RIJEKA - Pred Ministarstvom zdravstva početkom prosinca trebala bi se naći peticija kojom se traži hitna liberalizacija pristupa pratnje na porodu. U udruzi RODA koja je pokrenula peticiju, nedavno su upozorili da je praksa po pitanju prisustva na porodu u hrvatskim rodilištima prilično neujednačena pa neka rodilišta dozvoljavaju isključivo pratnju bračnog ili životnog partnera.

Neka rodilišta prisustvo naplaćuju, a neka ga pak uvjetuju pohađanjem tečaja. Zanimljivo je da će od resornog ministarstva aktivistice zatražiti i prisustvo pratnje kod carskog reza koje je trenutno u Hrvatskoj dozvoljeno samo u Kliničkom bolničkom centru Rijeka.

- S obzirom na suvremenu praksu u svijetu u listopadu 2016. godine dozvolili smo pratnju na carskom rezu. Iako su prošle tri godine, još uvijek smo jedino rodilište u Hrvatskoj koje to dozvoljava. U 2017. godini imali smo pratnju na 194 carska reza ili na 36 posto ukupnog broja carskih rezova. U 2018. godini na 41,5 posto carskih rezova bila je prisutna osoba od povjerenja, a 2019. u 47 posto carskih rezova.

Drugim riječima, danas je na gotovo 50 posto carskih rezova u riječkom rodilištu prisutna osoba od povjerenja. Naravno, postoji izvjestan broj ljudi koji ne žele ići u operacijsku dvoranu, no vrlo je rijetko da pratnja na carskom rezu nije preporučena od porodničara i anesteziologa. To su slučajevi ekstremnih hitnoća i teških patoloških stanja gdje pratnja nije poželjna.

Muževi, majke i svekrve

Naravno, pratnja nema svoju funkciju kad je rodilja u općoj anesteziji. Pratnja u operacijskoj dvorani služi kako bi bila podrška ženi koja je na operacijskom stolu i da nakon poroda ostvari prvi kontakt s bebom. Pratnja je fizički smještena pokraj uzglavlja rodilje, dakle tik uz nju te je odvojena je od sterilnog dijela zahvata, a kraj njih je jedino još anesteziolog ili anesteziološki tehničar, objašnjava doc. dr. Tea Štimac, pročelnica Zavoda za perinatologiju s dnevnom bolnicom i voditeljica Odjela rađaonice na riječkoj Klinici za ginekologiju i porodništvo.

Pratnja na porodu u riječkom je rodilištu uobičajena dugi niz godina, a u praksu je uvedena koncem devedesetih godina. U početku su, kako kaže Štimac, postojale poteškoće zbog neadekvatnih prostornih uvjeta budući da je više žena rađalo u jednoj prostoriji, konkretno u jednom boksu. Rađaonica u riječkoj bolnici potpuno je rekonstruirana 2003. godine čime je omogućeno da žene rađaju u zasebnim boksovima gdje uvijek netko može biti prisutan pri porodu.

- Danas osobu koja prati rodilju na porodu zovemo osoba od povjerenja, a to s obzirom na dimenzije naših bokseva može biti jedna osoba, i to osoba koju je izabrala rodilja. Jedino što ne dozvoljavamo kad je u pitanju osoba od povjerenja su maloljetnici, sve ostalo prepušteno je na izbor rodilji. U najvećem dijelu na porodu prisustvuju bračni partneri, očevi djece, ali i prijateljice, majke, svekrve, kaže voditeljica rađaonice u riječkoj bolnici.

Broj osoba od povjerenja na porodima u riječkom rodilištu raste iz godine u godinu. U 2017. godini u 76 posto poroda bila je prisutna pratnja, godinu kasnije u 78 posto, a ove je godine u gotovo 83 posto poroda u riječkoj bolnici prisustvovala osoba od povjerenja. Kako kaže dr. Štimac, postoje slučajevi gdje pratnja jednostavno ne stigne ili pak partneri moraju čuvati djecu kod kuće dok je broj žena koje ne žele pratnju malen.

Važna pomoć

Kada su pratnje na porođaju postale učestale, prisjeća se dr. Štimac, liječnici su se pomalo bojali reakcija pratnje, no nakon više od dvadeset godina iskustva, ova riječka porodničarka tvrdi kako je pratnja na porodu bitna pomoć rodilji, a medicinsko osoblje osobe u pratnji ne doživljava kao nekog tko ne pripada u rađaonicu.

Prije prvog prisustva na carskom rezu bilo je prijepora među liječnicima. Neki kolege su strahovali da će pratnja padati u nesvijest, no nakon više od 600 tako obavljenih carskih rezova u riječkom rodilištu, može se reći da nije bilo osobe u pratnji rodilje na carskom rezu kojoj je pozlilo ili koja je smetala medicinskim profesionalcima.

- Svi koji dolaze u pratnji znaju što se od njih očekuje i dosad nismo s njima imali apsolutno nikakvih problema. Pratnja pomaže da žena bolje podnese porod, a iako kod carskog reza još uvijek nemamo mogućnost prvog kontakta tzv. koža na kožu rodilje na operacijskom stolu, pratnja nam omogućava da bude prva osoba s kojom beba ostvaruje kontakt.

Kad se beba porodi carskim rezom stavlja se na kožu osobe koja je u pratnji, a to ima niz pozitivnih učinaka, regulira rad srca i pluća djeteta, smanjuje potrošnju šećera i energije, olakšava tranzicijsko razdoblje djeteta koje se prilagođava na život izvan maternice, što je vrlo stresan period koji je na ovaj način olakšan, kaže Štimac.

- Danas je s aspekta medicine 21. stoljeća neprihvatljivo da nekog nešto boli toliko jako kao što boli porođaj. U KBC-u Rijeka više od 20 godina imamo anesteziologa koji je stalno prisutan u rađaonici i dugi niz godina primjenjujemo regionalnu anesteziju u koju se ubraja i poznata epiduralna analgezija. S takvim obezboljenjem danas kod nas rađa više od 45 posto rodilja.

Ako tom broju pridružimo onih 25 posto rodilja koje idu na carski rez dolazimo do dvije trećine žena koje su vrlo kvalitetno obezboljene pri porodu, zaključuje doc. dr. Tea Štimac, pročelnica Zavoda za perinatologiju s dnevnom bolnicom i voditeljica Odjela rađaonice na Klinici za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka.