Antagonizmi u Europskoj središnjoj banci

Eurozona: Borba protiv deflacije u političkoj blokadi

Branko Podgornik

U vodstvu ESB-a došlo je do neslaganja među članicama eurozone, jedne traže plasiranje svježeg novca koji bi trebao obuzdati sve nižu inflaciju, a velike članice, kao Njemačka, i dalje inzistiraju na štednji

ZAGREB » Rastu pritisci na Europsku središnju banku (ESB) da po uzoru na SAD i Japan počne monetarno popuštanje. Član upravljačkog vijeća ESB-a iz Belgije, Luc Coene, prošlog je vikenda pozvao banku da krene u kupovanje državnih obveznica. On tvrdi da vodstvo ESB-a već dugo potcjenjuje opasnost od preniske inflacije, koja se u eurozoni spustila na 0,3 ili 0,4 posto. Plasiranjem velike količine svježeg novca u optjecaj, ESB bi trebao spriječiti, dok nije kasno, da se sve niža inflacija ne pretvori u deflaciju, praćenu dugotrajnom gospodarskom stagnacijom.

Bilo je iznenađenja


Monetarno popuštanje je predsjednik ESB-a Mario Draghi najavio još prije šest mjeseci, ali od najava se do danas dogodilo vrlo malo, primjećuju zapadni mediji. Naime, u vodstvu ESB došlo je do dubokih neslaganja među članicama eurozone. To je središnju banku dovelo u svojevrsnu političku blokadu. Guverner Draghi neprekidno najavljuje prelazak Rubikona, a potom ga odgađa. Prije tri tjedna, primjerice, polovina od šest članova izvršnog odbora ESB-a odbila je podržati stavove Draghija, otkrili su njemački Die Welt i Die Zeit, kritizirajući guvernera zbog samovolje. Uz predstavnike Njemačke i Luksemburga, potporu Draghiju otkazao je i predstavnik Francuske, što je za promatrače bilo iznenađenje. Draghi je ove jeseni, primjerice, tiskao novu tranšu kredita namijenjenih poslovnim bankama u eurozoni, očekujući da se taj novac prelije u kredite poduzećima radi poticanja posrnuloga gospodarstva. Međutim, kupovanje državnih obveznica prezaduženih zemalja eurozone još nije počelo, jer se tome protive Njemačka i druge zemlje koje su glavni kreditori. One tvrde da bi to razvodnilo politiku štednje u zemljama poput Grčke, Italije, Portugala ili Španjolske. Vjerovnici se boje da će račune dužnika na kraju morati solidarno podmirivati sve države. – Članovi upravljačkog vijeća ESB-a otvoreno zauzimaju nacionalne pozicije. U javnost sve češće cure povjerljive rasprave koje otkrivaju duboke antagonizme, kazao je bivši dužnosnik MMF-a Ashoka Mody početkom tjedna, u članku na internetskoj stranici instituta Bruegel, kojeg vodi bivši guverner ESB-a Jean-Claude Trichet.


Novosti u Grčkoj


Vodstvo ESB-a je najavilo da će od sljedeće godine objavljivati zapisnike sa svojih sastanaka, iako neće poimenice navoditi kakve stavove zastupaju nacionalni predstavnici. Sljedeći sastanak vodstvo ESB-a najavilo je za 22. siječnja, uoči mogućih prijevremenih parlamentarnih izbora u Grčkoj. Očekuje se pobjeda oporbene Syrize, čiji se šef Alexis Tsipras zalaže za prekid politike štednje i za otpisivanje grčkih dugova. Njemački tisak nazvao je Tsiprasa »jednim od najopasnijih ljudi« u Europi. Posljednjih tjedana kreditori su sve nervozniji i opet su počele rasti kamate na grčki vanjski dug. To djelomice podsjeća na 2010. godinu, kad je skok cijene grčkog duga pokrenuo zarazu na financijskim tržištima i doveo do krize u eurozoni. Guverner Draghi je tadašnju krizu zaustavio kupovanjem obveznica prezaduženih država, za što je dobio pristanak njemačke kancelarke Merkel. Danas Draghi za takav potez nema njemačke suglasnosti, ali nema ni krize u eurozoni, barem zasad.