Zagađenje

SMRT U ZRAKU Europska unija bi mogla zatvoriti čak trećinu termoelektrana

Bojana Mrvoš Pavić

Reuters

Reuters

Najgori zagađivači su poljske termoelektrane izgrađene još u vrijeme Varšavskog pakta. Poljska je najveći europski zagađivač i od 47 termoelektrana morala bi zatvoriti njih čak 40



Postrožena ograničenja ispuštanja zagađujućih tvari mogla bi rezultirati skupom modernizacijom ili zatvaranjem trećine velikih elektrana na ugljen u Europi, pokazalo je istraživanje Instituta za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA).


Najmanje 108 europskih termoelektrana na ugljen ili lignit, ako ih se prethodno ne modernizira, morat će biti zatvoreno do 2021. godine – procijenio je američki Institut za energetsku ekonomiku i financijsku analizu (IEEFA) nakon što su 28. travnja članice EU-a podržale prijedlog da se elektranama dodatno postroži ispuštanje onečišćujućih tvari poput sumporovih i dušikovih oksida, spojeva koji zagađuju zrak i uzrokuju bolesti respiratornog sustava.



Kao najgore primjere studija Instituta navodi elektranu Bobov dol u Bugarskoj, čija je zagađenje deset puta veće od onog koje bi imala da koristi modernu tehnologiju. Španjolski Teruel proizvodi, osim električne energije, nevjerojatnih 917 posto više sumporovih, a 176 posto više dušikovih oksida, a poljska elektrana Bełchatów je ne samo najveća termoelektrana u Europi nego i veliki zagađivač koji u zrak ispušta 70 posto više štetnih plinova.





Ključ u bravu


Ne uloži li golem novac u modernizaciju, najviše će termoelektrana, čak 40 od ukupno 47 koje ima, morati zatvoriti Poljska, njih 23 Španjolska, deset Češka, Velika Britanija devet, Grčka osam, Rumunjska sedam, Italija, primjerice, tri. Pitanje poljskih termoelektrana posredno je dovelo do velikih političkih tenzija između Varšave i Bruxellesa i posve je neizvjesno u kojem pravcu će se razvijati rješenje problema najvećeg zagađivača u Europskoj uniji.


– Svima njima preporučamo da radije stave ključ u bravu nego da u njih dodatno ulažu. Ulaganja im se, s obzirom na nisku cijenu struje na tržištu, ne isplate, preporuka je Instituta, koji u 108 najproblematičnijih termoelektrana nije uvrstio niti jednu od sedam hrvatskih, budući da ih uglavnom pogoni lož-ulje, ali ni Plomin 1 i 2 na ugljen. Analizirali su rad i ispuštanja štetnih emisija gotovo 600 velikih europskih postrojenja, zaključivši da je 108 najproblematičnijih u deset zemalja, od kojih šest u Istočnoj Europi i na Balkanu, a ostala u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Italiji te jedno u Njemačkoj.


Skupe i zastarjele


Sve su one snage iznad 300 megavata te stvaraju najmanje 40 posto više zagađenja od novih dozvoljenih, odnosno od onog što bi ispuštale da rade s najmodernijim tehnologijama. To ne znači, međutim, da ključ u bravu, ako se ne moderniziraju, neće morati staviti i druge, manje elektrane u Europi, pa tako i Plomin 1, koji je već trebao izaći iz pogona, odnosno trebao biti zamijenjen gradnjom Plomina 3, projekta od kojeg se zasad odustalo.


Više od polovice ovih 108 elektrana kojima se ne piše dobro nalazi se u vlasništvu šest operatera – poljskog PGE-a i Taurona, talijanskog Enela, španjolske Endese, francuskog EDF-a, češkog CEZ-a, britanskog Draxa i grčkog PPC-a. Termoelektrane na ugljen u Europi već su sad, s obzirom na sve veći udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje, i nisku cijenu električne energije na tržištu, neprofitabilne, zbog čega je samo lani zatvoreno deset gigawata takvih postrojenja.