Foto Ana Križanec
Orffova kantata davno je stekla kultni status
povezane vijesti
Za finale glazbenog programa Riječkih ljetnih noći na Trgu Riječke rezolucije izvedena je veličanstvena Orffova “Carmina Burana”, moćni glazbeni spektakl pod dirigentskim vodstvom maestra Ivana Šćepanovića.
Uz Riječki simfonijski orkestar, Riječki operni zbor i Akademski zbor „Ivan Goran Kovačić“ nastupili su solisti, članovi riječke Opere, sopranistica Karla Mazzarolli, tenor Krešimir Škunca i bariton Robert Kolar.
Scenska kantata „Carmina Burana“ antologijsko je ostvarenje njemačkog skladatelja Carla Orffa, genijalni niz uglazbljenih srednjovjekovnih pjesama neobično sugestivne snage koja je već postala dio kolektivne memorije čovječanstva.
Kada je skladatelj iz zbornika otkrivenog 1803. godine, u samostanu Benediktbeuern u Gornjoj Bavarskoj, izdvojio one pjesme koje će potom uglazbiti, nije ni slutio da će stvoriti najpoznatije i najpopularnije djelo glazbene literature 20. stoljeća.
Izabrani stihovi pjevaju o ljepoti prirode i ljubavi gdje se erotika i naturalizam izmjenjuju s duhovitošću i satirom. Orff je izabranim pjesmama svojom glazbom dao novi život i neprolaznu popularnost.
Orffova kantata davno je stekla kultni status. Skladana je tijekom 1935. i 1936. godine, a temeljena je na 24 pjesme. Najpoznatiji dio svakako je “Fortuna imeperatrix mundi” (“O, Fortuna”) posvećen božici Fortuni, o čijim hirovima ovisi sreća svakog čovjeka. Njime se otvara i zatvara djelo zaokružujući ga baš poput kola sreće.
U Orffovoj glazbi sve je podređeno ritmu kao elementarnoj pokretačkoj snazi plesa i govora. I “Carmina Burana” počiva na tom moćnom segmentu koji Orff obilno primjenjuje koristeći bogati spektar udaraljkaških instrumenata. Neosporno privlačna, i danas trijumfira na koncertnim podijima diljem svijeta.
