Foto Sanjin Strukić/PIXSELL, Darko Jelinek
Znatno lošije prošle su oni koji su bili u dubljem minusu i oni kojima je banka zaračunavala veću kamatnu stopu za prešutna prekoračenja
povezane vijesti
- ‘Mora stati prelijevanje novca u džepove privatnih bankara’: Politika ECB-a gura u gubitke središnje banke eurozone
- Hrvati se opet sve više zadužuju. Rastu minusi i gotovinski krediti, bankari trljaju ruke
- Provjerili smo koliko je lako preseliti račun iz jedne u drugu banku. Klijente “lojalnima” najčešće drže – minusi
Ukupno 840 tisuća građana Hrvatske koji koriste “prešutno prekoračenje” tekućeg računa bankama svake godine plaćaju između nekoliko stotina i nekoliko tisuća kuna više nego što su trebali. Točan iznos ovisi o visini prekoračenja, kao i kamatnoj stopi koja im je zaračunavana.
Matematičar i predavač na Visokom učilištu Algebra Toni Milun, koji se svojim projektom “S Milunom do milijuna” bavi financijskom pismenošću, za tportal je napravio točan izračun.
Za ulazne podatke korištene su informacije HNB-a, koje govori da su banke na prešutno prekoračenje po tekućem računu obračunavale od 8,11 do čak 17,37 posto kamate.
HNB reagirao, banke uzvratile
Prosječno, ta kamata je iznosila 10,97 posto. To nas dovodi do prosječnog iznosa od 8.821 kunu.
S druge strane efektivna kamatna stopa na dopušteni minus određena zakonom iznosila je od 6,38 do maksimalnih 8,11 posto, a u prosjeku je iznosila 7,6 posto.
Prekoračenje računa u prosjeku je iskorišteno 65 posto, koristi ga 840 tisuća korisnika, a ukupna vrijednost ovog tržišnog segmenta procjenjuje se na 6,3 milijarde kuna.
Kada je postotak korištenja prešutnog prekoračenja narastao na čak 95 posto, HNB je reagirao preporukom bankama da kamate na njih dovedu u zakonske okvire – a banke su uzvratile najavom smanjenja ovog minusa na samo 1.500 kuna i ponudom klijentima da razliku otplate kreditom.
Banke naplatila 162 milijuna više kamata
“Ako se vodimo objavljenim službenim brojkama, prosječna osoba u godinu dana banci je platila gotovo 200 kuna više samo zato što se nalazila u prešutnom prekoračenju umjesto u dozvoljenom minusu.
Banke su, po ovome, građanima naplatile 162 milijuna više kamata”, sažima Milun za tportal.
“Oko 840 tisuća osoba bilo je u prešutnom prekoračenju po tekućem računu u prosjeku po 5.734 kune. Ako uzmemo u obzir prosječnu kamatnu stopu za prešutno prekoračenje od 10,97 posto, osoba je tijekom godine platila 629 kuna kamata.
Da je umjesto prešutnog bila u dopuštenom prekoračenju, za koje prosječna kamatna stopa iznosi 7,6 posto, platila bi 436 kuna kamata, odnosno 193 kune manje”, računa Milun.
Mnogi su prošli i znatno lošije
Milun napominje da se radi o prosjeku: znatno lošije prošle su osobe koje su bile u dubljem minusu i ako je banka zaračunavala veću kamatnu stopu za prešutna prekoračenja.
“Dakle osoba koja je u prosječnom prešutnom prekoračenju od 10 tisuća kuna, uz najveću korištenu kamatnu stopu od 17,37 posto u godinu dana platila je čak 977 kuna više nego što bi platila da je koristila dopušteno prekoračenje uz prosječnu kamatnu stopu od 7,6 posto.
A u slučaju da je ušla u prešutno prekoračenje od 30 tisuća kuna, ta bi osoba platila 2.931 kunu više nego da je koristila dopušteno prekoračenje”, objašnjava Toni Milun za tportal.
