S epidemiološkom situacijom »u crvenom« riskiramo ovogodišnju turističku sezonu, prije nekih mjesec dana upozoravao je saborski zastupnik HDZ-a i stranački kandidat za primorsko-goranskog župana Gari Cappelli, s kojim smo razgovarali o tome kako danas gleda na aktualnu situaciju te kako, kao bivši ministar turizma, gleda na perspektive kvarnerskog turizma za izvlačenje iz COVID-19 prouzročene krize.

Primorsko-goranska županija je konačno u lockdownu. Kako sada gledate na situaciju sa sezonom?

– Dao sam podršku stožeru kada je najavljen 15-dnevni lockdown, ne želeći politizirati, jer je to jednostavno bilo potrebno. Tu potporu i dalje dajem, međutim, moram reći da je strože mjere struka tražila i dva, tri tjedna prije zatvaranja.

Zatvaranja je trebalo povezati s Uskrsom da se jednostavno taj rast zaustavi sada, dok još imamo vremena do početka sezone. I tada sam tražio i prozvao župana Komadinu da ne drži pod kontrolom situaciju za koju je jasno da ide u lošem smjeru.

Za Uskrs su više manje sve zemlje u okruženju išle na zatvaranja znajući da će za blagdane biti više kontakata i da kreće kulminacija trećeg vala. Sada, pak, vidimo da se, naprimjer, Velika Britanija otvara, iako još brane svojim državljanima da izlaze iz svoje zemlje.

Najavljuju označavanje zemalja zelenom, žutom i crvenom i po tome će tretirati svoje građane kada se vrate u Veliku Britaniju. Mi sigurno nećemo brzo iz crvenog preći u zeleno, već će trebati neko vrijeme.

Iz tog razloga sam htio da dobijemo ta tri, četiri tjedna, kako bismo, sada kada se druge zemlje počnu otvarati, i s obzirom na to da buking polako počinje jačati, dali signal tržištima da ozbiljno radimo na rješavanju situacije.

Jer, ako se Britanija sada počela otvarati, jasno da Britanci počinju razmišljati kamo će na odmor, kao i da im mi s ovakvom lošom epidemiološkom situacijom ovog trenutka nismo interesantni.

Svaka, i najmanja greška se skupo plaća, a vidjeli smo to lani kada su 15. kolovoza završene sve turističke aktivnosti. A da se tih desetak dana sezona produžila, prihodi bi bili znatno veći. To je bila moja kritika, iz čisto turističkog razmišljanja, a tako razmišljam cijeli život.

Najvažnija djelatnost

Postoji li u javnosti svijest da ako ne bude sezone, neće u problemu biti samo turistički sektor, nego i puno širi krug djelatnosti?

– Turizam je u našoj županiji najznačajnija gospodarska aktivnost, a je li to dobro ili nije, to je druga stvar. Međutim, država golema sredstva daje za pomoć gospodarstvu kako na razini Hrvatske, tako i u PGŽ-u.

Dosad je isplaćeno 715 milijuna kuna za oko 50.000 radnika i 10.000 poslodavaca. U samoj Rijeci govorimo o 18.500 radnika i 4.000 poslodavaca i 242 milijuna kuna. U Gorskom kotaru je isplaćeno 25,5 milijuna.

Djelatnost turizma je u ovoj županiji definitivno najvažnija. Što se tiče percepcije, onaj tko će biti debelo zakinut, tko živi strogo od turizma, sigurno zna što to znači. I taj prihod koji na kraju krajeva dolazi iz PDV-a i drugih poreznih davanja je prihod od kojeg se financiraju i mirovine, i socijala, zdravstvo, školstvo…

Kvarner je lani bolje prošao jer je autodestinacija. Što očekivati ove godine?

– Informacije koje imam je da bi Zračna luka Rijeka trebala imati značajniji rast u odnosu na lanjskih oko 28.000 putnika. Naime, najavljene su linije za 17 gradova u inozemstvu i tri unutar Hrvatske.

Dakle, 20-ak linija koje bi mogle povećati promet na krčkom aerodromu do nekih 65 tisuća putnika, a ako bude sve idealno, čak do 80 tisuća putnika. Dakle, ako nam epidemiološke brojke budu dobre.

To dokazuje koliko je ta ozbiljnost važna. Kompanije su najavljene sa svojim redovim letenja, od Ryanaira, LOT-a, Croatia Airlinesa i ostalih, i rast broja putnika je, ako ne budemo crveni, realan. Inače, općenito govoreći, u odnosu na lani, imat ćemo rekordan rujan, to nije sporno.

Po svim podacima procjepljivanje će ovako ili onako biti riješeno negdje do 31. srpnja. Ali ponavljam, u rujnu cijene padaju drastično, i ne može se nadoknaditi izgubljeno u kolovozu kada su cijene najviše.

To su sve stvari koje bi trebalo pratiti Akcijskim planom iz mjeseca u mjesec i davati stalne prognoze na dnevnoj bazi u komunikaciji javnog i privatnog sektora. Isto tako županija bi trebala imati Akcijski plan održivog razvoja uz naglasak na očuvanju okoliša i kontroliranom razvoju turističkog proizvoda.

To je osnova koju bi već danas trebalo napraviti, a ne čekati izlazak iz COVID-krize. Pa onda kretati od nule, dok su svi ostali u niskom startu. Samo jedan primjer. Nizozemci su već otkupili 30-ak tisuća mjesta u avionima i već ovih dana kreću letovi za Grčku.

Kreću probno, iako te putnike po povratku u Nizozemsku opet čekaju testiranja i izolacija. Taj zračni most je pristup kako bi trebalo hrabro krenuti. Izrael je, primjerice, odlično procijepljen i s tom zemljom možemo tako nešto ispregovarati.

Često spominjem i Sjedinjene Američke Države. Predsjednik Biden je izjavio kako do Dana nezavisnosti 4. srpnja želi da svi Amerikanci »izađu van« i da nema više nikakvog lockdowna. Dakle, računaju da će do tada procijepiti većinu stanovništva što je dobar signal i za nas.

Vidim da su se na Kvarneru čudili da je za Uskrs bilo evidentirano puno američkih gostiju, čak više nego Slovenaca. Ponavljam, trebamo hrabre iskorake prema zemljama na koje drugi ne računaju, umjesto da se držimo samo tradicionalnih autotržišta.

Ništa ne sprečava PGŽ da uđe u razgovor s nekom kompanijom i pokuša ispregovarati dolaske. Moramo konačno jače krenuti u avioprogram da postanemo aviodestinacija što još uvijek, nažalost, nismo.

Manjak proizvoda

U čemu je problem?

– Struktura smještaja i manjak proizvoda kakve traže aviogosti. Često govorimo i o zdravstvenom turizmu kao jednom od naših glavnih proizvoda. Gosti wellness turizma troše 150 eura, lječilišnog 67 eura, a medicinskog 292 eura, no gdje su te brojke dolaska ovih gostiju?

Isto tako, u Rijeci se otvara novi Hilton. Je li tko iz županije sjeo s njegovim vlasnikom i rekao, mi smo spremni uložiti toliko i toliko novca u otvaranje aviolinija, što vam treba?

Jest da nam je u COVID situaciji prednost da smo autodestinacija, ali to nije dugoročno razmišljanje. Stoga je i važan Akcijski plan održivog razvoja te praćenje situacije na mjesečnoj, pa i dnevnoj razini. I tu uključiti Gorski kotar kao vrijednost koju nitko nema.

Govoreći o županiji, u jednom razgovoru ste kazali kako ne znate tko vodi županijski Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj, a znate tko je na čelu istarskog županijskog Odjela za turizam. Očito je da ste bili malo ironični, pa što ste htjeli time poručiti?

– Pročelnicu istarskog Odjela za turizam viđam svugdje gdje se nešto događa, od sastanaka i skupova u Zagrebu, do sajmova na stranim tržištima. Uvjeren sam stoga, da u PGŽ-u turizam zaslužuje samostalan odjel.

Svaka čast poduzetništvu, no moramo imati odjel za turizam koji mora biti puno aktivniji, da ne kažem agresivniji. Smatram da bi pri županiji trebao postojati i poseban odjel za Gorski kotar.

Ministarstvo turizma i sporta, ali i neke pojedinačne destinacije poput Zagreba i Bola, najavljuju sufinanciranje COVID-testova za goste. Može li i Kvarner u tom smislu napraviti iskorak, pokriti razliku u cijeni, s obzirom na to da će država sufinancirati dio cijene?

– Mislim da smo ga već trebali napraviti. Mi govorimo i dalje našim gostima da smo lijepi, no gosti to već znaju, a ovo je nešto što u ovom trenutku sigurno šalje jaču poruku. Mislim da gost ne smije platiti testiranje više od 10 eura i da bi se u pokrivanje te razlike trebale uključiti dogovorno i lokalne te županijska vlast u PGŽ-u.

Ako smo nalazili načina da sufinanciramo aviopromet, trajekte izvan turističke sezone i slično, sad je vrijeme da se sufinancira i ovo. Ako treba, da bude i besplatno. Jer, realno gledajući, do ljeta će mali broj gostiju trebati testiranja, s obzirom na sve veću procijepljenost na tržištima i činjenicu da je dosta ljudi već preboljelo COVID.

Posljednjih dana neki primorsko-goranski političari govore kako treba odgoditi izbore ili ih drugačije organizirati. Treba li ići s odgodom?

– Mislim da tu posljednju riječ trebaju reći epidemiolozi.

Olakšavanje viznog režima

Predsjednik ste saborskog Odbora za vanjsku politiku. Što se kroz to tijelo radi na olakšavanju dolazaka turista?

– Kroz ovaj odbor imam jako puno razgovora i s veleposlanicima i kroz tu suradnju najviše se govori o turizmu. Nedavno sam imao razgovor sa slovenskom kolegicom što nam je vrlo važno jer Slovenija sredinom godine preuzima predsjedavanje Vijećem Europe. Isto tako, uz ostalo, pregovaramo sa zemljama izvan EU-a oko olakšavanja viznog režima.