Tko ne sanja svoju vlastitu smočnicu punu ukusnog povrća u ulju ili octu? Ili pak domaće pripremljene džemove i marmelade od sezonskog voća. Domaća priprema konzervirane hrane zaista je učestala navika u našoj zemlji. S druge strane, zašto kupovati staklenke iz supermarketa prepune saharoze i konzervansa kad možete pripremiti one vlastite?

Važno je slijediti ispravne postupke za sprječavanje razvoja bakterija, plijesni i nadasve botulina, kao što predlažu smjernice Ministarstva zdravlja. Pravilo broj 1 jest da prije nego što krenete s pripremom zimnice, dobro operete ruke kako biste uklonili sve mikroorganizme s kože. Nadalje, od temeljne je važnosti ponavljati to svakog puta kad pripremate jedan od proizvoda ili kada morate manipulirati drugom hranom, poput jaja, mesa ili sirove hrane. Nadalje, pitate se u što je najbolje konzervirati određeni proizvod? Svi znamo: staklo je najbolji materijal! Ne samo da ne upija mirise, već se može upotrijebiti nekoliko puta i opere se vrlo lako. Samo pazite da ga držite podalje od svjetla. Prozirnost vam također omogućava neposrednu kontrolu sadržaja i mogućnost provjere bilo kakvih anomalija bez otvaranja staklenke.

Pravilno doziranje

Da biste napravili konzerve voća i povrća koje zadržavaju okuse, mirise i sirovine netaknutim, idealno je odabrati lokalne proizvode, kao i one sezonske, jer su bogati mineralnim solima, vitaminima i hranjivim tvarima. Ako koristite proizvode iz vlastitog vrta, bolje je pripremiti konzerve u roku od 6-12 sati od sakupljanja. Ocat mora biti od vina, po mogućnosti bijelog jer povrću daje prirodniju boju. Za šećer je preporučljivo koristiti bijeli ili onaj od šećerne trske jer ne mijenja okus i aromu voća. Za konzerviranje uz pomoć soli koristite jodiranu morsku sol.

Prvo, povrće ili voće dobro isperite pod tekućom vodom da biste uklonili čestice zemlje i druge ostatke. Nadalje, uranjanje u vodu u koju ste stavili malo sode bikarbone na nekoliko minuta može biti korisno za smanjenje tragova pesticida. Nakon što ih temeljito osušite, uklonite oštećene dijelove, jezgru, koštice i, ovisno o slučaju, ogulite. Nikada ne punite staklenke do ruba, uvijek ostavite praznog prostora. U slučaju džemova i marmelada, ovu operaciju morate izvesti dok su vrući, ostavljajući razmak od jednog centimetra između proizvoda i poklopca.

Jednom kada se staklenka zatvori, nisu potrebni daljnji postupci. Za proizvode koji nakon zatvaranja trebaju pasterizaciju, poput umaka od rajčice i kiselog povrća, razmak između proizvoda i poklopca mora biti 2 centimetra. Jednom kad je namirnica u staklenci, mora biti potpuno uronjena u tekućinu (ulje, ocat ili sirup), za centimetar. Drugi važan trik je ukloniti sve mjehuriće zraka nastale tijekom dodavanja tekućine uz pomoć plastične lopatice. Nakon završetka postupka punjenja, prije zatvaranja važno je pažljivo očistiti »grlo« staklenke upijajućim papirom.

Čuvanje u hladnjaku

Nakon što se staklenka zatvori, faza pasterizacije se završava uranjanjem staklenki u lonac napunjen vodom i to najmanje 10 centimetara veći od staklenki. Poklopite lonac poklopcem i kuhajte sve kontinuirano, bez prekida. Kad se smanji nivo vode, jednostavno ga dopunite kipućom vodom pazeći da ga ne izlijete izravno na staklenke.

Vrijeme potrebno za ispravnu pasterizaciju ovisi o vrsti konzervirane hrane, vrsti spremnika i njegovoj veličini. Izračunajte od trenutka kada voda dosegne snažnu točku vrenja. Nakon 5-10 minuta od završetka pasterizacije, izvadite staklenke iz lonca i ostavite ih da se ohlade. Otprilike nakon 12-24 sata staklenke treba pregledati kako bi se procijenila nepropusnost zatvarača. Staklenke čuvajte u smočnici ili u hladnoj, suhoj, prozračenoj i tamnoj prostoriji.

Jednom otvorene staklenke potrebno je čuvati u hladnjaku i konzumirati ih što je prije moguće. Ovisno o proizvodu, vremena variraju od 4-5 dana (umaci, aromatizirana ulja, voćni sokovi i pesto), pa sve do tjedan dana za džemove, marmelade i umak od rajčice. Do dva mjeseca za povrće u ulju, kisele krastavce i drugo kiselo povrće, te aromatizirani ocat.