Prema projekcijama Hrvatske narodne banke, u 2021. moguća su dva scenarija: u osnovnom, kako je nedavno pojasnio guverner Boris Vujčić, epidemija se stavlja pod kontrolu u prvom kvartalu te od drugog počinje oporavak, da bismo već u 2022. dosegli razinu BDP-a iz 2019.

U pesimističnom, bar cijelo prvo polugodište i dalje je u znaku epidemije i povezanih mjera, početak oporavka se prolongira, a potpuni oporavak iz 2022. »seli« u 2023. »Sve će ovisiti o razvoju epidemiološke situacije«, kazao je Vujčić.

Makroekonomija tako ispada tek izvedena veličina. O tome hoće li epidemiološki problem nestati prije ili kasnije ovisi i kako će sve skupa prebroditi određeni sektori, a to onda diktira i situaciju na tržištu rada, iako se šteta nastoji umanjiti mjerama Vlade.

Lani je, procijenio je guverner, izbrisano 50.000 radnih mjesta, dok se u 2021. ipak očekuje poboljšanje u skladu s optimističnim, odnosno osnovnim scenarijem. Radni ljudi otplaćuju i kredite bankama, koji su trenutačno dijelom pod moratorijima, za one čije je poslovanje i radna mjesta pandemija posebno ugrozila.

Vujčić je otkrio da je na kraju trećeg tromjesečja ove godine oko 36 milijardi kuna kredita bilo pod moratorijima. Kreditni portfelj banaka već se počeo kvariti, ali blago, no tek treba vidjeti u kojoj će se mjeri istekom tih moratorija krediti nastaviti normalno plaćati, a koliko će ih trajno otići u nenaplative. Na pitanje što se tu može očekivati, guverner kaže da su nenaplativi vezani naravno za moratorije na kredite, kojih aktivnih ima tih 36 milijardi kuna.

Pitanje cjepiva

– Do kraja godine izlazi 44 posto moratorija, a do kraja rujna 2021. još 39 posto (to su oni vezani za turizam, op. a.). Ako bi pretpostavili da je šok takav da 30 posto kredita pod moratorijima uđe u neprihodujuće (loše, nenaplative, NPL-ove), a toliko su ih banke već klasificirale u tzv. fazu 2 nenaplativosti, onda bi nenaplativi krediti porasli za 3 postotna boda, na 8,4 posto.

Kod kućanstava, udio loših tada bi bio 8,3 posto, a kod kredita poduzećima 23 posto, precizirao je Vujčić. Dakle, bankarski sektor već je gotovo trećinu tih kredita pod moratorijima pozicionirao među potencijalno nenaplative.

U 2021. se očito očekuje šok u iznosu od 10 do 11 milijardi kuna novih loših kredita (preciznije 10,8 milijardi kuna, prema navedenoj računici). Iza njih, kao dužnici, naravno, stoje građani i tvrtke koji ih neće moći platiti te je veliko pitanje kako će se banke ponašati.

Navodno bi se mogao očekivati otpis tih dugova u većoj mjeri nego su mu banke inače sklone – a sklone mu nisu uopće – jer je Ministarstvo financija ovaj put mislilo na to i pripremilo propis koji banke motivira da te propale kredite otpišu umjesto da ih prodaju agencijama za naplatu potraživanja, kao što to inače masovno čine.

Te agencije potraživanje klasificirano kao nenaplativo jeftinije kupe od banaka, a onda ga ipak nastoje »utjerati« u cijelosti. Tu vide svoj interes. Pritom su građani nezaštićeni jer niti jedan regulator više nije nadležan za takav proces naplate, što je već više puta apostrofirano kao velik problem.

Poslovne banke zasad ne otkrivaju precizno situaciju u svojim portfeljima, odnosno na konkretan upit koliko očekuju točno nenaplativih, a vezano za podatke koje je iznio HNB, odgovaraju opisno, mada ne i nezanimljivo. Neke koje smo pitali nisu ni odgovorile.

U OTP banci kažu da »s obzirom na dobre vijesti vezane za cjepivo, ali i dvojaka predviđanja o rokovima normalizacije cjelokupne situacije, a time i poslovanja, s obzirom na nedorečene podatke o očekivanom postotku cijepljenja stanovništva, teško je predvidjeti trajanje pandemije.«

Posljedično, vele, »nezahvalno je predviđati daljnji razvoj poslovanja u različitim industrijskim granama, pa samim time i postotak klijenata koji će nakon završetka moratorija biti klasificirani kao neprihodujući dug.«

Ipak oporavak

U odgovoru Addiko banke stoji da, »kao i u svakoj krizi, tako i u ovoj, uzrokovanom pandemijom COVID-19, nažalost dolazi do povećanja broja klijenata s financijskim poteškoćama te posljedično raste i udio djelomično naplativih ili nenaplativih plasmana.«

– Kako će kriza odmicati očekujemo određeno pogoršanje u strukturi postojećeg kreditnog portfelja, no isto tako i oporavak s poboljšanjem makroekonomskih pokazatelja tijekom sljedeće godine, ističu u Addiko banci. U PBZ-u između ostalog navode da će klijente »mjerama pomoći i nadalje nastaviti podržati sukladno novim regulatornim smjernicama.«

Referiraju se tu vjerojatno na najnovije EBA-ine smjernice (EBA-Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) kojima je omogućena prolongancija moratorija do kraja ožujka, a da se krediti ne klasificiraju kao neprihodujući, ali ipak ne dulje od devet mjeseci bez dubinske analize.

U Erste banci nešto konkretnije kažu da je kod njih u prvih devet mjeseci 2020. godine udio NPL plasmana iznosio je 6,8 posto u odnosu na 7,1 posto krajem prošle godine. U prvom tromjesečju tekuće godine razina NPL-a dodatno je bila smanjena, dok je u nastavku godine očekivano zabilježila blagi porast.

U poslovanju s gospodarstvom udio NPL-a krajem prošle godine iznosio je 5,8, a krajem rujna ove 5 posto. Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati nastavak blagog rasta NPL plasmana, zaključuju u Ersteu.

Gotovinski prednjače po nenaplativosti

U jednoj od nedavnih PBZ-ovih tjednih analiza pod nazivom »Kvaliteta aktive pod utjecajem moratorija«, analitičari te banke iznijeli su sektorske podatke. Kažu da »nakon blagog rasta udjela neprihodujućih potraživanja banaka u ukupnim potraživanjima zabilježenog u drugom kvartalu, treći kvartal donosi stagnaciju na kvartalnoj razini (na 5,5 posto).«

Ističu i da je »izraženi rast plasmana nisko rizičnim kreditnim institucijama poboljšao ukupnu sliku, dok su potraživanja od privatnog sektora zabilježila rast udjela na 9,3 posto.« Krediti kućanstvima pritom su ostvarili rast udjela na 6,7 posto, koji je, navode, najvećim dijelom rezultat pogoršane kvalitete gotovinskih kredita (udio loših 7,4%).

Stambeni su krediti zabilježili znatno blaže povećanje udjela (na 4,2%), dok je kvaliteta prekoračenja čak i blago poboljšana (na 6,1%). Potraživanja od nefinancijskih društava su ostvarila rast udjela na 13,2%, a razdioba po djelatnostima ukazuje na nastavak izrazito nepovoljnog trenda prerađivačke industrije koja je zabilježila povećanje na 19,8%.

– Prerađivačku industriju prema intenzitetu rasta udjela slijedi, pritisnuta kraćom i slabijom turističkom sezonom i drastično nižim prihodima, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (na 7,6%).

Jačina utjecaja krize na turističku djelatnost vidljiva je i po tome što su poduzeća iz ove branše prednjačila u zatraženim kreditima za očuvanje likvidnosti, odgodama i reprogramima, a banke su im omogućile i 12-mjesečne moratorije.

Građevinarstvo je pak u trećem kvartalu zabilježilo pad udjela od 1,9 p. b. na 22,3%, u skladu sa solidnim rastom obujma građevinskih radova, dok je trgovina stagnirala na 10,8%, navode analitičari PBZ-a.