Ministar financija

Marić: Od 1. siječnja 2018. uvodi se porez na nekretnine kao zamjena za komunalnu naknadu

Hina

Snimio Darko JELINEK

Snimio Darko JELINEK

"Podsjetio bih da smo pred izbore obećali otpisati dug građanima do iznosa prosječne plaće i to dug prema državi, jedinicama lokalne samouprave, državnim i komunalnim tvrtkama. Obećanje ćemo ispuniti i provesti kroz zakonsko rješenje", rekao je Marić



Ministar financija Zdravko Marić kazao je u subotu da Agrokor pokušava pronaći model za povećanje likvidnosti te da je prihvatljiv stav Uprave tvrtke da se najveći naglasak stavi na odnos prema dobavljačima i zaposlenicima.


“Upoznati smo s informacijama da se pokušava pronaći model za povećanje likvidnosti kako bi Agrokor uredno podmirivao svoje obveze. Očekujemo da se vlasnik kompanije i vjerovnici usuglase o svim bitnim aspektima važnim za poslovanje tvrtke”, kazao je Marić.


Nedavno je Vlada održala sastanak s predstavnicima Agrokora, a Marić kaže da je “za nas prihvatljiv stav Uprave kompanije prema kojemu je najveći naglasak u kratkom roku stavljen na odnos prema dobavljačima i zaposlenicima”.




Pritom je ponovno demantirao napise u medijima o dugu Agrokora na ime poreza na dodanu vrijednost od 800 milijuna eura.


“Mogu samo potvrditi da Agrokor ne uživa nikakav povlašteni status te da se prema njemu, kao i prema svim poreznim obveznicima, poduzimaju zakonom predviđene mjere za potpunu i pravodobnu naplatu poreznih obveza”, kazao je Marić za Jutarnji list.


Podaci iz financijskog izvješća Agrokora za prvih devet mjeseci prošle godine, objavljenog na internetskim stranicama koncerna, pokazuju kako ukupne dugoročne obveze Agrokora iznose gotovo 20,3 milijardi kuna, od čega skoro 19 milijardi kuna čine krediti i zajmovi.


U kratkoročnim obvezama, koje su ukupno iznosile 24,9 milijardi kuna, najznačajniji dio čine obveze prema dobavljačima, koje su dosegnule 16,2 milijarde kuna.


Ministar financija Zdravko Marić kazao je da su porezni prihodi u prva dva ovogodišnja mjeseca dosegnuli 10,4 milijarde kuna ili 1,3 posto više nego u istom razdoblju lani, najavio je uvođenje poreza na nekretnine od 2018. i da uskoro slijedi prijedlog rješavanja problema blokiranih građana.


Prema preliminarnim podacima, ukupni proračunski prihodi u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 17,6 milijardi kuna, pri čemu su porezni prihodi dosegnuli 10,4 milijarde, što je 1,3 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine, naveo je Marić.


“Pritom su prihodi od PDV-a porasli za 1,8 posto. Kad govorimo o prihodima od PDV-a u ovoj godini, treba imati na umu da smo od 1. siječnja ove godine snizili stopu PDV-a na struju i odvoz smeća te da smo vratili opću stopu PDV-a na ugostiteljske usluge. Međutim, valja imati u vidu činjenicu da usluge na koje smo smanjili stopu PDV-a nemaju sezonalni karakter, dok su ugostiteljske usluge najvećim dijelom sezonalnog karaktera, pa će se efekti vidjeti tek u narednim mjesecima”, rekao je Marić.


Kazao je i da se bilježi pad prihoda od trošarina na duhan i duhanske prerađevine, što je, po svemu sudeći, rezultat smanjenja potrošnje cigareta uslijed povećanja trošarina, ali i antipušačke kampanje.


Kao bitno, Marić ističe rast prihoda od doprinosa na plaću za 3 posto, što se zahvaljuje rastu zaposlenosti i nominalnom rastu plaća.


Rashodna strana proračuna, pak, u skladu je s planom, izjavio je, pri čemu su rashodi u prva dva mjeseca izvršeni u iznosu od 19,4 milijarde kuna, što je 1,1 milijardu više nego u istom razdoblju lani.


Kako ističe, to povećanje prvenstveno se odnosi na subvencije za poljoprivredu, jer se već u veljači, umjesto u travnju, isplatilo veći dio subvencija za poljoprivredu za prvi dio godine.


Što se tiče 2016. godine, Marić je ponovio da zadnji preliminarni podaci pokazuju da je deficit opće države na razini 1 posto BDP-a, što je niže od rebalansom planiranih 1,6 posto.


Ministar je istaknuo i da se od 1. siječnja 2018. uvodi porez na nekretnine kao zamjena za komunalnu naknadu.


“U cilju što uspješnije realizacije poreza na nekretnine, službe Ministarstva financija, a posebice Porezna uprava, intenzivno surađuju s Udrugom gradova i Udrugom općina i drugim institucijama kako bi implementacija poreza na nekretnine krenula od 1. siječnja 2018. bez stresova i nedoumica”, proučio je Marić.


Najavio je još jedan važan projekt na kojem se radi – rješavanje problema blokiranih građana. Po podacima Fine, blokirano je 327.000 građana, a njihov ukupni dug iznosi 40,2 milijarde kuna.


“Podsjetio bih da smo pred izbore obećali otpisati dug građanima do iznosa prosječne plaće i to dug prema državi, jedinicama lokalne samouprave, državnim i komunalnim tvrtkama. Obećanje ćemo ispuniti i provesti kroz zakonsko rješenje”, rekao je Marić.


Istaknuo je i da se razmatra mogućnost i način kako bi se zakonskim mjerama potaknuo otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičari, telekomi i drugi jer je, kazao je Marić, najveći broj građana došao u blokadu upravo zbog duga prema drugim vjerovnicima, a ne prema državi. 


“S prijedlogom zakonskog rješenja izaći ćemo u skorije vrijeme”, istaknuo je, među ostalim, ministar Marić.