RASPUŠTANJE SABORA

Hoće li izbori biti u srpnju? HDZ-u oko tog plana došla neočekivana pljuska iz redova – Crkve

Dražen Ciglenečki

Foto arhiva NL

Foto arhiva NL

Hrvatska nije pravo ni predahnula s početkom procesa popuštanja strogih protuepidemijskih mjera, a već joj se najavom parlamentarnih izbora za početak srpnja nameće novo sustavno odvraćanje od aktualne stvarnosti, poručuje glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić



Sabor ovaj tjedan neće biti raspušten, to je jasno i iz plana rada parlamenta do petka, a u kojem uopće nema glasovanja. Dakle, zastupnici se neće još izjašnjavati ni o vladinoj kandidatkinji za glavnu državnu odvjetnicu Zlati Hrvoj-Šipek.



Glasovanje o njoj, rebalansu državnog proračuna i niz drugih raspravljenih točaka dnevnog reda vjerojatno će biti idući tjedan, a lako je moguće i da će onda biti donesena i odluka o raspuštanju ovog saziva Sabora.




U tom bi slučaju predsjednik Republike Zoran Milanović datum izbora mogao odrediti između četiri termina, 28. lipnja, te 5., 12., ili 19. srpnja. Na osnovi onoga što se zna, Milanović je sklon omogućiti izbornim kandidatima što dulju kampanju.


Da bi Sabor bio raspušten, za to bi moralo glasovati najmanje 76 zastupnika, prema tome, vladajuće koalicija može o tome odlučiti bez asistencije oporbe. Ali, sigurno je da će barem dio zastupnika opozicije podržati tu odluku. Među njima, međutim, neće biti predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, koji za to ima jedan sasvim poseban razlog.


Prijetnje od zaraze


– Naš Klub još nije zauzeo stav o raspuštanju Sabora jer i ne znam kada će to biti. Što se mene tiče, s obzirom da je u mom selu na Braču građanima zabranjeno kretanje, ne bi imalo smisla da ja dam svoj glas kako bi se moglo raspisati izbore, rekao nam je Bauk.


Oni u hrvatskoj politici i javnosti koji se protive brzom raspuštanju Sabora, dobili su ovih dana pomalo neočekivanog saveznika. S njihovom argumentacijom složio se u svom komentaru glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić.


»Hrvatska nije pravo ni predahnula s početkom procesa popuštanja strogih protuepidemijskih mjera, a već joj se najavom parlamentarnih izbora za početak srpnja nameće novo sustavno odvraćanje od aktualne stvarnosti.


U vrijeme kad nipošto nije moguće poznavati razmjere štetnih posljedica prijetnje širenja koronavirusa i reakcija na pojavu toga virusa, u vrijeme dok je jako puno ljudi zaraženo velikim strahom, čak i panikom, hrvatskim građanima umjesto kakve-takve normalizacije života i djelovanja, nameće se političko i politikantsko nadmetanje za zadržavanje, odnosno osvajanje vlasti«, napisao je Miklenić.


On upozorava da je 9. saziv Sabora konstituiran 14. listopada 2016., te da mu mandat stoga istječe istog datuma ove godine, a »redoviti parlamentarni izbori trebaju se, po slovu Ustava, održati najkasnije dva mjeseca od isteka mandata zastupnika«.


»Sadašnja garnitura na vlasti ima na raspolaganju gotovo pola godine, relativno veliko razdoblje koje se u Hrvatskoj u aktualnoj, u potpunosti neprepoznatoj krizi, nipošto ne bi smjelo olako prokockati.


Već dosadašnji tijek krize u EU-u i Hrvatskoj pokazao je koji su nužni zaokreti ponajprije u hrvatskoj gospodarskoj politici i političari koji stvarno žele služiti dobru hrvatskoga društva i hrvatske države, ne bi ih smjeli ni ignorirati ni odgađati.


Sa stajališta općega dobra za cjelokupno hrvatsko društvo potrebno je postaviti pitanje je li stvarno opravdano gotovo šest mjeseci prije isteka mandata fokus javnosti usmjeravati na zadržavanje ili osvajanje političke vlasti u Hrvatskoj«, poručuje Glas Koncila.


Zakoni na čekanju


Osim same odluke o raspuštanju, možda je najzanimljivije hoće li prije nje zastupnici stići izglasati zakon o obnovi zgrada oštećenih u potresu u Zagrebu i okolici. Kada su u svibnju 2014. poplavljeni Gunja i nekoliko obližnjih sela, zakon o sanaciji štete donesen je u roku mjesec dana.


Ali, obnova Zagreba bit će daleko kompleksniji i financijski zahtjevniji posao. Zato i ne čudi da je od potrese, koji se dogodio 22. ožujka, prošlo mjesec i pol dana, a zakon još nije u saborskoj proceduri.


Iz jučerašnjih izjava premijera Andreja Plenkovića koji je govorio da će taj dokument ovaj tjedan biti na Vladi, ali da će potom, baš zbog složenosti obnove, ići u ozbiljnu javnu raspravu, iščitava se da on neće biti usvojen do raspuštanja Sabora, nego da će to biti ostavljeno za idući saziv u kojem će, uvjeren je, njegova stranka također imati većinu.


Jednaka je, primjerice, sudbina Vladinog prijedloga zakona o osnivanju sveučilišta obrane i sigurnosti, o kojem će zastupnici u petak raspravljati tek u prvom čitanju. Logično je zaključiti da Sabor neće do raspuštanja osnovati tu obrazovnu ustanovu.