Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 1n
Sutra: 11° 11° 1n
24. veljače 2020.
Europska prijestolnica kulture

Rijeka se spaja sa svemirskom stanicom, zvončari dobivaju simfoniju i još hrpa genijalnih stvari

 Tim 27 susjedstava - Dunja Matić Benčić, Ivana Pernat, Branka Cvjetičanin i Maja Pratengrazer / Foto: D. ŠKOMRLJ
Tim 27 susjedstava - Dunja Matić Benčić, Ivana Pernat, Branka Cvjetičanin i Maja Pratengrazer / Foto: D. ŠKOMRLJ
Autor:
Objavljeno: 14. siječanj 2020. u 19:07 2020-01-14T19:07:00+01:00

Glavna voditeljica 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture Branka Cvjetičanin otkriva što donosi ovaj sjajan programski pravac

Kako piše u njenoj biografiji na službenim stranicama Rijeke 2020, Branka Cvjetičanin, glavna voditeljica programa 27 susjedstava, svoj rad posvetila je ruralnim i postindustrijskim zajednicama u kojima suvremena umjetnost i kultura »ne stanuju«. S Cvjetičanin razgovaramo 20 dana uoči preuzimanja titule Europske prijestolnice kulture. Naravno da nas najviše zanima jesu li susjedstva spremna.

– Timovi u susjedstvima u protekle dvije godine konstantno rade i pripremaju svoje programe, u tom smislu 2020. godina samo je nastavak procesa koji se ne zaustavlja s 2020. godinom, već samo postajemo vidljiviji i energičniji, a platformu Rijeka 2020 koristimo za dugoročnije planove. Susjedstva su zaigrana, inovativna, vesela i u njima je uvijek dobra atmosfera. Naša zadaća bila je iznivelirati programe u svim susjedstvima tako da kvalitetom neće odudarati ona iznimno kapacitirana susjedstva poput Raba, Opatije, Crikvenice, Novog Vinodolskog od onih manje kapacitiranih poput Gornjih Kuta, Praputnjaka ili Mrkoplja.

Kultura življenja

Programski pravac 27 susjedstava možda i u najvećoj mjeri angažira građane, i to ne samo one koji su uobičajeni konzumenti kulture u klasičnom smislu?

– Susjedstva su kultura svakodnevice, kultura življenja, to je način na koji unapređujemo život u kvalitativnom smislu i držimo fokus na stvarnim životnim situacijama kako bi kroz suvremene umjetničke i kulturne prakse progovorili o kulturi s predznakom znanja kojoj težimo, o atmosferi, o iznimnoj kulturnoj različitosti i bogatom kulturnom nasljeđu na cjelovitom području PGŽ-a i u svakom smislu. Upravo u tu ideju pozvali smo i europske susjede na otvoreni dijalog. Što uopće znači ta pozicija susjedstva, europskih susjedstva? Što značimo jedni drugima? Jesmo li otvoreni za dijaloge?

U PGŽ-u postoje iznimni primjeri dobre prakse upravo u uspostavljanju takvih dijaloga poput Škole mira u Mrkoplju ili inicijative udruge Žmergo iz Opatije koja poziva na ozbiljno promišljanje turizma u kontekstu svjetski vruće teme zero waste koji nastaje uslijed velikih sezonskih valova turista, a oni to razvijaju u suradnji s gradom Bečom i njihovim odjelom za ekologiju. Kroz program smo željeli naglasiti i ojačati upravo takve ideje i dodati novu vrijednost svakom pojedinom susjedstvu.

Tako to radi Kastav

Susjedstva spajaju 27 riječkih kvartova, ali i općina i gradova Primorsko-goranske županije s isto toliko gradova u EU-u. Po kojem su se principu oni spajali?

– U prvom redu trebalo je konceptualno spojiti suvremene umjetničke i kulturne prakse i artikulirati programske »liste želja« svih susjedstava kako bi se izoštrilo što ustvari uspostavljamo kao program. U umjetničkom smislu nisam željela da to postane samo platforma za nekakve prolazne manifestacije. To već postoji. Lista želja pretvorila se u dijaloge s timovima o specifičnostima svakog pojedinog susjedstva. Svako od 27 susjedstava u ovom trenutku kroz program komunicira različitu problematiku svog specifičnog habitusa.

Naprimjer, susjedstvo Jelenje kroz program ukazuje na problematiku življenja u sklopu najvećeg vodozaštitnog područja u županiji, tim slijedom, kuriranje njihovih europskih susjedstava išlo je u smjeru pronalaženja najznačajnijih europskih partnera u kontekstu gospodarenja vodom, a to je grčki partner Global Water Partnership. Jedan od njihovih značajnih projekata naslova Local rainwater harvesting solutions bavi se ponovnim uspostavljanjem tradicionalnih oblika prikupljanja vode kako bi se riješio problem navodnjavanja otoka. Tema vode samo je početni impuls za dobrosusjedske teme. Po tom principu kurirani su i drugi europski partneri. Neka susjedstva izabrala su sama svoje europske partnere poput Kampusa kojima je partner grad Trst i trsatsko sveučilište jer su u ovoj godini Europska prijestolnica znanosti. Izignorirali smo Brexit i zadržali Veliku Britaniju kao europsko susjedstvo. Razvili smo suradnje i sa susjedstvima koja nisu u Europskoj uniji.

Umjetna inteligencija

Teme kroz koje su spojeni su različite, od onih nešto, nazovimo ih uvjetno, lakših poput glazbe do onih težih tema koje se bave primjerice jezikom? Koje su to sve teme koje obrađuje 27 susjedstava?

– Kroz susjedstva se obrađuju apsolutno sve teme. Od jezika, odnosno konkretnog pitanja kako čakavski dijalekt uvesti u kurikulume škola, preko pitanja ekologije, rada, migracija, vode, turizma, manjina, depopulacije Gorskog kotara i otoka, pitanja nastajanja kulturnih sadržaja isključivo u svrhu turističke ponude i trošenja kulturnog nasljeđa kao dekorativnog elementa. Naravno tu je i pitanje budućnosti i iznimne ideje i suradnje pojedinih susjedstava na ideji AI – umjetne inteligencije koja spašava čakavski dijalekt koje je iniciralo i vodi susjedstvo Drenova u suradnji sa susjedstvom Kastav i UNIRI.

Tu je i riječki budući MIT institut, ideja začeta u susjedstvu Turnić-Mlaka u Industrijskoj u suradnji sa savezom udruga Molekula i riječkim srednjim školama tehničkog usmjerenja, riječkim inovatorima, radioamaterima, Zagrebačkim sveučilištem i brojnim drugima koji će kroz 2020 stvarati edu-punk prostor učenja jer Rijeka je prije svega i oduvijek bila prostor iznimnih tehnoloških i tehničkih inovacija, ali i prostor anarhističkih ideja i propitivanja sustava pa zašto ne i školskog!?

Lipa 2018.

Pravac zapravo stvara mrežu kulturnih aktivnosti i pruža mogućnost i formalne i neformalne razmjene različitih praksi? To je i ono što je u temelju samog koncepta Europske prijestolnice kulture?

– Da. Nadamo se da ćemo uz produkciju svih sadržaja imati vremena za kritički odmak kako bismo mogli donijeti pokoju odluku za budućnost.

U temeljima filozofije EPK nalazi se ideja slavlja različitosti, a to je i ono što 27 susjedstava slavi?

– Ma nisam sigurna slavimo li mi nešto, mi se više suočavamo ustvari s istinskim problemima i pokušavamo nekako zadržati zdrav razum.

Otkrijte nam dio programa koji nas očekuju u 2020. godini? Sve počinje Zvončarskom simfonijom na Čavlima?

– Zapravo ne bih naglašavala neki određeni program jer toga je toliko da bih popunila cijeli Novi list, samo bih pojasnila kako je strukturiran kroz 2020. godinu. Svako od susjedstava ima dva obavezna elementa programa. Jedno je Dnevni boravak koji je zapravo inspiriran isto tako kulturnim nasljeđem ovog kraja, a to su čitaonice, knjižnice i domovi kulture kao središta okupljanja i druženja, a koja postoje u apsolutno svakom pa i najmanjem susjedstvu. Dnevni boravci su mjesta koje formira svako susjedstvo kroz cijelu 2020. godinu i to su prostori susreta i druženja. Osim povijesnih referenci u sebi nose djelić kućne obiteljske atmosfere prenesene u javni prostor i neuobičajena mjesta. To su ujedno i mjesta informiranja o samom susjedstvu, zajednici i programu.

Drugi element programa je Festival susjedstava koji će se odvijati u svakom od susjedstava. Riječ je o 3-4 dana programa gdje zapravo sve ove teme koje spominjem dobivaju svoju pojavnost u obliku glazbenih ili kazališnih manifestacija, konferencija ili okruglih stolova, prostornih instalacija. Naravno u to vrijeme u susjedstvima borave i europski susjedi, novi privremeni sugrađani koji su isto tako uključeni u program.

Festival susjedstava kreće u susjedstvu Čavle. Cjelokupni festivalski program u Čavlima traje od 7. do 9. veljače, a glavno događanje »Zvončarska simfonija« događa se 9. veljače u podne u središtu Čavala gdje će 400 zvončara iz cijele Europe prirediti pravi spektakl u suradnji s karlovačkim bubnjarima, kompozitorom i glazbenikom Zoranom Majstorovićem i njihovim europskim partnerima Vorstandschaft des Klausen i Barbele Verein iz Immenstada.

I Pehlin je EPK susjedstvo

Dobra praksa

Tu je i festival na Škurinjama koji je na rasporedu u lipnju 2020.?

– Tim Škurinje intenzivno se bavi nedovršenom urbanizacijom svog kvarta i poboljšanjem životnih uvjeta. Škurinjska zajednica je iznimno angažirana. Oni su odmah shvatili o čemu je riječ i krenuli u »osvajanje« kvarta različitim sadržajima. Njihov europski partner je Kaunas 2022 što znači da već sad znamo da će ovo riječko susjedstvo u 2022. biti prisutno u još jednoj europskoj prijestolnici kao primjer dobre prakse.

Zanimljiva je i informacija da će se susjedstvo Turnić-Mlaka »spojiti« s međunarodnom svemirskom stanicom ISS?

– Turnić-Mlaka je dosadašnja paradigma ovoga grada, grada industrije, tehničke kulture, međunarodne luke. To smo željeli nekako obilježiti kao kraj jedne ere, odnosno početak neke nove ere. U ovom gradu ozbiljno nedostaje razgovor o budućnosti. U suradnji s radioamaterima prijavili smo se na NASA-in program spajanja s ekspedicijom na ISS – međunarodnoj svemirskoj postavi i dobili termin. Veselimo se što će učenici dobiti tu priliku. Svemir je još jedno susjedstvo o kojem treba razmišljati.

Susjedstva se dijelom bave i problemom migracija, pa će tako dio programa biti posvećen i raseljenim sumještanima diljem svijeta?

– Problem depopulacije Gorskog kotara i otoka sada nas već stavlja u poziciju ozbiljnog problema. Sjećam se da je Istra svojedobno posvetila kompletno cijelu kulturnu politiku oživljavanju unutrašnjosti Istre i to je bilo desetljeće ozbiljnog investiranja u kulturno-umjetničke sadržaje i programe kojima se stvarala mogućnost kvalitetnijeg života u unutrašnjosti Istre. S druge strane, život u spomenutim područjima PGŽ-a ekonomski je trenutačno neodrživ. To što postoji turizam ne rješava uopće ova pitanja jer pogledajte samo otoke u vrijeme zime? Ja sam mislila da su Slavonija i Lika u problemu, ali ovo je identično stanje. Tema migracija kroz program se dotiče na različite načine od Unija i njihova Dana iseljenika koji je dijelom programa i ideje da to postane Dan useljenika, do balkanske migrantske rute, ili pitanja sezonskih migracija uslijed turizma koje postaju iznimno upitne za mala mjesta poput Malinske.

I dok programski pravac 27 susjedstava naoko spaja nespojivo, tako ste vi osobno učinili slično – site-specific kazališnu režiju, suvremeni pokret i vizualne umjetnosti s antropološkim istraživanjima, kulturni turizam, zaštitu okoliša i autohtonog sjemena, kulturne politike i projektni menadžment. Teško je sve i nabrojiti.

– Rad u kulturi i umjetnosti u mom slučaju podrazumijeva profesionalno odrastanje i formiranje kroz devedesete u vrijeme rata i na prijelazu iz analognog u digitalno što vas obilježi na različite načine. Ja sam pokušala to pretvoriti u svoju korist kroz znanje i rad. Tadašnji sustav na izdisaju omogućio mi je školovanje i poimanje svijeta u kontekstu pokreta nesvrstanih što mlađe generacije ne baštine kao iskustvo.

Na ekonomiji u Zagrebu je recimo do tada najjača katedra bila vanjska trgovina, nakon toga postaje marketing, a tada kreće urušavanje svega i to sve gledate iz prvog reda.

S druge strane rad u umjetnosti i kulturi je potplaćen ili većim dijelom neplaćeni rad što vas tjera da radite i usavršavate se kroz druge profesije. Jedino je umjetničko djelovanje konstanta gdje uglavnom trošite ono što zaradite.

Vesela ekipa susjedstva Mrkopalj

Nevjerojatan tim

Vaša radoznalost i multidisciplinarnost pomažu vam u »hendlanju« susjedstava? Nije to malo ljudi?

– U prvom redu za »hendlanje« ovog projekta mi pomaže umjetnički diskurs i projektni menadžment kao alat koji sam stekla radeći dugi niz godina na nezavisnoj sceni i međunarodnim koprodukcijama, ali važnije od toga je nevjerojatan tim Rijeke 2020, i svi timovi svih susjedstava kojima se pridružuju i europski susjedi. To je sila!

Zagreb, New York i Berlin zamijenili ste Rijekom. Kažete da krećete iz pozicije pješaka. Kako vi gledate Rijeku nekad i sad?

– Prvi međunarodni projekt »Lights for East Europe« koji su pokrenuli Hrvatski institut za pokret i ples, MAPA – Moving Academy for Performing Arts iz Amsterdama i Teatar Institute Netherlands bila je moja inicijacija u međunarodne europske projekte 1993. godine i to se dogodilo u Rijeci kada sam upoznala svoje sada već životne kolege i kolegice s riječke umjetničke scene. Slijedi i umjetnički susret s Rijekom u 2016. godini uoči samog izbora Rijeke kao kulturne prijestolnice, kada sam kao umjetnica boravila u rezidenciji Kamov, a rad se zvao »Rijeka glavni grad Hrvatske, Hong Kong Europe«.

U tom trenutku me zanimalo kako nastaje atmosfera grada i mogu li ja kao pojedinac sa svojim znanjem i iskustvom te odlukom da se preselim negdje drugdje oslabiti zagrebačku gradsku mafiju, hahahaha...

Godine 2017. doseljavam u Rijeku i postajem privremeni sugrađanin kako bih se pridružila timu Rijeka 2020. što nije baš uobičajeni način upoznavanja nekoga grada i cijele županije.

Kad govorimo o projektima EPK, pitanje koje se često spominje je i naslijeđe projekta. Naravno ne pričamo samo o zgradama, kućama i stalnim umjetničkim postavama, već i o načinu života, kulturi življenja, razmjeni iskustava, neformalnoj kulturnoj mreži koja našim lokalnim umjetnicima otvara vrata svjetske scene. Smatrate li da će Rijeka u tome uspjeti?

– To je do ljudi na svim razinama. Rijeka ima taj potencijal centra u europskom i međunarodnom kontekstu i iskreno se nadam da netko razmišlja o tome i da će u prvom redu zadržati ove mlade ljude koji će nakon Rijeka 2020 biti jedini u Hrvatskoj s iskustvom stvaranja nove paradigme grada u cijelosti. I da će privući nove privremene sugrađane, a ne samo turiste, te da će pokrenutim sadržajima i temema postati relevantna u europskom kontekstu.

Iznimna mi je čast sudjelovati u ovom projektu. Rijeka je sila!

Usporedba s Liverpoolom je – nemoguća

Bili ste u Liverpoolu kada je taj engleski lučki grad bio kulturnom prijestolnicom Europe. Često Rijeku uspoređuju upravo s Liverpoolom, no mislite li vi da se ta dva EPK mogu usporediti?

– U Liverpoolu sam bila u vrijeme njihovog EPK, ali na »suprotnoj strani« s umjetnicima i aktivistima koji su se tada borili protiv komercijalizacije kulture i kritički se odnosili prema cjelokupnom programu i nismo sudjelovali u programu, već smo radili svoj paralelni program koji je bio i ostao nevidljiv u tom kapitalističkom poimanju kulture. Sada sam u samom žrvnju toga što je ta kulturna prijestolnica i tu moram spomenuti dugogodišnje kolege, umjetničkog direktora Slavena Tolja i Eminu Višnić, kao i brojne druge uključene u nastajanje programa Rijeka 2020. čija iskustva i znanja dolaze iz drugačijeg promišljanja kulture i umjetnosti, iz civilnog, nezavisnog i umjetničkog sektora i to se treba naglasiti i to je vidljivo u svakom segmentu programa.

Usporedba s Liverpoolom je nemoguća iako je riječ o lučkim gradovima, ali ti gradovi su svoje ekonomije gradili na različitim temeljima i kroz različite povijesne utjecaje. Rijeka je bila na vjetrometini različitih povijesnih previranja, dok je Liverpool svoj uspon sagradio na moru, kolonijalnim idejama, trgovini, pa i na trgovini s ljudima. U kasnijim fazama ova dva grada razlikuju se u uvjetima rada, pozicije radnika i radnog prava. Rijeku su izgradili građani radnici kojima je ona pripadala. Liverpool nikada nije pripadao radničkoj klasi. U tom smislu program Liverpoola bavio se temama koje su nivelirale njihove kulturološko-povijesne procese kao što i mi to činimo kroz naš program.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
 Napredna tehnologija za sigurno i trajno rastjerivanje neželjenih životinja iz doma
Miran i uredan dom bez gamadi više nije nemoguća misija!

Napredna tehnologija za sigurno i trajno rastjerivanje neželjenih životinja iz doma