Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
9. prosinca 2019.
Pod geslom uštede

HRT ukida Službu za prijevode i taj posao prepušta privatnoj agenciji?

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 14. studeni 2019. u 23:02 2019-11-14T23:02:00+01:00

Budući da se agencija umeće između HRT-a i prevoditelja, krajnji prevoditelj vjerojatno će biti manje plaćen. Pitanje je također koliko će profesionalnih prevoditelja pristati na to da radi preko agencije, a koliko će agencija materijala prosljeđivati priučenim prevoditeljima, studentima i sl.- pita se Mane Galović

ZAGREB - Čelništvo Hrvatske radio televizije (HRT) kani ukinuti Službu za prijevode i u tu svrhu angažirati agenciju izvana. Takvog je sadržaja bila informacija pristigla neslužbenim kanalima. Koliko u njoj ima istine pitali smo HRT.

Dobili smo šturi odgovor u kojem stoji: »HRT ne planira ukinuti svoju Službu za prijevode, a koja se bavi administriranjem ugovora za nekoliko stotina vanjskih prevoditelja koji rade za HRT. HRT i inače kontinuirano nastoji naći načine da smanji troškove svog poslovanja«.

Dvije rečenice vape za pojašnjenjima. Ovako sročene korisniku usluga HRT-a koji mjesečno u ime pristojbe izdvoji 80 kuna, daju tek prostora da se pita hoće li kvaliteta prijevoda filmova i serija biti ona na koju nas je HRT navikao. Odgovore smo potražili u Društvu hrvatskih audiovizualnih prevoditelja (DHAP).

- Kao što neslužbeno doznajemo, na što smo dopisom upozorili i Nadzorni odbor HRT-a, te tražili očitovanje, dio prijevoda bi se trebao izmjestiti najmanje jednoj privatnoj agenciji. Nadalje, da pojasnimo kako je HRT-ova Služba za prijevode funkcionirala 30 godina. Riječ je o odjelu unutar kuće koji ima određeni broj stalno zaposlenih. Budući da je to služba za prijevode, njihov posao nije samo administrirati ugovore s vanjskim suradnicima, nego koordinirati i angažirati prevoditelje koji su svi u statusu vanjskih suradnika, dakle, outsourcing je već odavno prisutan - kazuje Mane Galović predsjednik DHAP-a.

Dva modela naplaćivanja

Iz DHAP-a se osvrću i na HRT-ov spomen ‘nekoliko stotina vanjskih suradnika’. Prema podacima koje DHAP ima ta je brojka, kažu, jako prenapuhana. Što se tiče štednje, važno je, kažu, znati kako model naplate funkcinira.

- S obzirom na situaciju u koju kao strukovna udruga imamo uvid, možemo procijeniti da u načelu AV prevoditelji u Hrvatskoj nisu stalni zaposlenici niti su na paušalima, nego ih naručitelj angažira kada treba prevesti određeni audiovizualni materijal.

Ako je materijala manje i trošak će za naručitelja biti manji. Trošak ne ovisi o broju prevoditelja, nego o količini materijala. U Hrvatskoj postoje dva modela naplaćivanja audiovizualnih prijevoda. Tradicionalni je plaćanje prijevoda po titlu i/ili kartici teksta.

Drugi je po minuti videomaterijala. Dakle, ako se plaća po titlu, obrnut ćemo poznati frazem i reći: koliko muzike, toliko para. Ako je film brbljav, prijevod košta više. Ako je akcijski, košta manje. Primjer; akcijski film od 400 titlova skuplji je ako se plaća po minuti - pojašnjava Galović.

Do sada je HRT, veli, imao praksu plaćati prijevode po titlu. A ako će ubuduće za prijevod neke emisije biti angažirana tvrtka koja će angažirati freelancera, opravdano se pitati gdje je ušteda. Pitanje je i zašto se ruši sustav koji je bio dobar.

I sam Galović, iz pozicije struke, kaže da je HRT bez sumnje televizija s najvišim standardom kvalitete prijevoda u Hrvatskoj. Pitamo zna li se koliko je prevoditelja bilo na angažmanu, koji im je obim posla, kolikom broju njih eventulano posao dolazi u pitanje? Je li ikada bilo pritužbi na njihov rad!?

- Budući da nemamo sasvim precizne podatke, procjenjujemo da je riječ o nekoliko desetaka ljudi, od kojih neki rade isključivo za HRT, iako je riječ o freelancerima koji mogu raditi za bilo koga. To su ljudi koji prevode s najfrekventnijih jezika i pripadaju u krug stalnih vanjskih suradnika koji za HRT rade godinama, a neki i desetljećima, kao što se vidi iz njihovih imena potpisanih na ekranu.

U praksi to znači da ako naručitelj stalno angažira isti krug ljudi, oni se u skladu s time naručitelju stavljaju na raspolaganje. Ne samo za unaprijed najavljene i predviđene materijale, nego i za hitne prijevode koji su neizbježan dio poslovanja svake medijske kuće.

Kad ima stalne suradnike, naručitelj surađuje s njima u kontinuitetu te može graditi standarde kvalitete ne samo jezika, nego općenito i usluge svima unutar kuće. Stoga bi bilo logično zaključiti da bi kontinuitet suradnje s provjerenim vanjskim suradnicima po uhodanome modelu trebao biti prioritet svakom poslodavcu - ne dvoji Galović.

Pojavljuje se posrednik

Prema podacima kojima raspolaže DHAP, u HRT-ovoj Službi za prijevode trenutačno angažiraju prevoditelje za širok spektar jezika, među kojima je i sveučilišnih predavača, nagrađivanih književnih prevoditelja, konferencijskih prevoditelja, sudskih tumača. U Hrvatskoj ne postoji studijski smjer za AV prevođenje, već je riječ o vidu prevođenja koji su prevoditelji usavršili u dugogodišnjoj praksi.

- Ponukani takvom situacijom, AV prevoditelji su se 2012. odlučili okupiti u strukovnoj udruzi, DHAP-u koja je osnovana i da se afirmira zanimanje AV prevoditelja te se nalazi na popisu umjetničkih udruga Ministarstva kulture. DHAP je i član krovne europske organizacije AV prevoditelja AVTE te je 2019. objavio smjernice za kvalitetno prevođenje u titlove, utemeljene velikim dijelom upravo na tradiciji kojoj je HRT utro put preko svoje Službe za prijevode. Upravo zato mi kao udruga AV prevoditelja smatramo da je iznimno važno da HRT taj svoj odjel zadrži u punoj funkciji - ističe Galović.

Što se primjedbi tiče, one su, kaže Galović, neizbježan dio svakog posla, pa tako i javnom pogledu izloženog prijevoda.

- S obzirom na to da na ekranima gledamo ista imena, može se zaključiti da je i HRT kao naručitelj zadovoljan njihovom kvalitetom. Treba dodati i to da ti ljudi odlično poznaju jezične zahtjeve HRT-a, koji je dosad pokazivao veliku brigu za očuvanje kvalitete hrvatskog jezika. Naime, HRT ima Službu za jezik i govor, odjel s kojim su prevoditelji u izravnoj komunikaciji upravo zato da bi jezični standard bio dostojan javnog državnog servisa - kazuje Galović.

Sve to vodi do pitanja kvalitete prijevoda. Vrijedi li se s tim kockati javnom servisu čiji je godišnji budžet milijardu i 200 kuna!?

- S obzirom na to da se pojavljuje posrednik gdje ga dosad nije bilo, logično je pretpostaviti da se uključuje radi zarade. Mi ne znamo s kolikom cijenom istupa prema HRT-u. Pretpostavljamo da je cijena konkurentna, prema tome, budući da se agencija umeće između HRT-a i prevoditelja, krajnji prevoditelj vjerojatno će biti manje plaćen.

HRT je već imao izmješteno AV prevođenje, tako da nam je nejasno gdje bi se točno postigla znatna ušteda ubacivanjem posredničke agencije. Pitanje je također koliko će profesionalnih prevoditelja pristati na to da radi preko agencije koja sebi uzima postotak, a koliko će ta agencija materijala prosljeđivati priučenim prevoditeljima, studentima i sl.

Ne zagovaramo okamenjeni krug odabranih koji nemaju veze s tržištem, nego se borimo za visoku kvalitetu i očuvanje jezične svijesti na javnoj televiziji prema postojećem transparentnom modelu - naglašava Galović.

Autorska prava

Tu razlozima za zabrinutost nije kraj, s obzirom na to da je jedna od najvažnijih zadaća javnog servisa očuvanje hrvatskog jezika.

- Ovdje svakako moramo naglasiti da nas osobito zabrinjava jedna glasina, a to je da lektura prijevoda odlazi izvan HRT-a i prelazi u ruke privatne agencije. Naime, lekturu sada rade iskusni jezični stručnjaci u sklopu Službe za jezik i govor koja je zadužena za sustavno provođenje jezične politike HRT-a, ali i očuvanje razine hrvatskog jezika općenito jer je HRT državni servis i kao takav je dužan voditi brigu o očuvanju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta koji je nezamisliv bez hrvatskog jezika. Ako se pokaže da u ovoj glasini ima istine, pitamo se i što će biti i sa službama koje sudjeluju i u tehničkoj obradi prijevoda - pita se Galović, odnosno pitaju se u DHAP-u.

Ističu u Udruzi i kako nije riječ samo o titlovima, nego i o sinkronizaciji, a to je mahom dokumentarni program prepun stručne terminologije te dječji programi. Pitaju se i hoće li angažman privatne agencije značiti da prevoditelji neće više biti potpisani kako je to odavno praksa na komercijalnim televizijama makar se time krše autorska prava AV prevoditelja prema Članku 15. Zakona o autorskom i srodnim pravima. Pitanja je puno i previše, no odgovora na je njih, za sada, malo i ništa.

Službeni natječaj nije ni objavljen

Je li HRT obavijestio DHAP o svojim namjerama?

- Koliko znamo, nitko od HRT-ovih vanjskih suradnika nije primio nikakvu službenu obavijest. Što je još važnije, nikakav službeni natječaj nije objavljen. Valjalo bi istražiti komu je u interesu da se taj proces događa tako netransparentno, pogotovo pod geslom uštede koja je sve samo ne bjelodana - naglašava Galović.

Pita se i nije li HRT-u kao javnoj televiziji cilj održavanje integriteta, a ne prepuštanje posla prevođenja komercijalnom posredniku usluga, gdje kvaliteta ne mora biti prioritet i koji podliježe tržišnim kretanjima i uvjetima.

Na ovaj tekst reagirao je HRT OVDJE.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.