Međunardni tajnik HDZ-a

MIRO KOVAČ O AFERI HOTMAIL ‘Za Vladu i HDZ je važno da USKOK sve temeljito istraži i rasvijetli’

Dražen Ciglenečki

Foto: Darko JELINEK

Foto: Darko JELINEK

U politici je vrlo teško ukrotiti vlastiti ego, ali moja je politička deviza - na prvom je mjestu Hrvatska, zatim HDZ, a tek onda pojedinac, znači ja



U situaciji kad više nije jasno zbog čega je Martina Dalić podnijela ostavku na dužnost potpredsjednice Vlade, međunardni tajnik HDZ-a Miro Kovač tvrdi da zna razlog.


– Potpredsjednica Vlade otišla je jer su se pojavili elektronički dopisi prema kojima je ona bila u komunikaciji s odvjetnicima i poslovnim ljudima koji su se sastajali i dali doprinos izradi takozvanog lex Agrokor. Nakon toga su neki od njih nagrađeni konzultantskim ugovorima.


I to je njezina krivnja?




– Prevladava ocjena da je takvo postupanje bilo pogrešno i netransparentno. U međuvremenu su se u rasvjetljavanje cijelog slučaja uključile institucije kao što su Državno odvjetništvo, policija, USKOK i SOA, od jučer i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje sortiraju sve informacije iz objavljene elektroničke prepiske. Za čistoću hrvatske politike, za hrvatsku Vladu i, naravno, za HDZ važno je da se sve to temeljito istraži i rasvijetli.


Rekli ste prevladava ocjena, tko je ocijenio da je to pogrešno i netransparentno?


– Uslijed objave dijela elektroničke prepiske takozvane skupine Borg, potpredsjednica Vlade ponudila je ostavku, koja je i prihvaćena. Očito je da se to tako nije trebalo raditi, da to nije bio prihvatljiv modus operandi.


Do danas nitko iz HDZ-a, osim same Martine Dalić, nije javno rekao zbog čega je ona morala podnijeti ostavku. Nije to izjavio niti premijer Andrej Plenković.


– Ona je rekla da podnosi ostavku zbog toga što ne želi biti teret Vladi i predsjedniku Vlade.


I zbog percepcije i nezadovoljstva koalicijskih partnera.


– To je Martina Dalić tako rekla.



Predsjednica brine o stabilnosti državne vlasti


Kako ocjenjujete poteze predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je zbog Agrokora otkazala neka inozemna putovanja, dok premijer posjećuje Bugarsku i Rumunjsku, i njezin zahtjev za sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog aktualne afere?– Predsjednica Republike u ovoj situaciji postupa u skladu u hrvatskim Ustavom. Brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.


Posljednjih su dana, međutim, premijer i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić tvrdili da je u cijelom tom procesu vezanom za Agrokor, barem što se Vlade tiče, sve bilo u redu. Ako je to tako, zar je Martina Dalić morala otići samo zbog dojma? Ispada da je taj dojam pogrešan ako je sve bilo u redu.


– Ponovit ću, nadležne institucije pregledavaju tu komunikaciju. Vidjet ćemo kakvi će biti njihovi zaključci, sve treba temeljito rasvijetliti.


Glavni argument Plenkovića i Bačića u prilog tvrdnji da je na strani Vlade sve bilo u redu je taj da država nije potrošila ni kune na savjetnike angažirane na pisanju lex Agrokor, a koji su kasnije postali konzultanti u Agrokoru. Onda je najlogičnije pitanje zašto Martina Dalić više nije u Vladi.


– Spomenuta tijela se time intenzivno bave. I donijet će svoj sud.


Nadležna tijela će donijeti sud


Primjerice, Bačić kaže da je dobro da je novac uzela tvrtka Texo Management, čiji je vlasnik jedan od neformalnih savjetnika Martine Dalić pri izradi lex Agrokor, jer da nisu oni uzeli 20 milijuna, neka bi firma iz Graza možda uzela 70 milijuna kuna.


– Ponavljam, prozivanja ne bi bilo da nije bilo posredovanja prilikom pisanja tog zakona. To je jasno kao dan.


Kojeg posredovanja?


– Posredovanja odnosno menedžiranja bivše potpredsjednice Vlade tijekom izrade tog zakona.


Premijer smatra da se moralo okupiti ljude s potrebnim specifičnim znanjima, koja nema baš svatko.


– Da nije bilo tog posredovanja ne bi bilo sadašnjeg prozivanja.


Da, ali ako je tu nešto kriva Martina Dalić, zašto nije i premijer?



Srbija mora priznati da je pokretanje rata protiv Hrvatske bilo nedopustivo


Treba li Hrvatska imati dobre političke odnose s današnjim srpskim vlastima?– Moramo težiti kvalitetnim odnosima sa svim svojim susjedima. Kazao sam neki dan u Saboru da ćemo biti na pravom putu kada vlade Hrvatske i Srbije budu održale prvu zajedničku sjednicu. No, na to još moramo pričekati. Doduše, u sferi ekonomije se odnosi unapređuju, kao i na području turizma, znamo za veze u svijetu estrade. Problem je u čisto političkoj sferi. Još se nije dogodila promjena svijesti u Srbiji. Do sada nitko u Srbiji nije smogao hrabrosti kazati ono što svi znaju, pa i u samoj Srbiji, a to je da je pokretanje rata protiv Hrvatske bilo nedopustivo, da je to bila kriva politika i da se zbog toga žali. Nakon takve jasne osude mogući će biti partnerski odnosi sa Srbijom. Što je Milo Đukanović napravio 2000. u ime Crne Gore, to može u 2018. godini napraviti i vlast u Srbiji. Nisam siguran da je to realno.– Ako je Srbija mogla poboljšati odnose s Mađarskom, pa su oni danas partnerski, ako je većina Mađara koji žive u Srbiji korektno tretirana, ako se Srbija trudi u vezi s potomcima protjeranih pripadnika njemačke manjine, onda se srbijanske vlasti mogu angažirati i oko Hrvata. Dugoročno se zalažem za partnerske odnose sa Srbijom utemeljene na zdravim temeljima i čistim računima. Poslije javno i službeno izrečene spoznaje u Srbiji o štetnosti ekspanzionističke politike 1990-ih godina sve bi bilo lakše, iako će, naravno, kod žrtava rata protiv Hrvatske rane i ožiljci ostati, o čemu moramo itekako voditi računa. Treba rješavati pitanja nasljeđa rata.


– Smatram vrlo važnim da su se nadležna tijela vrlo brzo počela baviti komunikacijom koja je dospjela u javnost i ona će donijeti sud o čemu se tu radi.


To je pravosudna dimenzija ovog slučaja. Kad je riječ o političkoj dimenziji, Martina Dalić već snosi posljedice, zašto ih ne snosi i premijer Plenković? Zašto i premijer nije odgovoran? Na kraju ćete se u HDZ-u morati odlučiti, ili su krivi i Plenković i Martina Dalić ili to nije niti jedno od njih, ovako kako je to sada ne djeluje nimalo uvjerljivo.


– Žalosti me, u biti je na neki način tragično, da se dobri potezi Vlade ne mogu učinkovito probiti u javnost zbog ove afere. I nikako nisam za to, da se slikovito izrazim, da dopustimo društvenu atomosferu u kojoj se bilo tko bilo kome »napija krvi«. Treba biti trezven i argumentiran u rasvjetljavanju ovog slučaja. Nakon pravorijeka spomenutih nadležnih tijela bit ćemo svi zajedno puno pametniji.


Oni utvrđuju nečiju eventualnu kaznenu odgovornost, Martina Dalić već snosi političku odgovornost, za razliku od premijera. Kako je moguće da je ona politički odgovorna, a Plenković, koji je sigurno znao sve o ovom procesu i ništa mu nije zatajeno, nije? To nije logično.


– Nadležna tijela će se o tome očitovati. Vjerujem u nepristranost i efikasnost hrvatskih pravosudnih i inih institucija.


Hoćete reći da te institucije trebaju istražiti i premijera?


– To je vaše imputiranje. Ponovit ću još jednom, ta će tijela istražiti tu dokumentaciju, sortirati informacije i poslije toga donijeti odgovarajuće zaključke.


Koji je vaš stav o dvojbi koja se nameće u javnosti što je premijer i kada znao?


– Znam ono što i vi. Za posredovanje, to jest menedžiranje procesa, bila je zadužena bivša potpredsjednica i zbog toga je na kraju podnijela ostavku.


Prije tri mjeseca ostavku je podnio i izvanredni povjerenik Ante Ramljak. Bi li možda za Vladu i parlamentarnu većinu bilo bolje da je s njim u paketu otišla i Martina Dalić, za čiji je opoziv Vlada tada odbila zahtjev opozicije?



Foto: Darko JELINEK


Foto: Darko JELINEK



– Tada nismo imali ovu elektroničku prepisku u javnom prostoru. Nismo za to znali. Sada smo tu gdje smo, imamo drukčiju perspektivu.


HDZ-u u interesu da se priču kompletno rasvijetli


Ovu se aferu, naročito od strane oporbe, nerijetko uspoređuje s onom Fimi Media. Ali, velika je razlika između te dvije afere, u slučaju Fimi Media određeni je novac ušao i u HDZ, zbog čega je vaša stranka optužena, a sada do HDZ-a, po svemu sudeći, nije došla niti kuna. Ovaj put imate samo političku štetu, nikakvu materijalnu korist.


– Upravo zato je posebno HDZ-u u interesu da se tu priču kompletno istraži i rasvijetli. Naš jedini interes može biti i jest da se, na temelju zaključaka pravosudnih i drugih institucija, pokaže da HDZ s tim nema nikakve veze. Neće biti političke štete za HDZ ako ćemo zagovarati da sve sve to rasvijetli. Tako sam govorio i o saborskom istražnom povjerenstvu za Agrokor.


Martina Dalić je, podnoseći ostavku, kao razlog odlaska navela nezadovoljstvo vaših koalicijskih partnera, poznato je da su ga oni, poput Milorada Pupovca, i javno izražavali. Je li vam prihvatljivo da konkretno zastupnici nacionalnih manjina, izabrani u Sabor s nekoliko stotina ili nekoliko tisuća glasova, imaju toliki utjecaj na Vladu i upravljanje Hrvatskom?


– Svaka koalicija ima svoju cijenu, pa i ova ima svoju.


Cijena vaše koalicije je ta da zastupnici izabrani s tako malo glasova imaju gotovo odlučujući utjecaj na politiku Vlade.


– Ponovit ću, svaka koalicija ima svoju cijenu tako da i ova ima svoju.


Trenutačno se prikupljaju potpisi za referendum na kojem bi se, između ostalog, ograničilo prava zastupnika nacionalnih manjina, podržavate li to?


– Narod se temeljem našega Ustava ima pravo neposredno izjašnjavati o uređenju političkih odnosa u Hrvatskoj. Imamo za to primjer referenduma o promjeni ustavne definicije braka. Inicijativa za referendum o izmjeni nekih dijelova izbornog zakonodavstva je u tijeku, vidjet ćemo koliko će se prikupiti potpisa, a o tome će se sigurno očitovati i Ustavni sud.


Koji je vaš stav?


– Volio bih da smo mi stigli predložiti sveobuhvatnu reformu izbornog zakona.


Drugom peticijom koja se potpisuje ovih dana traži se referendum o ukidanju ratifikacije Istanbulske konvencije. Kako ste vi u Saboru glasovali protiv tog dokumenta, pretpostavljam da podržavate tu inicijativu.


– Narod se u Hrvatskoj ima pravo i o tomu neposredno izjasniti.


Neće biti sankcija za Istanbulsku


Spadate među zastupnike HDZ-a koji su se, unatoč protivljenju predsjednika stranke, izborili za to da se u Saboru može glasovati po savjesti.


– Poznato da je sam smatrao neizbježnim glasovanje po savjesti o takozvanoj Istanbulskoj konvenciji. To se na kraju i dogodilo. Argumentirao sam primjerima iz zemalja s duljom demokratskom tradicijom od Hrvatske. Recimo, u Bundestagu se 1991. čak odlučivalo o premještanju saveznih institucija iz Bonna u Berlin na način da su zastupnički klubovi prilikom glasovanja ukinuli stranačku stegu. Pridonijeli smo nesumnjivo demokratizaciji stranačkog života u HDZ-u, a time i u hrvatskoj politici. Uvijek sam odbijao pomisao da se tu radilo o nekakvim urotničkim planovima.


I nikome se u HDZ-u ništa nije dogodilo.


– A zašto bi se nekome nešto dogodilo? Ma, dajte, molim vas. Ne bi imalo smisla kažnjavati nekoga zato što je po savjesti glasovao o jednom svjetonazorskom pitanju. Na kraju se i zaključilo da neće biti sankcija.


Glasovanja po savjesti sigurno će u HDZ-u biti i ubuduće.


– Stranačku stegu kao načelo funkcioniranja u stranci treba poštivati, ali u iznimnim situacijama mora se uvažiti mogućnost glasovanja po savjesti, uglavnom onda kada je riječ o svjetonazorskim pitanjima.


Vi ste ponosni, ali činjenica da dio zastupnika, što je krajnje neuobičajeno, nije poslušao predsjednika stranke sugerira da je Plenkovićeva pozicija u HDZ-u prilično slaba, a ne dosta dobra, kako je on neki dan izjavio.


– Volim posegnuti za primjerima iz Njemačke, naša ih javnost u pravilu smatra autoritativnima. Kancelarka Angela Merkel jako se zalagala protiv umjetne oplodnje, sabor CDU-a donio je 2010. tijesno, s 51 posto glasova izaslanika, zaključak protiv umjetne oplodnje, a kasnije je u parlamentu prošao zakon koji je to omogućio. Nekoliko ministara iz reda CDU-a glasovalo je za umjetnu oplodnju. Koliko znam, Angela Merkel je i dalje predsjednica te stranke, ništa se tragično nije dogodilo. Treba prihvatiti da ljudi imaju svoju svijest i svoju savjest, da misle svojom glavom, da nisu automati.


Karamarko je postupio časno i odgovorno


U srpnju 2016., nakon što je Tomislav Karamarko podnio ostavku, Plenković je izabran za predsjednika HDZ-a. Je li vam iz današnje perspektive žao što ste tada odustali od kandidature, premda ste razmišljali o njoj?


– Tomislav Karamarko je u toj izrazito kriznoj situaciji postupio časno i odgovorno i svojim činom omogućio resetiranje i pobjedu HDZ-a na prijevremenim parlamentarnim izborima koji su uslijedili. Ja sam, pak, tada procijenio da bi unutarstranačka borba mogla stvoriti razdor u HDZ-u i da bi to umanjilo naše šanse za izbornu pobjedu. Postupio sam u interesu HDZ-a. U politici je vrlo teško ukrotiti vlastiti ego, ali moja je politička deviza – na prvom je mjestu Hrvatska, zatim HDZ, a tek onda pojedinac, znači ja.


Nije vas se, međutim, prestalo percipirati kao potencijalnog kandidata za predsjednika HDZ-a.


– Ne mogu komentirati percepciju.


Je li ta percepcija utemeljena ili nije?


– Koliko znam nisu raspisani unutarstranački izbori.


Premijer Plenković često ističe da je HDZ danas vrijednosno tamo gdje bi ga želio i Franjo Tuđman, dijelite li njegovo mišljenje?


– HDZ je bio pokret za slobodnu i demokratsku Hrvatsku, koja se trebala uključiti u politički Zapad. To smo i postigli. U HDZ-u ima ljudi kod kojih dominiraju tradicionalne vrijednosti, onih s naglašenijim kršćanskim pogledom na svijet i čovjeka, kao i onih slobodnjačkog, demokratskog svjetonazora. Sve to skupa čini našu stranku. HDZ je jedina prava narodna stranka u Hrvatskoj. Niti jedna od struja koje sam spomenuo ne smije biti diskriminirana ili zanemarena. Postojanje tih struja je naše bogatstvo, naša snaga, treba ih njegovati. Takav HDZ, predvođen ljudima čistih ruku, sigurno pobjeđuje na hrvatskim izborima. Plastično rečeno, HDZ je cura ili dečko, djed ili bakica bilo iz centra ili predgrađa Zagreba, Splita, iz Imotske krajine, Istre, Primorja, Slavonije, iz svih hrvatskih krajeva, među Hrvatima u inozemstvu. Sve je to HDZ.


HDZ je sada u Vladi s HNS-om i SDSS-om, vama ne bi bio problem koalirati sa SDP-om koji sigurno nije »gori« od vaših aktualnih partnera.


– Ne razmišljam o koalicijama nego o tome da se u HDZ-u tako posložimo da osvojimo više saborskih mandata nego što ih danas imamo i na osnovu toga formiramo što snažniju i kompaktniju većinu i Vladu. To mora biti naš cilj, jer HDZ ima takav politički potencijal. Kad se ide na izbore ne govori se o planovima za koaliciju. Moje je, inače, mišljenje da bi se izbornim pravilima trebalo urediti da stranke izlaze sa samostalnim listama, da nema višestranačkih lista.