Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 4
Sutra: 13° 13° 4
14. studenoga 2019.
Cijena rada u porastu

Na istoku EU-a rastu plaće 10-15% kako bi se zaustavilo iseljavanje

Snimio Denis LOVROVIĆ
Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 15. rujan 2018. u 17:41 2018-09-15T17:41:00+02:00

Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Uz Sloveniju i Hrvatsku, danas više od tisuću eura mjesečne bruto plaće imaju i Slovačka, Poljska, Mađarska, nadomak tisuću eura je i Rumunjska. No u Hrvatskoj i dalje polovica zaposlenih zarađuje do 5382 kune neto.

Hrvatska se našla među prvih pet država članica Europske unije prema brzini rasta cijene rada u prvoj polovici 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Najveći skok cijene rada zabilježen je u Rumunjskoj – više od 15 posto, zatim u Mađarskoj i Češkoj oko 12 posto, te po 10 posto u Latviji i Hrvatskoj.

Istočnoeuropske države zacijelo pokušavaju zaustaviti masovne migracije i bijeg stanovništva povećanjem plaća, čemu se konačno priključila i Hrvatska, piše portal Večernjeg lista.

U ožujku ove godine, navodi HGK, bruto plaću višu od tisuću eura imale su Slovenija (1671 euro), Hrvatska (1139 eura), Poljska (1161 euro), Slovačka (1088 eura) i Mađarska (1061 euro).

Rumunjska se s agresivnim povećanjem plaća u posljednje dvije godine približava iznosu od tisuću eura (963 eura), prosječna bruto plaća u Crnoj Gori je 761 euro, Bosni i Hercegovini 691 euro, Bugarskoj 566 eura i Makedoniji 564 eura.

Kad Europski statistički ured prati kretanje cijene rada, ne gleda samo dio primanja koja radnici dobiju na ruke, nego i sva davanja za zaposlene: poreze, doprinose, neporezne naknade, prijevoz, dnevnice, topli obrok i slične naknade pa je po toj metodologiji bruto cijena sata rada u Hrvatskoj ove godine preskočila 11 eura, dok je lani bila 10,6 eura.

U ostalim zemljama raspon sata rada je od 5 eura u Bugarskoj do 42 eura u Danskoj. Sindikalist Krešimir Sever veli da statistika svašta pokaže, pa i veliku povišicu koju on u toj mjeri ne primjećuje.

Hrvatski DZS ističe da je prosječna neto plaća u lipnju ove godine bila 6276 kuna, s tim što je polovica zaposlenih zarađivala do 5382 kune, kolika je bila medijalna plaća.

U odnosu na isti mjesec prošle godine, neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama nominalno je viša 271 kunu ili 4,5%.

– Došlo je do određenog rasta plaća, ali treba naglasiti da je osnovica s koje kreće povećanje plaća niska. To još nije dovoljno da zaustavi odlazak ljudi koji su odlučili otići iz zemlje zbog malih primanja. Hrvatska ima i izuzetno velik udjel nestalnih oblika rada. Sve je to odraz višegodišnje promašene politike da se gradi konkurentnost ekonomije preko niskih plaća i obeshrabrenih radnika, navodi sindikalist Sever.

No, neovisno o startnoj osnovici i metodologiji, činjenica je da je u Luksemburgu, Španjolskoj ili Nizozemskoj cijena rada porasla manje od jedan posto, godišnje povećanje cijene rada u eurozoni bilo je 2,2%, a u cijelom EU – 2,6 posto.

Poslodavci su nedavno preko glavnog direktora HUP-a Davora Majetića poručili da "ulaganje raspoloživih sredstava u podizanje plaća nije još dostatno da bi se kompenzirao nedostatak radnika na tržištu".Traže dodatno porezno rasterećenje, primjerice, "da se smještaj radnika i topli obrok tretiraju kao neoporeziv trošak te da se podigne prag neoporezivog dijela plaće kako bi se mogla isplatiti trinaesta plaća".

Dodatno predlažu da se razmotri mogućnost ponovnog zapošljavanja umirovljenika, a od svih spomenutih prijedloga čini se da će Vlada u ovogodišnjem reformskom paketu prihvatiti samo ovaj zadnji – dopustiti tvrtkama da na četiri sata zaposle umirovljenike.

Prema djelatnostima, najveće povećanje cijene rada u Hrvatskoj, i to za petinu, Eurostat je zabilježio u građevinskom sektoru, sektor biznisa imao je rast cijene rada od 11 posto, a javni sektor 8 posto. Europa inače bilježi rekordno nisku nezaposlenost, gdje je i hrvatska statistika pozitivna.

Sredinom rujna broj nezaposlenih spustio se na 130.000, ali bez posla su većinom dugotrajno nezaposlene i starije osobe, dok mlađi ljudi i dalje odlaze. – Rast plaća premali je da bi zaustavio migracije – kaže Sever.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.