Od ukupnog broja članova, 4548 ih je dobilo godišnji honorar do pet tisuća kuna bruto, 408 između pet i 15 tisuća kuna, 162 autora dobilo je između 15 i 33.8 tisuća kuna, 134 između 33.8 i 94.5 tisuća kuna te 59 autora više od toga iznosa
Hrvatsko društvo skladatelja od autorskih je naknada tijekom prošle godine naplatilo 103,2 milijuna kuna, od od čega je 70,9 milijuna raspodijeljeno na više od 94 tisuće autora. Iako je sveukupni rezultat naplate autorskih naknada za proteklu godinu 1 posto niži od onog iz 2011. godine, nositelji autorskih prava bili su na dobitku.Naime, pad u naplati kompenziran je smanjenjem troškova rada ZAMP-a i prihodima od kamata pa je u konačnici iznos za raspodjelu za 2012. bio oko 3 posto veći u odnosu na 2011. godinu.
Na predstavljanju Godišnjeg izvješća HDS ZAMP-a obznanjeno je da je u obračunu sudjelovalo 5311 hrvatskih autora, a predstavljeni su i iznosi koje oni od naknada godišnje zarade u odnosu na godišnju hrvatsku bruto plaću. Od ukupnog broja članova, 4548 ih je dobilo godišnji honorar do pet tisuća kuna bruto, 408 između pet i 15 tisuća kuna, 162 autora dobilo je između 15 i 33.8 tisuća kuna, 134 između 33.8 i 94.5 tisuća kuna te 59 autora više od toga iznosa. U top 10 hrvatskih autora po zaradi u 2012. godini ušli su: Neno Belan, Miro Buljan, Boris Đurđević, Husein Hasanefendić, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić, Samir Kadribašić, Nenad Ninčević, Ante Pecotić i Zlatan Stipišić Gibonni. Svi autori izdvajaju 10 posto prihoda za financiranje projekata, što je prošle godine iznosilo 1,7 milijuna kuna što je iskorišteno za podržavanje četrdesetak nezavisnih projekata.
Dan posvećen autorima
U 2012. je evidentirano više od milijun izvođenja za oko 228 tisuća korištenih glazbenih djela. Najizvođenija domaća pjesma prošle godine bila je »Oceani ljubavi« Nene Belana, slijedi »Opet si pobijedila« skladatelja Mire Buljana, a na trećem mjestu je »Tišina« riječkog autora, frontmena grupe En Face Sandra Bastiančića.
Prošle godine u Hrvatskoj je započeo s radom servis Deezer čija je usluga najprije bila dostupna preko Facebooka, dok je ove godine u suradnji s T-Comom pokrenuta prava lokalizirana usluga.
– Naši napori pokazali su konkretnije rezultate tako da su upravo u tijeku pregovori s nekoliko međunarodnih servisa. Vjerujemo da je realno do kraja ove godine očekivati širenje ovog tržišta i ponude, ali i pokretanje zajedničkih edukacijskih kampanja o štetnosti internetskog piratstva. Pritom svakako treba istaknuti da je prihod od ovakvih servisa i usluga u ovom trenutku i u zemljama gdje je ovo tržište razvijeno zapravo vrlo mali, svega nekoliko posto u odnosu na ostale prihode, rekao je Nenad Marčec, glavni direktor Službe ZAMP.
Iako je znao da je među emitiranijim autorima, autor Massimovog hita kaže kako ga se konferencija za novinare na kojoj je HDS ZAMP predstavio najuspješnije autore poprilično dojmila.
– To je bio dan posvećen autorima, tema posvećena autorima. Ne mogu reći da mi nije godilo to što je netko ipak istaknuo nečiji rad. Nisam očekivao pažnju, ali mi godi jer strašno cijenim autorski rad. Sve što se na sceni događa, od ideje do realizacije, plasmana i promocije, sve je to bitno, ali sam kroz sve ove godine stekao utisak da je puno drugih stvari bitnije u određivanju uspjeha nekog proizvoda nego autorski rad, a autori su ljudi koji rade daleko najvrjedniji dio posla, kaže Bastiančić.
U svemu tome najvažniju ulogu ima služba ZAMP koja, prema njegovom mišljenju, posluje vrijedno i transparentno.
Gospodarska kriza
Odluka pjevača Radioheada Thoma Yorkea i producenta Nigela Godricha o povlačenju pjesama s vodeće streaming stranice Spotify, zbog toga što novim glazbenicima ne plaća dovoljno, ovog je tjedna pokrenula čitavu lavinu komentara drugih glazbenika. Dok su ih neki proglasili hrabrima, drugi su ih optužili za licemjerje, no sigurno je jedno – tim su potezom pobudili zanimanje javnosti za tu temu. Odgovor je stigao i od Spotifyja čiji su predstavnici poručili da će do kraja godine isplatiti milijardu dolara izvođačima. Yorke i njegovi kolege »pobunjenici« možda nisu ponudili rješenje problema, ali su podsjetili da mnogi glazbenici nisu zadovoljni postojećim stanjem. Potporu njegovoj odluci o uklanjanju albuma sa Spotifya među ostalima je izrazio i britanski glazbenik Sam Duckworth koji trenutno dovršava šesti album.
Iako su mnogi podržali njegovu odluku o uklanjanju materijala sa Spotifya, Yorke je samo nekoliko dana kasnije iznenadio javnost odlukom o prodaji koncertnih snimki putem glazbenog servisa Soundhalo.
Službeni podaci međutim pokazuju da su naknade pristigle iz inozemstva u 2012. godini iznosile nešto više od 5 milijuna kuna, što je nešto manje u odnosu na 2011. godinu. To ne čudi s obzirom na to da su u 2011. godini iz inozemstva naplaćena neka dugovanja iz ranijih razdoblja. Osim toga, treba uzeti u obzir i gospodarsku krizu koja se odrazila na poslovanje i tržište u susjednim zemljama koje i jest primarno izvozno tržište hrvatske glazbe.
Najveći udio u naplati odnosio se na prava javnog priopćavanja. Unatoč slabijoj koncertnoj ponudi i većem padu prihoda RTL televizije, prihodi od tih malih prava u odnosu na prethodnu godinu porasli su 1 posto. Gotovo pola toga naplaćeno je od televizijskih i radijskih postaja te od kabelske retransmisije, a potom slijedi naplata od poslovnih korisnika (hoteli, klubovi, ugostitelji, trgovci i sl.) te naplata od koncerata.
Porast naplate
Analizom podataka koje je objavio HDS ZAMP može se vidjeti da se tržište melodija za mobitele i MP3 jukeboxove gotovo prepolovilo. Kada su u pitanju prava mehaničke reprodukcije, ne smije se zanemariti činjenica da je diskografija već godinama u padu, što se kroz dulje razdoblje pokazalo kroz negativni trend korištenja i naplate ovih prava.
Prvo mjesto u TOP 10 pozivnih melodija hrvatskih autora u 2012. godini zauzela je pjesma »Samo ljubav ostaje« Ivana Huljića, Tončija Huljića, Vlaste Juretić, Vinka Škarona i Vjekoslave Huljić, druga je »Zora bila« Pere Kozomare, Sanje Tafra i Remija Kazinotija, a treća pjesma »Sokole« Dražena Zečića, Bratislava Zlatanovića i Vinka Didovića.
Porast naplate od 10,7 posto zabilježen je međutim kod naknada za umnožavanje i pohranu djela u svrhu nastupa DJ-a pa tako ukupni rezultat naplate u ovom segmentu poslovanja iznosi nešto manje od 5 milijuna kuna i 18,67 posto je niži u odnosu na 2011. godinu.
Gledano po skupinama korisnika, u svim skupinama osim koncerata (televizijske postaje, radijske postaje, kabelska retransmisija, generalni korisnici – hoteli, trgovine, klubovi, ugostitelji itd.) zabilježen je porast naplate koji se uglavnom kretao oko 1 posto, dok je u području kabelske retransmisije porast iznosio čak više od 6 posto.
