Turistička regija Kvarner prošlu je godinu zaključila s 2,35 milijuna turističkih dolazaka i 15,2 milijuna noćenja, što je 80% fizičkog turističkog prometa iz rekordne 2019. godine. Prošla je godina ponovo bila sve samo ne predvidljiva, predsezone gotovo da i nije bilo, ljeto je bilo iznad očekivanja, a dobro je povukla i posezona.

O izazovima s kojima se kvarnerski turistički sektor nosio iz dana u dan, ulaganjima u kvalitetu koja su doprinijela ovim rezultatima, ali i novom strateškom okviru razvoja kvarnerskog turizma te ostalim aktivnostima, na početku nove turističke 2022. razgovarali smo s Irenom Peršić Živadinov, direktoricom Turističke zajednice Kvarnera (TZ Kvarnera).

– Turistički promet iz 2020. godine nas je po broju noćenja »vratio« u 2000. godinu, dok nas je po broju noćenja 2021. godina ipak »pogurala« 15 godina naprijed, otprilike na razinu iz 2015. godine, pojasnila je direktorica županijskog TZ-a na početku razgovora.

Kvalitetna zajednička suradnja

Kako ocjenjujete lanjsku turističku godinu s obzirom na sve izazove koje je ponovno donijela pandemija?

– Iza nas, ali i pred nama je ponovo još jedna zahtjevna i neizvjesna godina. No, i lani smo ipak zajedničkim snagama i sinergijom privatnog i javnog sektora, pokazali koliko je kvarnerski turizam prilagodljiv i izdržljiv. Stoga doista hvala svim kvarnerskim turističkim djelatnicima, kao i zdravstvenim djelatnicima.

Koliko je u ostvarenju rezultata bila važna suradnja i koordinacija javnog i privatnog sektora na pripremi sezone?

– Kratko rečeno, bez kvalitetne zajedničke suradnje ne bismo ostvarili ovako dobre rezultate. Mi smo, od početka 2021. ponovo bili u stalnoj suradnji i komunikaciji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo (NZZJZ) PGŽ, Stožerom civilne zaštite PGŽ i Domom zdravlja PGŽ.

Koordinirali smo kroz godinu niz operativnih aktivnosti vezano uz postupanja, informacije i aktualnosti oko koronavirusa. Tako smo na dnevnoj bazi prikupljali i komunicirali sve nove informacije putem našeg web portala na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku.

Tu su bili i sastanci kriznih stožera gdje smo preuzimali zadatke iz domene turističkog sektora. Organizirali smo ujedno i 4 online edukativne radionice namijenjene pružateljima usluga u obiteljskom smještaju te je putem tih radionica održanih u travnju 2021. više od 600 privatnih iznajmljivača bilo upućeno u standarde i protokole vezano uz epidemiološke mjere i prihvat gostiju u okolnostima pandemije.

Isto tako, s zdravstvenim institucijama koordinirali smo organizaciju testiranja na COVID-19 na što više lokacija, budući da se to pokazalo izuzetno potrebnim i za goste ali i za domaće stanovništvo.

Svakodnevno smo slali informacije o broju gostiju kako bi se teren na vrijeme mogao organizirati za veći priljev gostiju na testiranja, a sudjelovali smo i u organizaciji cijepljenja pa su tako prikupljane prijave za dobrovoljno cijepljenje djelatnika u sustavu turističkih zajednica, kao i privatnih iznajmljivača.

Naravno, od početka smo bili uključeni i u dodjelu oznaka Ministarstva turizma i sporta »Safe Stay in Croatia«. Naime, naša je županija bila u vrhu po interesu turističkih subjekata za dobivanjem ove oznake i zadovoljavanju svih potrebnih uvjeta.

Tako oznaku sigurnosti Safe Stay na Kvarneru nosi oko 3.000 objekata i svi oni jamče poštivanje i provođenje aktualnih zdravstvenih i sigurnosnih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Na takvoj podlozi i osnovi koja je osiguravala uvjete za prihvat gostiju u zdravstveno-epidemiološko pouzdanim uvjetima, koliko se pod okolnostima pandemije moglo, gospodarski subjekti – hoteli, kampovi, privatni iznajmljivači, te svi ostali, napravili su maksimum na svojoj strani, pa je sve zajedno rezultiralo vraćanjem povjerenja gostiju i ostvarenom turističkom prometu, slobodno mogu reći, i iznad očekivanja.

Jezero Bajer Fužine i dva trkača – Foto Hrvoje Saršon

Prilagođavanje tržištu

Možete li se osvrnuti na to kakva je bila predsezona, kakva glavna sezona i što je bilo s posezonom?

Iako je sam početak 2021. godine, odnosno cijela predsezona bila slabija u odnosu na 2019. godinu za 50% i to zbog ograničenja u putovanjima i drugih ograničenja koja su imale zemlje iz kojih dolaze gosti, odmah po popuštanju tih mjera, započeo je rast dolazaka gostiju, pa je u ljetnoj turističkoj sezoni dosegnuto 87% noćenja iz 2019. godine.

Posezona je također bila odlična, s realiziranih 90% noćenja iz 2019. godine.

Pri tome su, primjerice, objekti s 5 zvjezdica ostvarili porast noćenja od 3% u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Isto tako, Gorski kotar je bio gotovo na razini 2019. godine, s time da su goranski objekti s 5 zvjezdica više nego udvostručili promet iz 2019. godine.

Kakva je bila situacija po smještajnim kapacitetima (obiteljski smještaj, hoteli, kampovi)?

– Kampovi su se, s ostvarenih 91% noćenja iz 2019. godine, najviše približili ostvarenju iz te rekordne godine. Hoteli su ostvarili 64% noćenja iz 2019. godine, no hoteli s 5 zvjezdica su dostigli na čak 90% noćenja.

Objekti u obiteljskom smještaju su lani imali 86% noćenja iz 2019. godine, s time da se i tu vidi rast kod onih s 5 zvjezdica i to za 32% u odnosu na 2019. godinu. Ukupno smo lani imali 201.000 stalnih kreveta u komercijalnom smještaju, od čega 110.000 u objektima u obiteljskom smještaju, 52.500 u kampovima, 27.500 u hotelima, 8.000 u odmaralištima…

Kumulativ je bio gotovo isti kao 2019. godine kada smo imali samo 300 kreveta više, no kretanja u broju kreveta po vrsti smještaja i zvjezdica su bitno drugačija. Naime, hoteli su povećali kapacitete za 1.300 kreveta, a broj kreveta u obiteljskom smještaju je smanjen za gotovo 2.000.

Istovremeno, broj kreveta u smještaju visoke kategorije se povećao za 2.600, a u objektima s 2 i 3 zvjezdice smanjio za 4.700 kreveta, što nam pokazuje da se prilagođavamo zahtjevima tržišta, koje sve više traži kvalitetan smještaj i ponudu.

Bliska i lako dostupna destinacija

Koliko je imidžu destinacije doprinijelo lanjsko otvaranje novih kapaciteta s 5 zvjezdica, npr. Hiltona u Rijeci i Miramare-a u Crikvenici?

– Jedna od naših strateških odrednica je profiliranje u destinaciju visoke kvalitete, a svjetski brendovi sigurno su bitni za podizanje imidža destinacije jer ulijevaju povjerenje gostima koji te brendove poznaju. A znamo i da je smještaj visoke kvalitete u okolnostima pandemije pokazao najveću otpornost i najmanji pad u popunjavanju kapaciteta.

Koja tržišta su se pokazala najpotentnijima, a s kojih se i dalje bilježe manjkovi?

– Tržište broj jedan nam je i dalje ostalo tržište Njemačke, na kojem smo i tijekom prošle godine i puno radili, s ostvarenih oko 4,6 milijuna noćenja, odnosno samo 2% manje nego rekordne 2019. godine.

Gosti iz Njemačke su ponovno pokazali svoju vjernost, a rekordan broj noćenja ostvarili su u glavnoj ljetnoj sezoni, konkretno u kolovozu čak 13% više nego 2019. godine, ali i posezoni za čak 23% više.

Treba reći i kako je više od 40% Nijemaca boravilo u smještaju visoke kategorije, dakle objektima s 4 i 5 zvjezdica. Isto tako, gotovo na razini 2019. godine bili su i gosti iz Češke, koji su tijekom ljetne sezone imali 9% više noćenja nego 2019. godine, a u posezoni 10% više.

Također, gotovo 30% čeških gostiju je boravilo u smještaju visoke kategorije. S druge strane, primjerice, u padu je Italija s udjelom od 4% u ukupnim noćenjima. Konkretno, gosti iz Italije su ostvarili 42% noćenja iz 2019. godine, s time da su od 2016. do 2019. godine ostvarivali gotovo isti broj noćenja na godišnjoj razini, oko 1,3 milijuna.

Iako su se gosti iz Italije tijekom 2021. godine bili vratili na Kvarner u većem broju nego što je to bio slučaj u 2020. godini, treba ipak uzeti u obzir dvije stvari: Italija je od početka pandemije slovila kao jedna od najteže pogođenih zemalja, te u konačnici, za razliku od naših ostalih najvažnijih tržišta, Italija kao zemlja Mediterana ima izlaz na more i zaista veliki broj obalnih gradova i destinacija za ljetni odmor.

Godinu je ponovo obilježilo to da su se tražile destinacije s kojih je zbog mogućnosti uvođenja novih mjera za vrijeme trajanja odmora povratak autom bio lakši i jednostavniji. Odluke o odabiru destinacije donosile su se »last minute«, čak i samo nekoliko dana prije samog putovanja, a zemljama iz okruženja u tim okolnostima Kvarner je bio dobro poznata, bliska i lako dostupna destinacija – kako za duži tako i za kraći odmor.

Opatijska rivijera – Foto Frank Heuer

Aktivnosti na vraćanju avioprometa

Kakva su očekivanja od avioprometa ove godine?

– Pregovori s avioprijevoznicima su u tijeku, a HTZ je raspisao Javni poziv za strateške partnere za 2022. godinu. Na županijskoj razini se u ovoj godini planira udružiti oko 6,5 milijuna kuna, a na taj iznos će se još pridodati i udio HTZ-a.

S avioprijevoznicima su, već odrađeni preliminarni razgovori te su upućeni na Javni poziv HTZ-a. Tim razgovorima su prethodili i sastanci s predstavnicima turističkog gospodarstva koji su rekli s kojih tržišta i gradova predlažu uvođenje letova, a to su London, Stockholm, Charleroi, Hamburg, Stuttgart, Berlin, Köln, Beograd, Dusseldorf, München, Frankfurt, Eindhoven, Varšava i drugi.

Ovdje moram naglasiti kako je i dalje riječ samo o pregovorima, a ne o potpisanim ugovorima, zato i ne možemo još govoriti o konkretnim avio linijama. Dakle, radimo na vraćanju avioprometa, no jasno je da je to dugotrajan proces, kao i da će, nažalost, i ove godine na aviopromet, ne samo kod nas nego i u cijelom svijetu, pandemija zasigurno i dalje imati značajan utjecaj.

Kako komentirate činjenicu da je RegioJet za iduću godinu najavio i liniju iz Poljske?

– Sigurno da ovu inicijativu svi dočekujemo s velikom dobrodošlicom, a već se planira i dolazak prvog promotivnog vlaka iz Poljske. Naime, uz predstavnike poljskih regija Šleske, Malopoljske i Podkarpatja, na Kvarner bi trebali doći i predstavnici utjecajnih poljskih medija, a za koje ćemo, računamo negdje na proljeće, u suradnji s predstavništvom HTZ-a u Poljskoj i Konzulatom RH u Poljskoj organizirati trodnevno studijsko putovanje.

Inače, nova linija trebala bi prometovati iz Krakowa i Katowica preko istočnog dijela Češke i Beča do Rijeke i Splita. Katowice su glavni grad Šleske i treći najbogatiji grad u Poljskoj te poslovni, prometni, kulturni i trgovački centar južne Poljske.

U Šleskoj i okolnim regijama živi oko 10 milijuna stanovnika više platežne moći što nije zanemariv podatak. Poljska se i lani, znamo, pokazala kao jedno od naših važnijih tržišta s kojih su ostvareni rezultati gotovo na razini rekordne 2019. godine.

Koliko je lani linija Regiojeta ukupno utjecala na dolaske s češkog i slovačkog tržišta?

– U 2021. godini su linije RegioJeta iz Češke i Slovačke do Rijeke imale prosječnu popunjenost više od 90% i njima je stiglo više od 90.000 putnika tako da su imale i direktni utjecaj na turistički promet. Kvarner je zabilježio veći broj dolazaka gostiju iz Češke čak i u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a isti trend bilježi i sam grad Rijeka.

Što je s autobuserima koji su bili iznimno važni za Kvarner u pred i posezoni?

– Tijekom 2020. i 2021. godine došlo je do velikog osipanja grupnih putovanja, a autobuseri i organizirane skupine generalno su najugroženija vrsta putovanja u ovoj krizi. Osjetljivi su na epidemiološke uvjete u njihovim matičnim zemljama, zatim na moguće nepredvidive epidemiološke uvjete u zemljama u koje putuju, ali i zato što su to mahom ljudi treće životne dobi.

Segment autobuserskog prometa i dalje je vrlo oprezan te će, prema informacijama od gospodarskih subjekata, ovog proljeća biti pogođen gotovo u istom intenzitetom kao i lani, a oporavak se očekuje tek najesen. I to ako se smiri pandemija.

Konkretno, lani je realizirano oko 20% grupnih putovanja iz 2019. godine, a u segmentu grupno organiziranog turističkog prometa znatno su pala i incentiv i korporativna putovanja te poslovni turizam.

Zahtjevne odluke i stručni savjeti

Kako je županijski TZ lani funkcionirao u još jednoj pandemijskoj godini?

– Promocija se bazirala na trendu i na trenutnoj situaciji u zemlji i svijetu, tako da smo većinu naših aktivnosti odradili u digitalnom obliku. Naime, pandemija je kroz ove dvije godine definitivno jako »požurila« već izražen trend digitalizacije te je odjednom sve bilo moguće odraditi digitalno.

Kao što sam već ranije spomenula, ponovno su prevladala »last minute« putovanja i zato su uz našu uobičajenu potporu koja je u kampanjama oglašavanja pružena hotelima, kampovima i agencijama, odrađene dvije dodatne velike destinacijske kampanje u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama.

Tako je jedna kampanja odrađena od početka lipnja do sredine srpnja s konkretnom ponudom što se ispostavilo odlično tempirano, budući da su se zbog epidemioloških mjera i ograničenih mogućnosti u putovanjima u prvom dijelu godine, odluke o odabiru destinacije za godišnji odmor donosile uoči samog putovanja.

Zbog toga je bilo važno krenuti s promocijom u pravom trenutku budući da smo bili svjesni kako će se ipak najveći dio turističkog prometa ostvariti tijekom srpnja i kolovoza. Druga kampanja pod nazivom »Zima na Kvarneru«, krenula je u prosincu 2021. godine i traje do ovog ožujka. Kampanju smo započeli s promocijom Adventa na Kvarneru, a nastavljamo je s wellness ponudom i ostalim.

Inače, prema odluci Turističkog vijeća, još u ožujku 2021. godine povećali smo budžete za provođenje udruženog oglašavanja u suradnji s gospodarstvom te smo tako dodatno financijski pomogli promociju ponude regije.

Isto tako, s obzirom na epidemiološke izazove pri organizaciji događanja, većinom smo sufinancirali projekte lokalnih turističkih zajednica koji su doprinijeli razvoju selektivnih oblika turizma i valorizaciju baštine ili digitalizaciju.

Naglasak u aktivnostima je stavljen na zdravstveni turizam, aktivni (outdoor) turizam – tako nam ove godine primjerice stiže, Ironman kao organizator brdske biciklističke utrke 4 islands MTB stage race. Zatim, kulturni turizam pa je tako primjerice diljem Kvarnera postavljeno novih 48 markacija koje valoriziraju maritimnu baštinu.

Lani je objavljena i aplikacija Visit Kvarner, a pokrenuli smo i aktivnosti oko brendiranja Kvarnera kao održive destinacije.

Moram naglasiti da su sve te aktivnosti koje sada s ponosom zbrajamo i na temelju dobro odrađenih poslova nastavljamo i u naredno razdoblje bile stalno usuglašavane s članovima Turističkog vijeća TZ Kvarnera i predsjednika TZ Kvarnera, župana Zlatka Komadine.

Bilo je, naime, zahtjevnih odluka, upravljanje destinacijom nije jednostavan posao, a bez podrške i stručnih savjeta, kako članova vijeća, tako i predsjednika, to ne bi bilo ovako uspješno, pa sam slobodna i ovom prilikom se zahvaliti svima na doprinosu.

Izvor Kupe – Foto Hrvoje Jurić

Vidjeli smo da je Kvarner tijekom ljeta posjetio i niz influencera?

– Tako je. Čim je bilo sigurno za putovati, najviše tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci 2021. godine organizirali smo gotovo 50-ak studijskih putovanja za novinare, agente i influencere.

Primjerice dala bih naglasak samo na nekoliko studijskih putovanja koja smo organizirali kako bismo osigurali i dobili na vidljivosti regije: vodeći njemački vodič za putovanja ADAC Reisemagazin u izdanju za svibanj i lipanj Kvarneru i Istri posvetio je 59 stranica; njemačko-francuska televizija ARTE TV na Opatijskoj rivijeri i na otoku Rabu snimala je program koji će se u Njemačkoj i Francuskoj, a preko satelita dodatno i u 49 zemalja svijeta prikazivati početkom ove godine; u lipnju nas je posjetila urednica talijanskog magazina specijaliziranog za nautiku Nautica; talijanski influenceri Ema Kovač i Gennaro Lillio u kolovozu su obišli Opatiju i Kastav; a u rujnu je na Kvarneru boravila i novinarka austrijskog Kronenzeitunga.

Od trenutka proglašenja pandemije 2020. godine, aktivnu komunikaciju s tržištima mogli smo održavati jedino putem društvenih mreža i web portala. Primjerice, i dalje smo aktivni na platformi TravMedia.com, najvećoj svjetskoj press mreži za turistički sektor, koja je vrlo dobar digitalni alat za održavanje kontakata s novinarima, influencerima, medijskim profesionalcima i ostalim predstavnicima turističke industrije poput turističkih menadžment kompanija i organizacija, PR-agencija i sl.

Nove promokampanje

U tom smislu, što nosi 2022. godina?

– Do ljeta planiramo odraditi dvije promotivne kampanje – Awarenesspush i BookingBoost. Prva ima za cilj inspirirati potencijalne goste na dolazak, a početak je predviđen pred Uskrs kako bi se obuhvatio dio predsezone, dok će drugoj primarni cilj biti podsjetiti goste na određenu subregiju.

Njezin početak je predviđen za sredinu lipnja, a planirano trajanje je do 30 dana. Znamo da će u smislu putovanja i ova godina biti neizvjesna, ali naše promo aktivnosti će biti spremne te će se o pokretanju pojedine kampanje odlučiti u trenutku kada odabrano tržište bude spremno.

Naravno, gospodarskim subjektima se omogućava da kroz naš Javni poziv za udruženo oglašavanje promotivnih kampanja promoviraju svoje objekte što je velika pomoć i podrška hotelima, kampovima i agencijama koji ulažu znatna sredstva u promociju.

Oni u konačnici i promoviraju cijelu destinaciju, a ne samo svoje objekte ili programe. Ovdje sam inače spomenula, samo dio promocije koji je vezan uz provođenje naših kampanja i oglašavanja.

I za kraj, kakva su Vaša očekivanja od ove turističke godine?

– Vjerujem da će Hrvatska i tijekom ove godine ostati u vrhu najpoželjnijih destinacija na Mediteranu, a što se Kvarnera tiče, našim Programom rada za ovu godinu planiramo ostvarenje od 85% noćenja iz rekordne 2019. godine.

Plan je, naime, dogovoren prema zaključcima Turističkog vijeća, koordinacije direktora lokalnih turističkih zajednica s područja Kvarnera i očekivanjima turističkog gospodarstva.

Svakako, naglasak će i dalje biti na razvoju ponude aktivnosti u prirodi, eno-gastronomije, zdravstvenog turizma, nautike, prirodne i kulture baštine i održivom turizmu, a najviše promotivnih aktivnosti planiramo usmjeriti na naša tradicionalna tržišta iz okruženja koja su nam ostala vjerna i u okolnostima pandemije te na domaće goste.

Jasno, nastavljamo i suradnju s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ, Domom zdravlja, Stožerom civilne zaštite, Policijskom upravom, lokalnim turističkim zajednicama, HTZ-om, Ministarstvom turizma i sporta i Županijom, a sve s ciljem očuvanja epidemiološke sigurnosti na regiji na kojoj ponovno svi zajednički moramo raditi.

Krčki most i refleks sunca – Foto Vladimir Franolić

Proizvodi Kvarnera

Kada se kreće u donošenje novih strateških dokumenata?

– PGŽ i TZ Kvarnera su zajednički krajem prošle godine pokrenuli izradu Strategije razvoja turizma Kvarnera do 2030. s Akcijskim planom razvoja turizma 2021. – 2027. Kroz Strategiju do 2030. godine uspostavit će se dugoročni strateški razvojni okvir turizma na Kvarneru i iskoristiti sve raznolikosti i glavne značajke našeg područja, dakle, gorja, primorja i otoka kao komparativne prednosti.

Strateški ciljevi oblikovat će se tako da budu provedivi i da otvaraju mogućnost razrade kroz konkretne mjere i aktivnosti. Strategija će sadržavati osam osnovnih poglavlja, a bit će gotova do listopada ove godine.

Sada nam, konkretno, slijedi formiranje Radne skupine koju čine ključni dionici turističkog sektora s područja Kvarnera i koji će po fazama izrade davati svoje mišljenje. Cilj je da nam čim veći broj sudionika doprinese konačnoj izradi Strategije.

Predviđeni su sastanci, radionice i prezentacije po mikroregijama i tematskim radnim skupinama čime će u potpunosti biti obuhvaćeno područje cijele županije.

Na kojim proizvodima ili ponudi ustvari Kvarner temelji svoju prepoznatljivost? Kvarner je, primjerice, i pilot regija zdravstvenog turizma?

– Sintagma »Zdravlje je najvažnije« upravo u ovo vrijeme pandemije dobiva na punom značenju, a povratak i održavanje fizičkog i mentalnog zdravlja od esencijalne je važnosti za svakog čovjeka.

A regija Kvarner je oduvijek poznata kao klimatski, zdravstveno i društveno ugodna za boravak, rehabilitaciju, rekreaciju i uopće wellbeing. Naša promocija regije kroz tzv. Kvarner Efekt, odnosno isticanje svih wellbeing i zdravstvenih faktora na Kvarneru, je iznimno dobro prihvaćena na stranim tržištima, a znamo i da su klinike članice Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera kreirale razne post-COVID programe namijenjene upravo onima koji su preboljeli koronavirus.

Prošla, kao i pretprošla godina svakako su bile obilježene i s nikad užom i bližom suradnjom sa zdravstvenim sektorom u vidu osiguravanja epidemioloških uvjeta i uvjeta za omogućavanje putovanja.

Može se reći da je ostvareni turistički promet u 2021. godini realiziran upravo zahvaljujući dobrim sanitarno-zdravstveno-epidemiološkim uvjetima u regiji. Tu ne mogu a da još jednom ne zahvalim svim zdravstvenim djelatnicima na uloženom trudu i savjesnosti.

Inače, u suradnji s Klasterom zdravstvenog turizma Kvarnera pokrenuto je certificiranje Kvarnera kao destinacije zdravlja te će se certificirati razni sadržaji turističke ponude koji doprinose aktivnostima zdravog života. Zbog svega toga Ministarstvo turizma i sporta prepoznalo je značaj Kvarnera kao lidera u zdravstvenom turizmu i Kvarner je u tom segmentu primjer dobre prakse.

Novi brend održive turističke destinacije

Lani ste pokrenuli i brendiranje eno ponude Kvarnera pod nazivom Vina Kvarnera odnosno Kvarner Wines. Kakva je situacija s brendiranjem?

– Početkom 2021. godine osmislili smo i predstavili zaseban brend Vina Kvarnera/Kvarner Wines koji je rezultat dugogodišnje suradnje s proizvođačima vina na Kvarneru i zajedničke promocije kvarnerskih vina kroz promociju gastronomije.

Naime, kvarnerska vina uvijek smo isticali kao važan dio naše gastro ponude i zato smo kao dio projekta Kvarner Gourmet & Food osmislili dodatni brend Vina Kvarnera. Taj novi brend kreirali smo u suradnji s udruženjem vinara »Vina Kvarnera«, i to s ciljem zajedničke promocije.

Isto tako, dodijeljene su oznake kvalitete – table s oznakom brenda koje označavaju vinarije kao točke od interesa za goste, kroz aplikaciju Visit Kvarner napravili smo mini-vodič po vinarijama, implementirali smo brend u tematske oglase i komunikaciju prema predstavnicima medijima.

Vinska priča i vinski turizam, uz čuvenu gastronomiju na Kvarneru, zanimljivi su gostima koji su u potrazi za autohtonim doživljajima, tako da pri tome, vjerujem vrijedi ona »ova priča nema kraja…«

Planira li se nagodinu širenje projekata?

– Prema Programu rada TZ-a Kvarner i tijekom ove godine nastavljamo s razvojem projekata brendiranja, kao i osmišljavanjem novih podbrendova s tim da nam je ideja još više se okrenuti prema ekološko prihvatljivom i održivom turizmu, odnosno brendiranju Kvarnera kao održive turističke destinacije.

U tom smjeru razvijat ćemo i sve naše proizvode, koji već imaju dobru podlogu budući da smo kroz njih uvijek poticali razvoj kvalitete, a ne kvantitete.

(Izrađeno u suradnji s TZ-om Kvarnera)