Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom kvartalu ove godine za 16,1 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku.

Rekordni je to kvartalni rast, ali on ne čudi s obzirom na nisku bazu, odnosno to da je Hrvatska lani u istom kvartalu imala rekordni pad gospodarstva od 15,1 posto.

Dosad najviši kvartalni rast zabilježen je 1997. godine, kad je iznosio 7.2 posto

Hrvatska se tako po stopi najvećeg rasta našla u istom društvu, sa Španjolskom, Francuskom, Italijom i Portugalom, u kojem je bila i lani kad je bila riječ o zemljama koje su u drugom tromjesečju imale najveći pad gospodarstva.

No, u odnosu na prethodni kvartal, odnosno prva tri mjeseca ove godine gospodarstvo je u razdoblju od travnja do lipnja palo i to za 0,2 posto, što se ostalim država članicama Europske unije nije dogodilo.

Prema dostupnim podacima koje je objavio Eurostat to se nije dogodilo ni u jednoj članici Unije, što je prilično porazno za Hrvatsku bez obzira na to da je sezonalnost puno izraženija u hrvatskom gospodarstvu i da je drugi kvartal uobičajeno najlošiji u godini.

U odnosu na prvo tromjesečje gospodarstvo je u EU raslo po stopi od 1,9 posto.

Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2021. realno veći za 16,1% u odnosu na isto tromjesečje 2020. https://t.co/Jjn8bDrOi3 pic.twitter.com/kyHyFdvSdu

— StatistikaHR (@StatistikaHR) August 27, 2021

Plenković: Potvrda našeg snažnog odgovora na krizu

Rast BDP-a na godišnjoj razini iznad 16 posto pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo na putu još bržeg oporavka od naših očekivanja, što je potvrda da je hrvatska Vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije, kazao je u petak premijer Andrej Plenković nakon najnovije objave DZS-a.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke.

Kako se ističe u priopćenju Vlade, to je značajan rast i prema trenutnim podacima Eurostata, peti najbolji među članicama EU-a, iza Španjolske, Francuske, Mađarske i Italije, te uz Mađarsku najbrži rast među zemljama središnje i istočne EU.

“Činjenica da je danas u Hrvatskoj veći broj zaposlenih nego prije COVID-19 krize potvrđuje da smo iz faze očuvanja radnih mjesta prešli u fazu kreiranja novih radnih mjesta.

Hrvatski pristup balansiranja mjera za očuvanje i zdravlja ljudi i gospodarstva pokazao se djelotvornim i po rezultatima turističke sezone koji su iznad svih očekivanja.

Vlada je posvećena provedbi reformi i ostvarenju investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i obnovi potresom stradalih područja. Korištenjem gotovo 25 milijardi eura osiguranih iz EU-a za iduće desetljeće imamo polugu za snažan gospodarski razvoj Hrvatske”, izjavio je premijer Plenković.

Čemu se zahvaljuje rast gospodarstva?

Rast u drugom tromjesečju na godišnjoj razini prvi je nakon četiri tromjesečja uzastopnog pada zbog koronakrize. Na razini cijele 2020., pak, gospodarski pad iznosio je 8,0 posto.

Rast gospodarstva u drugom kvartalu ove godine zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, a najviše osobne potrošnje, najveće sastavnice. Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije te izvoz roba i usluga, koji je porastao za 40,9 posto uslijed većeg oporavka turističkih djelatnosti.

Za ovakav gospodarski oporavak i visoki rast osobne potrošnje Vlada je pridonijela i politikom očuvanja radnih mjesta u proteklom razdoblju čime je uspjela održati tržište rada stabilnim, kao i nastavkom provedbe porezne reforme, što je omogućilo i daljnji rast prosječne plaće, ističu iz Vlade.

Hrvatska takvim kretanjima gospodarske aktivnosti u drugome kvartalu ima brži gospodarski rast nego prosjek EU-a, koji je 13,2 posto. U prvih pola godine Hrvatska bilježi rast BDP-a od 7,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, navodi se u priopćenju.