ZNAKOVI NOVE RECESIJE Amerikanci su danas dužniji nego prije krize 2008. godine

Branko Podgornik

arhiva NL

arhiva NL

Ukupna zaduženost poduzeća, države i građana u SAD-u popela se na 350 posto američkog BDP-a



Dugovi poduzeća, kućanstava i država u svijetu rastu alarmantnom brzinom. Podatci međunarodnih institucija pokazuju da je opća zaduženost danas veća nego prije deset godina, kada se počela pomaljati jedna od najvećih financijskih i gospodarskih kriza u modernoj povijesti svijeta. Ekonomisti ne sumnjaju da će doći do nove velike recesije. Pitaju se samo kada će ona izbiti. Na primjer, rastuća zaduženost kućanstava u SAD-u u prvom je tromjesečju ove godine nadmašila stanje uoči izbijanja krize iz 2008. Dug američkih kućanstava popeo se na 12.700 milijardi dolara, što znači da je prosječni građanin SAD-a dužan već oko 40 tisuća dolara. Dugovi kućanstava u Ujedinjenoj Kraljevini također su premašili razinu prije krize. Dogodilo se to još u studenome prošle godine.


Ukupna zadužnost poduzeća, države i građana u SAD-u popela se na 350 posto američkog BDP-a. Ako se zaduživanje nastavi tim tempom, za 30 godina opterećenost Amerikanaca dugovima će se udvostručiti, izračunao je Ured za proračun američkog Kongresa. Za usporedbu, Hrvatska je natprosječno zadužena europska država, ali ukupni dugovi naše države, poduzeća i kućanstava iznose oko 240 posto BDP-a, prema podacima Eurostata, što je relativno manje od SAD-a.


Glavni razlog za prezaduženost građana jesu rastuće socijalne i imovinske nejednakosti, smatraju stručnjaci. Plaće radnika u SAD-u stagniraju već tri desetljeća, pa kućanstva svoje potrebe rješavaju sve većim zaduživanjem.




Dvije trećine dugova američkih građana čine krediti za stanove i kuće, koji stagniraju. No, ekonomiste alarmira činjenica da naglo rastu kratkoročni dugovi Amerikanaca na kreditnim karticama, krediti za automobile, a osobito studentski. Svi su ti krediti, svaki za sebe, prešli iznose od tisuću milijardi dolara. Najveći tempo rasta bilježe krediti koje studenti masovno uzimaju za školovanje, vjerujući da će zahvaljujući sveučilišnim titulama lakše doći do dobro plaćenog posla. Iznos studentskih kredita u SAD-u dosegnuo je u prvom tromjesečju rekordnih 1.340 milijardi dolara.


Promatrače tješi činjenica da građani te zajmove, osobito stambene, otplaćuju redovitije nego prije deset godina. Međutim, neplaćanje se sve više širi, osobito među studentima koji nakon završenog studija ne mogu naći posao, pa već 10 posto njih ne može otplaćivati rate. Nije lako ni američkim poduzećima, čija je zaduženost od 2010. skočila za dodatnih 10.700 milijardi dolara. Međunarodni monetarni fond je proljetos upozorio da je sposobnost američkih poduzeća za otplaćivanje kredita danas pala na najniže grane od 2008.



Međunarodne kreditne agencije posljednjih godina masovno obaraju kreditne rejtinge država. Samo agencija Moody’s u prvoj polovini prošle godine srušila je rejting 24 države. Među njima su Južnoafrička Republika, Brazil, Saudijska Arabija i Nigerija, koje masovno izvoze naftu i sirovine.



I Kinezi sve teže otplaćuju rate


– Deset godina nakon početka financijske krize svijet je zahvaćen obilježjima nove dužničke krize, procjenjuje ekonomistica Dambisa Moyo, savjetnica velikih banaka i poduzeća, koju je časopis Time proglasio jednom od 100 najutjecajnijih osoba u svijetu. Moyo je u Financial Timesu upozorila da prezaduženost nije značajka samo SAD-a, nego i zemalja u razvoju. Posljednjih godina naglo je skočila zadužnost kineskih poduzeća, privatnih i državnih, koja imaju sve većih problema s otplaćivanjem rata.


Ukupna zaduženost zemljama u razvoju, u stranoj valuti, trenutačno je skočila na vrtoglavih 15.000 milijardi dolara. Samo ove godine, tvrtke iz zemalja u razvoju posudile su dodatnih 160 milijardi dolara, dvostruko više nego lani u isto vrijeme. Radi se o najbržem rastu zaduživanja poduzeća još od 1999. godine, prema podatcima Bloomberga.


– Opasnost od pomaljanja krize ne dolazi samo od apsolutnog iznosa kredita. Barem tri stvari čine sadašnju situaciju osobito neizvjesnom, upozorava Dambisa Moyo. Prvo, zaduživanje u dolarima, koje je i najraširenije, postaje sve skuplje, sa sve višim kamatama. Naime, američka središnja banka (Fed) već neko vrijeme povećava temeljnu kamatnu stopu, a do kraja godine planira je povećati još dva puta. Istodobno, dolar je relativno ojačao prema ostalim svjetskim valutama, što dodatno povećava kreditne rate zemljama u razvoju.


Drugi razlog za zabrinutost je činjenica da su cijene nafte i sirovina već nekoliko godina u padu. Jedan od razloga za to jest usporavanje gospodarstva u Kini, koja je prije krize prerasla u najvećeg uvoznika sirovina u svijetu. Poduzeća i države koje ovise u o izvozu sirovina u Kinu – primjerice Brazil, Australija, Kanada – mogu doživjeti najveće nevolje u otplati dugova.


Treći razlog, koji izaziva i najveću zabrinutost, jesu niske stope gospodarskog rasta posvuda u svijetu. Ako gospodarstvo napreduje, ako poduzeća, radnici i država zbog toga dobro zarađuju, nevolja u otplati dugova najčešće nema. Oduvijek je poznato da se problem zaduženosti u pravilu rješava tako da dužnici povećaju svoje prihode. Ako dužnici ekonomski ojačaju, teret njihovih dugova može se smanjivati. No, ako dođe do gospodarskog zastoja, ako zarade poduzeća, država i građana padnu, teret dugova raste i ponovno će izbiti dužnička kriza. Nažalost, izgledi gospodarskog rasta u SAD-u i svijetu vrlo su nesigurni.


MMF je ovog proljeća prognozirao da će se gospodarski rast u svijetu ove godine ubrzati na 3,5 posto, dok je prošle godine iznosio 3,1 posto. Ali MMF upozorava na velike rizike zbog kojih bi ta prognoza mogla doći u pitanje. Na primjer, administracija Donalda Trumpa najavila je ubrzanje američkog gospodarskog rasta na 3 do 4 posto godišnje, uz pomoć najavljenog sniženja poreza i državnih investicija u infrastrukturu. Gospodarski rast u SAD-u lani se spustio na 1,6 posto, a u prvom kvartalu ove godine usporio se na stopu od samo 0,7 posto na godišnjoj razini. Međutim, Trumpovi najavljeni potezi za oživljavanje gospodarstva zasigurno će se odgoditi, jer novi američki predsjednik ima velikih problema s konsolidacijom vlasti i oblikovanjem mjera za poticanje ekonomije. Neovisno o Trumpu, ekonomisti upozoravaju da ekonomske krize u prosjeku izbijaju svakih sedam-osam godina i da je od posljednje svjetske krize – koja je počela upravo u SAD-u – prošlo natprosječno puno vremena. Sazrijevaju uvjeti za izbijanje nove.


– Sjedinjene Države vjerojatno neće doživjeti recesiju tijekom 2017., ali znakovi recesije počet će se javljati do kraja ove godine, procijenila je ovih dana američka kuća Geopolitical Futures, koja se bavi strateškim istraživanjima. Ako se postojeći gospodarski rast neometano nastavi još dvije godine, kaže Geopolitical Futures, bit će to najdulje razdoblje bez ekonomske krize nakon Drugoga svjetskog rata.