Diskriminacija djece s problemima sluha

Tko ne čuje dobro ne može biti kuhar ili slastičar

Tihomir Ponoš

Ministarstvo je objavilo je dokument koji gluhoj i nagluhoj djeci priječi školovanje za mnoga zanimanja. Pravobraniteljica Anka Slošnjak smatra da će doći do ograničavanja upisa u srednje škole učenicima s teškoćama u razvoju 

ZAGREB  Gluhoća, teža nagluhost, a često i oštećenje glasa i govora ozbiljna su prepreka djeci s tim teškoćama da se školuju za niz zanimanja, posebno u ugostiteljstvu. »Uredan sluh« je zdravstveni zahtjev za obrazovanje za takva zanimanja naveden u »Jedinstvenom popisu zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u I. razred srednje škole«. Taj je dokument Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo 26. svibnja, a oštrim priopćenjem na njega je nedavno reagirala pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Gluha djeca i djeca s težom nagluhošću ne bi se prema tom dokumentu mogla školovati za zanimanja: kuhar, pomoćni kuhar, pomoćni kuhar i slastičar, pomoćni slastičar, radnik u kuhinji, radnik u slastičarnici, slastičar.  

 Kontraidikacije




Slonjšak je ustvrdila da prema tom dokumentu »gluhe osobe illi osobe s težom nagluhosti ili s teškoćama govora ne bi mogle raditi gotov niti jedan posao«. Otvoreno je izrazila bojazan da će dokument, suprotno namjerama, biti podloga za ograničavanje upisa u srednje škole učenicima s teškoćama u razvoju.


  Kao kontraindikacija za zanimanje »slatičar« navedena je »teža nagluhost u govornom području ili gluhoća. Oštećenje govora koje utječe na komunikaciju«. Slonjšak zaključuje da osoba s takvim oštećenjima, sudeći prema dokumentu, ne bi mogla »pripremljene biskvite i tijesta premazati ili puniti kremom, koju također sama priprema«. Posao je slastičara, kako se navodi, i da »priprema kalupe, oblikuje tijesto, stavlja ga u kalupe ili limove, te nadzire njegovo pečenje«, a to, reklo bi se, ne mogu raditi osobe oštećenog sluha ili govora. Osobe oštećenog sluha ili govora ne bi se mogle školovati ni za jednostavnija zanimanja poput pomoćnog slastičara. U opisu tog zanimanja navodi se, uz ostalo, da pomoćni slastičar čisti i pere, pomaže u primanju namirnica i njihovu skladištenju, priprema stolno rublje, slaže oprano i osušeno posuđe na predviđena mjesta, te redovito iznosi ostatke hrane.


  Slonjšak navodi da je donositelj »ovih smjernica očito zaboravio na alternativne oblike komunikacije« čime je u pitanje doveden i Zakon u suzbijanju diskriminacije i Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom.    

Reakcija Ministarstva


Pravobraniteljica ironično konstatira i da »ovaj ‘jedinstveni’ dokument« nije upoznat ni s Prijedlogom Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i drugim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba kojim se tim osobama priznaje pravo na sve oblike prilagođene komunikacije kako bi se izjednačile u ravnopravnom ostvarivanju svih ljudskih prava, uključujući i obrazovna prava. Ministarstvo smo priupitali hoće li uvažiti primjedbe pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i korigirati dokument. U odgovoru na upit Ministarstvo navodi da su prijašnjih godina škole samostalno sastavljale popis zdravstvenih preduvjeta što je rezultiralo značajnom neusklađenošću. Namjera je dokumenta da se najranjivijim skupinama olakša upis u srednju školu, navode u ministarstvu te dodaju da odgovorno tvrde da dokumentom nisu narušena prava djece s teškoćama na reodvito obrazovanje o čemu će razgovarati sa svim zainteresiranima.