Pristup epidemiji se počeo bitno razlikovati od države do države, čak i od regije do regije, i ne može se reći da novi val ne utječe i na političke odnose država unutar Unije.
Medicinski stručnjaci i epidemiolozi u cijelom svijetu i dalje vode debatu je li val širenja koronavirusa koji je opet zahvatio gotovo sve zemlje, pa i Hrvatsku, drugi val koronavirusa, mutirani i s novim simptomima, ili onaj isti stari, prvi val. Oboljeli pokazuju drukčije manifestacije bolesti, a struka još nema odgovor na pitanje borimo li se s prvim, ili novim oblikom bolesti.
No, bio to novi ili stari val u medicinskom smislu, činjenica je da se međutim itekako susrećemo s drugim valom ekonomskih i političkih posljedica korone. Popuštanje mjera koje provodi većina europskih zemalja, otvorene granice, turistički protok – u većini zemalja EU-a to je danas novo normalno. A opet ima i onih koji su i dalje vrlo restriktivni, u prvom redu Slovenija, s kojom bilježimo niz slučajeva kršenja prava građana EU-a na normalno kretanje.
Primjer od jučer, kad su ocu bolesnog djeteta iz slovenskog veleposlanstva u Zagrebu poručili da ne može u Sloveniju iako mu je dijete državljanin te zemlje, i to na način da mu kao hrvatskom državljaninu neće uvažiti ni negativni PCR test na koronavirus, pokazuje apsurdnost selektivnog pristupa unutar EU-a. Slovenija ne dozvoljava ulazak u svoju zemlju bez negativnog testa, bez obzira na to koji je razlog ulaska, ili pak samo tranzita. S druge strane, hrvatska politika čini sve da k sebi dovuče slovenske, i posljedično austrijske i njemačke turiste, praktički uz potpuno otvorene granice, po modelu koji je otpočetka primjenjivala Švedska.
Pristup epidemiji se počeo bitno razlikovati od države do države, čak i od regije do regije, i ne može se reći da novi val ne utječe i na političke odnose država unutar Unije.
S druge strane, kad je ekonomski efekt u pitanju, neke industrije su u totalnom padu. Primjerice, zabavljačka industrija. Srećom, hrvatski celebrity sad imaju svoje zastupnike u parlamentu, pa tako o njihovim problemima već govore i Miroslav Škoro i Drele, koji zajedno s Indirom iz Colonije postaju nova vrsta oporbe – pjevačka oporba. Da nam je netko prije šest mjeseci rekao da ljudi koji zarađuju pet ili deset tisuća eura za noć nastupa sada pozivaju Vladu ih spasi i pomogne im, teško da bismo mu povjerovali. Celebrityji sada idu čistiti apartmane i kopati na OPG, jer im je rad s normalnim nastupima doslovno onemogućen.
No, sva ova pitanja, slično kao i obnova uništenih zgrada od potresa u Zagrebu, uopće nisu banalna ni jednostavna kao što se možda na prvi pogled čini. Treba li Vlada izravno pomagati zaposlenima u estradnom biznisu, ako se influencer Marko Grubnić nakon primljene Vladine potpore vozi privatnim avionom na ljetovanje? Treba li, kako kažu u Radničkoj fronti, obnavljati i kuće imućnih ljudi poput Emila Tedeschija, sve dok u centru grada ima sirotinje koja ne može bez države ni popraviti krov i ući u svoje stanove nakon potresa? I, da se vratimo na prvu temu, što je s kršenjima prava građana na kretanje, ako samo neka zemlja unutar EU ima posebne, strože kriterije od svih ostalih u okruženju? Na koncu, da se otvori još jedno pitanje, toliko omiljeno Zoranu Milanoviću i Andreju Plenkoviću, tko ima pravo zabraniti Karolini Vidović-Krišto da u Saboru umjesto s maskom na licu sjedi pokrivena maramom, ako striktnog propisa nema?
Novih političkih, ekonomskih i socijalnih nedoumica nakon prve polovice ove lude 2020. godine ima bezbroj. A najopasnija je socijalna bomba koja može eksplodirati nakon svih mogućnih katastrofa koje su snašle građane, u Zagrebu još dodatno ugrožene posljedicama potresa. Iako je Vlada već krenula u reviziju sustava socijalnih cenzusa, kad obnova doista krene i kad Vlada bude morala osmišljavati nove mjere za zaštitu radnih mjesta i plaća, to će biti doslovno krvav posao za vlast. Kako utvrditi imaju li hrvatski pjevači na računu ili pod jastukom milijun kuna, ili žive od dana do dana? Kako utvrditi da netko zaslužuje obnovu svoje zgrade od države, a njegov susjed s drugog kata ne, samo zato jer ima privatnu firmu s dva zaposlena? Kakvi će se novi socijalni rascjepi dogoditi samo do kraja ove godine?
Državna administracija morat će biti dosljedna i efikasna, bez obzira govorimo li o zaštiti prava hrvatskih državljana u drugim državama EU-a, ili o dokazivanju nečijeg imovinskog stanja za korištenje mjera države.
Ova država tek treba proći test novog normalnog.
Test novog normalnog
Socijalna bomba pred vratima
Tihana Tomičić
31. srpanj 2020 21:31
Foto Sergej Drechsler
Pristup epidemiji se počeo bitno razlikovati od države do države, čak i od regije do regije, i ne može se reći da novi val ne utječe i na političke odnose država unutar Unije.
Medicinski stručnjaci i epidemiolozi u cijelom svijetu i dalje vode debatu je li val širenja koronavirusa koji je opet zahvatio gotovo sve zemlje, pa i Hrvatsku, drugi val koronavirusa, mutirani i s novim simptomima, ili onaj isti stari, prvi val. Oboljeli pokazuju drukčije manifestacije bolesti, a struka još nema odgovor na pitanje borimo li se s prvim, ili novim oblikom bolesti.
No, bio to novi ili stari val u medicinskom smislu, činjenica je da se međutim itekako susrećemo s drugim valom ekonomskih i političkih posljedica korone. Popuštanje mjera koje provodi većina europskih zemalja, otvorene granice, turistički protok – u većini zemalja EU-a to je danas novo normalno. A opet ima i onih koji su i dalje vrlo restriktivni, u prvom redu Slovenija, s kojom bilježimo niz slučajeva kršenja prava građana EU-a na normalno kretanje.
Primjer od jučer, kad su ocu bolesnog djeteta iz slovenskog veleposlanstva u Zagrebu poručili da ne može u Sloveniju iako mu je dijete državljanin te zemlje, i to na način da mu kao hrvatskom državljaninu neće uvažiti ni negativni PCR test na koronavirus, pokazuje apsurdnost selektivnog pristupa unutar EU-a. Slovenija ne dozvoljava ulazak u svoju zemlju bez negativnog testa, bez obzira na to koji je razlog ulaska, ili pak samo tranzita. S druge strane, hrvatska politika čini sve da k sebi dovuče slovenske, i posljedično austrijske i njemačke turiste, praktički uz potpuno otvorene granice, po modelu koji je otpočetka primjenjivala Švedska.
Pristup epidemiji se počeo bitno razlikovati od države do države, čak i od regije do regije, i ne može se reći da novi val ne utječe i na političke odnose država unutar Unije.
S druge strane, kad je ekonomski efekt u pitanju, neke industrije su u totalnom padu. Primjerice, zabavljačka industrija. Srećom, hrvatski celebrity sad imaju svoje zastupnike u parlamentu, pa tako o njihovim problemima već govore i Miroslav Škoro i Drele, koji zajedno s Indirom iz Colonije postaju nova vrsta oporbe – pjevačka oporba. Da nam je netko prije šest mjeseci rekao da ljudi koji zarađuju pet ili deset tisuća eura za noć nastupa sada pozivaju Vladu ih spasi i pomogne im, teško da bismo mu povjerovali. Celebrityji sada idu čistiti apartmane i kopati na OPG, jer im je rad s normalnim nastupima doslovno onemogućen.
No, sva ova pitanja, slično kao i obnova uništenih zgrada od potresa u Zagrebu, uopće nisu banalna ni jednostavna kao što se možda na prvi pogled čini. Treba li Vlada izravno pomagati zaposlenima u estradnom biznisu, ako se influencer Marko Grubnić nakon primljene Vladine potpore vozi privatnim avionom na ljetovanje? Treba li, kako kažu u Radničkoj fronti, obnavljati i kuće imućnih ljudi poput Emila Tedeschija, sve dok u centru grada ima sirotinje koja ne može bez države ni popraviti krov i ući u svoje stanove nakon potresa? I, da se vratimo na prvu temu, što je s kršenjima prava građana na kretanje, ako samo neka zemlja unutar EU ima posebne, strože kriterije od svih ostalih u okruženju? Na koncu, da se otvori još jedno pitanje, toliko omiljeno Zoranu Milanoviću i Andreju Plenkoviću, tko ima pravo zabraniti Karolini Vidović-Krišto da u Saboru umjesto s maskom na licu sjedi pokrivena maramom, ako striktnog propisa nema?
Novih političkih, ekonomskih i socijalnih nedoumica nakon prve polovice ove lude 2020. godine ima bezbroj. A najopasnija je socijalna bomba koja može eksplodirati nakon svih mogućnih katastrofa koje su snašle građane, u Zagrebu još dodatno ugrožene posljedicama potresa. Iako je Vlada već krenula u reviziju sustava socijalnih cenzusa, kad obnova doista krene i kad Vlada bude morala osmišljavati nove mjere za zaštitu radnih mjesta i plaća, to će biti doslovno krvav posao za vlast. Kako utvrditi imaju li hrvatski pjevači na računu ili pod jastukom milijun kuna, ili žive od dana do dana? Kako utvrditi da netko zaslužuje obnovu svoje zgrade od države, a njegov susjed s drugog kata ne, samo zato jer ima privatnu firmu s dva zaposlena? Kakvi će se novi socijalni rascjepi dogoditi samo do kraja ove godine?
Državna administracija morat će biti dosljedna i efikasna, bez obzira govorimo li o zaštiti prava hrvatskih državljana u drugim državama EU-a, ili o dokazivanju nečijeg imovinskog stanja za korištenje mjera države.
Ova država tek treba proći test novog normalnog.