Svečanost u subotu

Prijem kod predsjednice za Dan državnosti: Kosor nije pozvana, a Ženska mreža ne želi na Pantovčak

Bojana Mrvoš Pavić

Na Pantovčaku kažu da su »svoje« dužnosnike zvali Vlada, Sabor i Ured predsjednika, koji zajednički organiziraju primanje, i da bi i Jadranka Kosor trebala biti među njima. Ženska mreža smatra da predsjednica svojim postupcima poručuje da nema namjeru štititi prava žena u Hrvatskoj



ZAGREB U subotu na svečanom prijemu povodom 25. obljetnice državnosti Hrvatske na Pantovčaku u Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović okupit će se stotine uzvanika, između ostalih sadašnji i bivši predsjednici, premijeri, predsjednici Sabora, ministri, zastupnici, ali među njima neće biti i nekadašnja premijerka u HDZ-ovoj Vladi Jadranka Kosor. Pozivnicu za primanje, kako nam je rekla, nije dobila iako je ranijih godina bila pozivana na takve svečanosti u Ured predsjednika. U Uredu predsjednice su nam pak rekli da su »svoje« dužnosnike zvali Vlada, Sabor i Ured predsjednika, koji zajednički organiziraju primanje, i da bi prema tome i Jadranka Kosor trebala biti među njima.


Postupiti državnički


– Poštu uredno dobivam, čak mi službenici iz Sabora pošalju i onu koja mi još uvijek dolazi u parlament. Ranijih godina dobivala sam pozivnice za ovakva događanja. I tu zbilja nisam važna ja osobno, ali premijeri su premijeri i u ovakvim prigodama ih se poziva bez obzira sviđali ti se ili ne. Od takve institucije kao što je Ured predsjednice bih očekivala da, bez obzira što misli o nekome, pozove sve bivše premijere jer na taj način poštuje državu. Nitko nema pravo brisati i prekrajati hrvatsku povijest, kazala nam je Kosor.


Prisjeća se sličnih prijama kod bivših predsjednika Franje Tuđmana, Stipe Mesića i Ive Josipovića, pa kaže da su oni kad je bila u pitanju država i obilježavanje važnih datuma, postupali državnički i da su pozivali i one s kojima se nisu slagali.


– Nikome od bivših predsjednika nije padalo na pamet da bilo koga izostave jer im se ne sviđa, jer državnici to naprosto ne rade, poručuje Kosor. I dok Jadranka Kosor pozivnicu nije dobila, Ženska mreža Hrvatske, koja okuplja 34 nevladine organizacije odbila je poziv predsjednice. Kako stoji u njihovom obraćanju Predsjednici, predsjedniku Sabora i Vlade, u 25 godina su se nebrojeno puta obraćali nadležnim institucijama i tražili djelotvornost države u zaštiti ženskih ljudskih prava, na što je Hrvatska obvezana prihvaćanjem međunarodnopravnih dokumenata, ustavnim odredbama i nizom zakona.

»U Hrvatskoj se ovih dana napadaju ljudska prava žena, uz potpuni izostanak djelatne zaštite ili političkog govora u cilju zaštite stečenih prava.


Posebno je žestok napad na zakonom regulirano pravo na pobačaj. Taj napad i potpuni izostanak državne politike prema ljudskim pravima žena manifestira se svaki dan. Dok predsjednik Vlade šuti o našim zahtjevima i nema komentara na preporuke UN-ovog Odbora za uklanjanje diskriminacije žena, njegova supruga je na čelu kolone koja maršira protiv osnovnih ženskih ljudskih prava. Dok se žene bore za sigurnost i traže zaštitu države, Predsjednica RH je zajedno s nadbiskupom Bozanićem visoka pokroviteljica Kongresa forenzične ginekologije i perinatologije, koje organiziraju Hrvatsko katoličko sveučilište i drugi«, navodi se u priopćenju Ženske mreže. Biti pokroviteljicom skupa koji organizira Katolička crkva u Hrvatskoj, znajući stavove crkve o pravima žena, za Žensku mrežu, kako navode, znači poruku da Predsjednica nema namjeru štititi ljudska prava žena u Hrvatskoj. Dok se dovode u pitanje sve institucije države koje štite ljudska prava, predsjednik Sabora nema ni jednog komentara u zaštitu institucija, također zaključuju.


Zahtjevi bez odgovora


Ne mogu, kako navode, prihvatiti da se kod izrade novih zakona, na primjer Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ne ugrade odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Ne prihvaćaju ni stalno i ničim obrazloženo odgađanje ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao ni smanjivanje sredstava za rad autonomnih skloništa i savjetovališta za žene koje su preživjele nasilje. Izradom Zakona o prekršajima propuštena je, također, mogućnost da se ugradi odredba o nekažnjavanju žena u prostituciji.


»Ne prihvaćamo rastuće siromašenje žena u Hrvatskoj i okolnosti rada koje su sve više nalik na ropski, dok se političke elite na nezapamćen način bore za vlastite privilegije i bogate te osiguravaju bogaćenje svojih podržavatelja. Naši zahtjevi su ostali bez ikakvog odgovora, a naše se organizacije smještaju u red onih udruga čije financiranje treba dokinuti. Zbog toga i još mnogo drugih razloga, otklanjamo Vaš poziv«, zaključuju u Ženskoj mreži.