati i dio tržišta okolnih zemalja. Hrvatska vlada je lani sklopila ugovore s Bavarskom i Austrijom o mogućnosti opskrbe tih zemalja prirodnim plinom iz LNG terminala, a razmatra se i mogućnost opskrbe tržišta Bosne i Hercegovine, rekao je Filipović.


Uspjeh mjera koje je tijekom prošle godine, vezano uz energetiku, donosila Vlada, prema njegovim se riječima, ogleda u gospodarskom rastu Hrvatske od 6,3 posto, najvišem u EU-u.


– Unatoč krizi, stalno razmišljamo kako dalje ulagati i razvijati energetski sektor. Tako smo krajem prošle godine raspisali natječaj za korištenje geotermalne energije, i očekujemo značajna ulaganja u tom području, kazao je ministar.


Filipović je istaknuo i dobru suradnju s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture na razvoju novih tehnologija i primjene vodika u sektoru prometa, a vrlo važnim je ocijenio i projekt Dolina vodika sjevernog Jadrana, koji zajednički provode Hrvatska, Slovenija i Italija, za što je već odobreno prvih 25 milijuna sredstava iz EU-a.


Savjetnik Uprave PPD-a Zvonimir Šibalić ističe da je danas Hrvatska najneovisnija kad se govori o jednom izvoru energije.


– Prije smo ovisili o Rusima, koji su bili jedini izvor plina za Hrvatsku. No, s LNG terminalom otvoreni smo svjetskom tržištu i svaki opskrbljivač može odabrati hoće li dovesti plin iz SAD-a, Afrike, otkuda odluči.


Trenutno oko 80 posto plina u Hrvatsku dolazi iz SAD-a, s obzirom na to da su njima svi LNG terminali na istočnoj obali i njima je najbliže tržište Europa, kazao je Šibalić.



Govoreći o cijenama plina u Hrvatskoj, rekao je da su one vrlo usporedive s cijenama plina zemalja u regiji. Ivan Fugaš, direktor za tehničko operativne poslove u LNG Hrvatska ocjenjuje da je poslovanje LNG-a u protekle dvije godine bilo ne samo odlično, već spektakularno.


– Terminal je sagrađen na vrijeme, u najvećoj epidemiji koja se desila u posljednjih sto godina. A kad smo mislili da smo ušli u mirne vode, dogodio se rat u Ukrajini.


Tada smo odradili blago povećanje kapaciteta zajedno sa Plinacroom, nakon čega je i Vlada donijela odluku da se kreće u povećanje kapaciteta terminala.


Pokrenuli smo ship-to-truck uslugu te je došlo 140 kamiona u dosadašnjem periodu. Preko 4,5 milijarde kubika prirodnog plina poslano je preko terminala u transportnu mrežu, što je činilo više od 60 posto svih količina plina koje ulaze u sustav. A ove godine ta je brojka narasla na više od 70 posto, kazao je Fugaš.



Na konstataciju da sada sve svoje kapacitete sada moraju udvostručiti, podvući crtu i sve ispočetka, kazao je da su se odlučili na dogradnju samog modela što je najbrža investicija te su capex i opex najmanji.


– U najkraćem roku povećat ćemo kapacitet te će više brodova moći doći na terminal u kraćem vremenskom roku. Njihova izmjena će biti brža.


Osim što moramo osigurati povećanje kapaciteta na terminalu, operator Plinacro mora sagraditi plinovod od Zlobina do Bosiljeva. Mi ništa ne radimo bez njih i oni ne rade bez nas. Očekujemo da će sve biti u najboljem redu, rekao je Fugaš.


Pomoćnik predsjednika uprave Plinacroa Vedran Špehar je naveo kako je za povećanje kapaciteta plinovoda između Zlobina i Bosiljeva, potrebno za prihvat većih količina plina iz LNG terminala, već ishođena sva potrebna dokumentacija, a u provedbi su ili su već provedeni postupci javne nabave vezani uz ovaj projekt.


Odgovorno ponašanje


– Razmišljalo se na vrijeme. Odgovornim ponašanjem Vlade, LNG Hrvatske, HEP-a i Plinacroa razmišljali smo o mnogim varijantama.


Situaciju kakva se dogodila prošle godine nitko nije mogao ni sanjati, ali se na vrijeme promišljalo kako osigurati energetsku neovisnost Hrvatske.


To kreće od Energetske strategije, a mi je sada provodimo. Još 2006. godine je napravljen plinovod Pula-Karlovac, kojim su spojene platforme u Jadranu na hrvatski plinski sustav.


Bili smo tada druga država u Europi koja je imala 70 posto potrošnje pokriveno domaćom proizvodnjom, no znali smo da će proizvodnja iz tih polja padati.


Zato je donesena odluka o gradnji LNG terminala, što se pokazalo izuzetno važnim. Bili smo zadnja stanica i slijepo crijevo na putu plina od Rusije prema Europi.


U vrlo kratkom roku, od samo dvije godine, sve se promijenilo. Plin iz Rusije više ne dolazi, nego plin u Hrvatsku dolazi samo preko Krka.


Kod izgradnje našeg plinovoda analogija je kao s autocestama – kad je kolovoz, svi se bunimo zbog gužvi. Zimi se putuje bez problema. Plinovod Omišalj – Zlobin izgrađen je s dovoljno velikim kapacitetom za proširenje kapaciteta terminala.


Sada radimo paralelnu cijev do Bosiljeva, za što smo izradili svu dokumentaciju. Natječaji su već u tijeku, neki ugovori su već sklopljeni, a uskoro kreću radovi.



Vedran Špehar kazao je i kako se uloga Hrvatske potpuno promijenila u energetskom smislu što se tiče plina. Podsjetio je kako se priča s naftom i značajem Hrvatske davno dogodila pojavom Janafa, no sada je Hrvatska značajna što se tiče plina.


– Ne stajemo s plinom i idemo dalje, i kao država i kao Plinacro. Jer, mi smo svoju sigurnost i potrebe riješili terminalom u svom dvorištu.


Mi smo mirni i sigurni, ali sada više ne možemo gledati samo svoju poziciju. Dio smo Europske unije i susjedstva i imamo odgovornost prema njima.


Postoje međunarodni sporazumi, energetske povelje koji kažu da dio moraš odraditi i za susjede. Normalno da mi u Plinacrou u tome vidimo poslovnu priliku, rekao je Špehar.


Nakon izgradnje do Bosiljeva rekao je da postoji više mogućnosti nastavka širenja.


– Kao što je potpredsjednik Vlade Butković danas spomenuo, aktualna je priča Nijemaca i Austrijanaca. Kad se pogleda na karti Njemačka je ogromna i predivna, ali tokovi plina otkuda oni mogu osigurati plin za sebe su vezani primarno za sjever Njemačke.


Južni je dio Njemačke, čisto zbog geografije, na neki način slijepo crijevo, jer su oni svoj plin dobivali iz Rusije. Bavarska je u problemu i zato je njihov premijer i došao.


Tako da u tom pogledu postoje strateški razgovori i promišljanja, kao jedno od mogućih daljnjih kretanja što se tiče plinovoda, od Zagreba prema Sloveniji i od Slovenije prema Njemačkoj, rekao je Špehar.



Još jedna mogućnost je širenje prema Mađarskoj.


– Oni su bili skroz naslonjeni na Rusiju i stvarno su, kolokvijalno rečeno, “u banani”. Svi ti izuzeci koje su oni dobili od EU-a imaju debelu osnovu. Nije nikakva tajna da je Mađarska najveći zakupac i korisnik našeg LNG-a, rekao je Špehar.


Kao još jednu mogućnost naveo je Bosnu i Hercegovinu.


– Napravili smo plinovod do Splita, a imamo i priliku i obavezu da proširimo južni kraj našega sustava do Zagvozda i u njemu napravimo čvor, gdje bi i Zagvozd, kao što danas govorimo o Kvarneru mogao biti energetsko čvorište.


Tu bi moglo biti više pravaca, iz Zagvozda prema Travniku, Posušju, Imotski, plus odvojak za Mostar, gdje bi de facto riješili problem opskrbe plinom dijela Bosne i Hercegovine, zaključio je Špehar.


Potom je predstavljen videozapis o novoj ACI marini u Rijeci, a Josip Ostrogović, član Uprave za investicije, marketing i maloprodaju ACI d. d., kazao je da će njezinom realizacijom, Rijeka i Kvarner, uz energetsko i prometno čvorište postati i nautičko središte.


Buduća marina


– I ne samo to, siguran sam da će buduća marina postati novo središte grada Rijeke na moru i da će ACI marina Rijeka pokrenuti cijelu Rijeku prema moru u punom smislu te riječi.


Radi se o samom vrhu tehnologije, a nautički turizam je svakako važan kad govorimo o zelenoj tranziciji. ACI marina imat će 230 vezova, dužina brodova koje će moći primiti će biti 16 metara, a u budućnosti će otvoriti 130 novih radnih mjesta.


Bit će energetski samoodrživa, na prostoru cijele marine bit će postavljeni fotonaponski paneli na gotovo 2.300 kvadrata što je jako puno za površinu marine.


Imat ćemo i vozila na autonomni pogon, a bazirat ćemo se na zelenoj energiji vodika, kazao je Ostrogović.



Dodao je kako je ACI član konzorcija Dolina vodika sjeverni Jadran te su u tom konzorciju zajedno s tvrtkama iz Slovenije te talijanske pokrajine Friuli-Venecija Giulia.


Aplicirali su na natječaj i dobili određena sredstva za proizvodnju zelenog vodika. Kazao je da za sada nema plovila na vodik, no da će ih sigurno biti u budućnosti.


– U suradnji s našim partnerima iz konzorcija koji su pioniri u implementaciji zelenog vodika, siguran sam da ćemo u skoro vrijeme imati brodove na vodik i da će buduća charter flota ACI-ja biti energetski neovisna, kazao je Ostrogović.


Riječki gradonačelnik Marko Filipović uključio se u panel te kazao da se Rijeka najviše razvijala kad je bila dio širih tvorevina, poput Austro-ugarske ili nakon Drugog svjetskog rata, kada su mnogi doselili u Rijeku te je ona 1980-ih imala maksimalni broj stanovnika.


Razvoj se danas nastavlja u okviru Europske unije, govori Filipović.


– Otvaraju nam se nove mogućnosti koje će nam sigurno biti vjetar u leđa. Jer, Rijeka je uvijek bila visoko internacionalni grad. Povezani smo morem s cijelim svijetom i u našem DNK je sve vezano uz luku, lučke djelatnosti i brodogradnju, a na što se nadovezuje i promet.


Europski parlament i Europska komisija uvrstili su upravo Rijeku kao dio značajnih europskih koridora. Rijeka se danas pozicionirala kroz investicije koje se provode u njoj i oko nje.


Najveće smo gradilište u Hrvatskoj i uz suradnju Europske unije, centralne države i nas kao jedinice lokalne samouprave i mene kao gradonačelnika možemo puno napraviti u budućem razdoblju.


Da investicije budu na dobrobit Riječanki i Riječana te da ljudi prepoznaju naš grad i nađu ovdje svoju karijeru. Veseli me što su velike svjetske kompanije poput Maerska prepoznale infrastrukturu koja je izgrađena u Rijeci.


Suradnja s ACI-jem je također izvrsna, malo šteka oko zaštićenih kulturnih dobara, ali vjerujem da ćemo to prevazići te da ćemo u centru Rijeke dobiti najmoderniju marinu na Mediteranu.


Godine koje su ispred nas su vrlo intenzivne i dinamične i bit će potrebno da svi damo i više od maksimuma kako bi se svi projekti realizirali na dobro naših građana, rekao je riječki gradonačelnik Marko Filipović.



Potom se govorilo o mogućnosti izgradnje još barem jednog manjeg LNG terminala na hrvatskoj obali. Šibalić je kazao kako za to postoji više potencijalnih lokacija.


– Prema uspjehu velikog terminala, jasno je da postoji tržište i za manji terminal. Postoji tržište za manje brodove, koji preuzimaju plin na velikim terminalima.


Već smo imali jedan prekrcaj s LNG terminala na brod, a taj je teret završio na Sardiniji. LNG ima velik potencijal za korištenje u prometu, ne samo pomorskom, već i cestovnom i željezničkom.


Za to nam nedostaje infrastruktura, recimo upravo takvi manji terminali. Jedna od naših tvrtki je ENNA Fruit, koja vozi puno tereta kamionima.


To su hladnjače, kojima je potrebno i rashlađivanje pa je riječ o sinergiji koju omogućava LNG. Razmišljamo o nabavci kamiona pogonjenih LNG-jem za potrebe ENNA Fruita, rekao je Šibalić, potvrdivši da je jedna od mogućih lokacija za manji terminal zadarska luka Gaženica, ali i da su u ENNA grupi razgovarali s partnerima koji su potencijalno zainteresirani i za druge lokacije.


U raspravu se uključio i ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, upozorivši kako Hrvatska nema bunker stanice za opskrbu brodova gorivom, kao i da je u Rijeci postojao problem s predviđenom izgradnjom bunker stanice za LNG, zbog konzervatorske zaštite područja na kojoj je trebala biti izgrađena, no u međuvremenu su, prema njegovim riječima, s konzervatorima i upravom LNG Hrvatske dogovorene dvije opcije prema kojima bi se bunker stanica u Rijeci ipak mogla izgraditi, od kojih je jedna područje ugašene rafinerije Mlaka.



U završnom dijelu konferencije, Fugaš je istaknuo kako je interes zakupaca kapaciteta terminala u prve dvije godine njegova rada bio iznad svih očekivanja.


– Terminal je prije izgradnje imao dvadeset posto zakupa. Kad je krenula gradnja, terminal je rasprodan u naredne tri godine. Kad smo počeli s radom i pokazali se pouzdanima, rasprodani su kapaciteti do 2027. godine, a s događanjima u Ukrajini, rasprodani smo do 2030. godine.


S povećanjem kapaciteta interes će biti još veći. Goran Pleše je istaknuo da za dugoročnu energetsku stabilnost Ina planira značajna ulaganja u dva pravca, fosilna goriva i obnovljive izvore energije.


– Investicijom u Rafineriju nafte Rijeka osigurat ćemo potpunu opskrbu tržišta. Ulažemo i u plinska i naftna ležišta. Drugi pravac su ulaganja u obnovljive izvore.


Gradimo solarne elektrane na tri lokacije, razvoj biogoriva u Sisku, uz ulaganja u geotermalnu energiju i druge obnovljive izvore.


Očekujemo da će fosilna goriva još barem petnaest godina imati još uvijek značajnu ulogu i udio na tržištu, ali moramo razvijati i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, rekao je Pleše.


Do kraja godine početak radova na morskom dijelu riječke marine


Josip Ostrogović, član uprave ACI-ja, govorio je o dinamici izgradnje ACI marine.



– Studija utjecaja na okoliš je predana i prihvaćena. Očekujemo izdavanje lokacijske dozvole kroz mjesec-dva, a onda potpisujemo koncesijski ugovor za prostor Porto Baroša.


Potom ako sve bude u redu, a ne vidim razloga da ne bude, očekujemo građevinsku dozvolu i do kraja godine početak radova na morskom dijelu marine.


Završetak radova na morskom dijelu se očekuje 2025. godine, a u kopnenom dijelu 2026. godine. A onda kad zadovoljimo uvjete za širenje na luku vezano za megajahte, očekuje nas spektakl, rekao je Ostrogović.