Koliko košta zatvor

Načelnica Sektora za probaciju Jana Špero: ‘Dan zatvora košta 400 kuna, a nadzor osuđenika svega – deset’

Slavica Kleva

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

Probacijska služba nastoji redovito odgovoriti na sve potrebe društva. Kroz rad za opće dobro nastoji se pokazati da je to uistinu »povrat duga društvu«. Iako malo isticano u medijima, tijekom velike poplave u istočnoj Slavoniji, pod organizacijom probacijske službe osuđenici su kroz rad za opće dobro na poplavljenim područjima odradili oko 11 tisuća sati na poslovima ispumpavanja vode i izvlačenja lešina životinja iz poplavljenog područja.



Nakon sedam godina od ustroja, probacijska služba u Republici Hrvatskoj postala je važan dio kazneno-pravnog sustava, ona se prepoznaje kao profesionalna služba od strane suradnika. Ili kako nam je naša sugovornica Jana Špero, načelnica Sektora za probaciju, a unazad četiri godine i ekspert Vijeća Europe za probaciju, na samom početku razgovora duhovito dometnula kako više ne dobiva pisma naslovljena na »prohibiciju« ili »akrobaciju«.


A probacijska služba je kroz ovih sedam godina opravdala svoje postojanje. U Europi, ali i u svijetu, probacijske službe i izvršavanje alternativnih sankcija nisu iznimka nego pravilo. Sve više država ima veći broj počinitelja kaznenih djela pod nadzorom probacije nego u zatvorima.


Nakon sedam godina mukotrpnog »probijanja«, nedavno je od Europe pristiglo i veliko priznanje hrvatskoj probaciji?




– Točno, u novi upravni odbor CEP-a (Confederation of European Probation), a riječ je o krovnoj organizaciji koja okuplja sve probacijske službe u Europi, čak 35 različitih država, odnedavno se nalazi i Hrvatska, odnosno ja kao načelnica Sektora. Uz Hrvatsku, u novi upravni odbor izabrani su predstavnici Irske, Belgije, Latvije, Italije, Španjolske, Danske, Nizozemske, i Velike Britanije. S obzirom  da je Probacijska služba u Hrvatskoj jedna od najmlađih probacija u Europi, to je još jedna potvrda kvalitete, uspješnosti i profesionalnosti naše službe i svih zaposlenika u probacijskom sustavu. Također želim naglasiti da Hrvatska više nije najmlađa probacija u Europi, u listopadu ove godine formirala se probacijska služba u Sloveniji, a s ponosom mogu reći da je susjedima na tom putu poslužio hrvatski primjer probacije.


Zaštita zajednice


Koja je uloga probacijskih službenika?


– Probacijski službenici obavljaju velik broj različitih poslova u svim fazama kaznenog postupka, od predkaznenog postupka, izvršavanja alternativnih kazni pa do nadzora osoba po izlasku iz zatvora na uvjetni otpust. Probacijski poslovi uključuju odlazak u dom osuđenika, obilaske terena, nadzor izvršavanja rada za opće dobro na mjestu rada.


Osobe uključene u probaciju često nose sa sobom specifične poteškoće kao što su ovisnost o drogama ili alkoholu, nasilničko ponašanje, poteškoće u snalaženju u različitim ulogama, počev od roditeljske, bračne ili radne uloge. Kako bi im probacijska služba mogla pomoći u procesu socijalne reintegracije, nužna je suradnja sa svim drugim relevantnim tijelima, sudovima, državnim odvjetništvom, policijom, zatvorskim sustavom, sustavom socijalne skrbi, zdravstvenim institucijama, nevladinim sektorom, zapravo sa svim subjektima u zajednici koji pružaju različite usluge koje mogu biti korisne za osuđenike. Stoga je probacijska služba zahvalna svim partnerima na suradnji, jer samo se zajedničkim djelovanjem postiže najbolja zaštita zajednice.


Poslovi koje ste nabrojili vrlo su kompleksni i zahtjevni, s kolikim brojem probacijskih službenika raspolažete?


– Kada se probacija formirala 2009. godine, jedan od glavnih ciljeva je bilo rasterećenje zatvorskog sustava, a upravo se to razvojem probacije i postiglo. Probacijska služba trenutno izvršava 3.500 predmeta. Najveći broj predmeta odnosi se na zamjenu kazne zatvorom za opće dobro. Trenutno se takva 2.239 predmeta izvršavaju, odnosno rad za opće dobro predstavlja 67 posto svih predmeta probacije. Sljedeći probacijski posao po broju predmeta je nadzor uvjetnih otpusta kojih je u radu 527.


Od siječnja do rujna ove godine probacijski službenici su napisali više od 700 izvješća za suce izvršenja vezano uz odlučivanje o uvjetnom otpustu. Valja podsjetiti da u cijeloj Hrvatskoj ima ukupno 93 probacijska službenika, od čega 15 službenika u Središnjem uredu, 13 upravnih referenata i svega 65 probacijskih službenika koji rade direktno s osobama uključenim u probaciju.


Velika opterećenost službenika nije utjecala na kvalitetu rada, no velika opterećenost službenika donosi strah od njihova »sagorijevanja« pa se nadamo da će se u skoroj budućnosti povećati broj probacijskih službenika s obzirom da se svakom izmjenom Kaznenog zakona povećao broj poslova koje izvršava probacija. Europski strandardi govore o tome da bi probacijski službenik trebao raditi s 50 do 60 osuđenika. Zlatne standarde smo vidjeli u Norveškoj gdje službenik radi s 30-ak osuđenika. Nažalost, u Hrvatskoj u nekim uredima jedan probacijski službenik radi s čak 130 osuđenika.


EU projekti


Zašto je važna probacija za naše društvo?


– Probacijska služba nastoji redovito odgovoriti na sve potrebe društva. Kroz rad za opće dobro nastoji se pokazati da je to uistinu »povrat duga društvu«. Iako malo isticano u medijima, tijekom velike poplave u istočnoj Slavoniji, pod organizacijom probacijske službe osuđenici su kroz rad za opće dobro na poplavljenim područjima odradili oko 11 tisuća sati na poslovima ispumpavanja vode i izvlačenja lešina životinja iz poplavljenog područja. Također, tijekom prvog velikog izbjegličkog vala, kroz izvršavanja rada za opće dobro, organizirano je nekoliko osuđenika na poslovima prevođenja. Trošak jednog dana jednog osuđenika koji se nalazi pod nadzorom probacije državu košta 10 kuna, dok jedan dan zatvora košta 400 kuna.


Takvoj uštedi koju donosi probacija treba još pridodati i korist koja se ostvari kroz rad za opće dobro, a samo tijekom 2015. godine osobe uključene u probaciju odradile su ukupno 549.832 sata rada za opće dobro. S druge strane, korist od probacije, izvršavanje alternativnih sankcija omogućava da pojedinac ostane na slobodi i na taj način zadrži posao, obiteljske i socijalne veze, ali ipak nije u potpunosti slobodan i mora ispuniti određene obveze. To nije važno samo za tog pojedinca, već i za državu koja ovim ostvaruje kontrolu u realnim uvjetima, a pritom se štede proračunska sredstva, ali i radi veliki iskorak po pitanju ljudskih prava i sloboda.


Gdje se nalazi hrvatska probacija u odnosu na europske projekte?


– Probacijska služba redovito privlači strana sredstva kako bi se unaprijedila i razvijala. Tako je do travnja ove godine započelo provođenje EU projekta »Podrška daljnjem razvoju i jačanju probacijske službe u Republici Hrvatskoj«. Projekt je vrijedan milijun eura, a uključuje unapređenje institucionalnih kapaciteta probacijske službe, edukaciju za probacijske službenike, provođenje pilot-projekta elektronskog nadzora te jačanje vidljivosti probacijske službe. Projekt provodi Ministarstvo pravosuđa u suradnji s Glavnim tajništvom kaznenih institucija Kraljevine Španjolske i njemačkom Zakladom za međunarodnu pravnu suradnju.


Uz mene kao voditeljicu projekta za Hrvatsku, voditelji su i međunarodno priznati eksperti Esther Montero Perez de Tudela iz Španjolske i prof. dr. sc. Ioan Durnnescu s bukureštanskog sveučilišta. Na projektu radi velik broj stručnjaka iz EU-a, a rezultati pojednih projektnih aktivnosti se direktno mogu implementirati u rad probacijske službe. Također, sredstvima ovog projekta kupljena su vozila za svih 12 probacijskih ureda, kao i kombi kojim se planira provoditi grupno odvoženje osuđenika na rad za opće dobro. Strani stručnjaci su u sklopu jedne od projektnih aktivnosti ocjenjivali rad probacijskih službenika s osuđenicima, a rezultati su pokazali da smo izuzetno kvalitetni te da provodimo i profesionalne i strukturirane razgovore s osuđenicima. Za dobre rezultate Probacijske službe zaslužni su izuzetno entuzijastični i kvalitetni probacijski službenici koji holistički pristupaju svakom osuđeniku i svakom predmetu.


U okviru Financijskog mehanizma Kraljevine Norveške osigurana su sredstva za suradnju s probacijskom službom u Norveškoj u sklopu kojega se za probacijske službenike organizira edukacija za program »prevencije vožnje pod utjecajem alkohola«. Prvi put od osnivanja, Probacijska služba u suradnji s CEP-om organizira međunarodnu konferenciju o alternativnim sankcijama koja će se održati od 16. do 18. studenog u Dubrovniku, a očekuje se velik broj stručnjaka iz različitih država Evrope i šire.


Važna edukacija


Kakva je suradnja sa sudovima, nedavno ste bili i na edukaciji u Valbandonu? O čemu je zapravo riječ?


– Suradnja probacije i sudova od izmjene kaznenog zakona i Zakona o probaciji 2013. godine postala je uistinu redovita, dinamična i izuzetno kvalitetna. Sudovi su prepoznali probaciju kao važnog partnera. Svakako je najintenzivnija direktna suradnja sa sucima glede izvršenja dostave probacijskih izvješća, ali i radi zajedničkog izvršavanja velikog broja predmeta, dok se sucima presuđenja šalje najveći broj raznih probacijskih dokumenata.


Vrhovni sud me unazad nekoliko godina uključuje u godišnje sastanke sa sucima izvršenja na kojima se raspravljaju sve situacije iz prakse i donose zaključci koji olakšavaju  rad s individualnim predmetima. Probacijska služba i dalje koristi svaku priliku predstaviti svoj rad, a u čemu upravo značajnu ulogu ima suradnja s Vrhovnim sudom, Pravosudnom akademijom i Državnim odvjetništvom. U 2015. godini dva puta smo predstavili rad probacije na najvažnijim okupljanijima praktičara iz područja kaznenog prava.


Kad govorimo o predstavljanju i suradnji, moram naglasiti suradnju s Vladinim uredom za suzbijanje zlouporabe droga i provođenje stručnih edukacija iz područja zlouporabe droga koja se redovito održavaju unazad tri godine, a u kojima sudjelujem kao jedan od predavača. Ove su edukacije namijenjene  praktičarima, policiji, sucima, državnim odvjetnicima i probacijskim službenicima.


Ti seminari, odnosno edukacije, pokazale su se kao izuzetno uspješne za bolje razumijevanje problematike rada s ovisnicima, ali i međusobnu suradnju. Ovaj potonji seminar u Valbandonu  obuhvatio je širi krug sudionika iz Primorsko-goranske županije, Ličko-senjske i Istarske županije, ali su na njemu sudjelovali i policijski voditelji odjela kriminaliteta droga iz čitave Hrvatske.