ZAGREB Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) odlučno će se boriti da se iskorijeni nasilje nad ženama na radnom mjestu kroz kolektivne ugovore i njihovu implementaciju na nacionalnoj i sektorskoj razini, te kod poslodavca, svjestan da je pobjeda daleko, ali će raditi na tomu da se podigne svijesti o problemu i postigne zajednički odgovor.

Zato SSSH poziva Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava da posluša preporuke pučke pravobraniteljice da se unaprijedi normativni okvir zaštite od zlostavljanja na radu, te ojačaju kapaciteti Inspektorata rada, istaknuto je u priopćenju što ga je u subotu uputio predsjednik SSSH Mladen Novosel.

SSSH poziva i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta da pročita izviješće pučke pravobraniteljice, shvati razmjere problema te da se suzdrži od miješanja u radne odnose i prepusti ih autonomnom uređenju socijalnih partnera.

SSSH je sugovornik HUP-a za radne odnose, a ne javne vlasti

Također, SSSH smatra da Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) treba što prije »shvatiti da im je SSSH sugovornik za područje radnih odnosa, a ne javne vlasti, jer ćemo zajedno biti uspješniji u zaštiti žena na radnom mjestu te stoga konkurentniji na globalnom tržištu«.

Najvažniji poziv SSSH je pak uputio radnicama izloženima uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu da se zauzmu za sebe, uznemirivanje i nasilje prijave svom sindikalnom povjereniku kako bi dobile potporu sindikata u svim daljnjim fazama sprječavanja toga neprihvatljivog ponašanja poslodavca i/ili kolega prema njima. Jer, ustvrdio je Novosel, »SSSH je tu za vas«.

Podsjetio je da je Luca Visentini, glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC), u povodu obilježavanja UN-ova Međunarodnoga dana borbe protiv nasilja nad ženama istaknuo kako »sindikati i poslodavci igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog radnog okruženja te u ukidanju uznemiravanja i nasilja nad ženama, a kolektivni ugovori pokazali su se kao najučinkovitiji alat u borbi protiv te pošasti.

Dodao je kako je Visentini izvijestio da se primjenjuje više od 160 kolektivnih ugovora koje su sindikati sklopili u deset zemalja EU, a koji se bave višestrukim oblicima uznemiravanja i nasilja kojima žene mogu biti izložene na radnom mjestu.

ETUC smatra i kako bi kolektivni ugovori trebali poticati i druge sindikate i poslodavce da igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog radnog okruženja te u ukidanju uznemiravanja i nasilja nad ženama.

50 % žena u Hrvatskoj je 2014. bilo izloženo zlostavljanju na radnom mjestu

Predsjednik SSSH u priopćenju je podsjetio da je, po podatcima za 2014. u Hrvatskoj 50 posto žena bilo izloženo nekom obliku zlostavljanja na radnom mjestu, svaka peta žena je to prijavila, dok njih 30 posto nije nikome reklo o zlostavljanju. Egzistencijalno ugrožene i ucijenjene, najčešće se odvaže prijaviti zlostavljače tek kada im je zdravlje ozbiljno narušeno ili im je radni odnos prestao, pa nemaju straha od otkaza.

Novosel smatra kako to govori da je seksualno uznemiravanje i zlostavljanje na radnom mjestu sve prisutnije prvenstveno zbog rastućega broja nesigurnih oblika rada. Žene su, globalno gledano, zastupljenije u tradicionalno prekarnim sektorima, te zato izloženije nesigurnim i potplaćenim oblicima rada. Uznemiravanje i nasilje na radnome mjestu, ali i ono kod kuće, utječu na dobrobit, zdravlje i sigurnost radnica, te na njihovu sposobnost izvršavanja radnih zadaća i produktivnost njihova rada.

U priopćenju stoji i kako pučka pravobraniteljica u izvješću za 2016. navodi kako, »unatoč ranijim preporukama, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ni tijekom te godine nije predlagalo daljnje normativno uređenje zaštite od zlostavljanja na radu, smatrajući dostatnim postojeće zakonsko rješenje koje se odnosi na zaštitu dostojanstva radnika propisanu Zakonom o radu«, te da »zlostavljanje na radu valja pokušati rješavati drugim koordiniranim mjerama različitih sektorskih politika, na konzistentan način i to na međunarodnoj razini te uz aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih dionika u društvu«.

Na kraju priopćenja SSSH je istaknuo kako »zapravo tijekom cijele ove godine Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta vodi glavnu riječ u procesu snižavanju radnih prava radnika te razine zaštite na radu 'jer to poslodavcima predstavlja veliko opterećenje', a na temelju Akcijskoga plana rasterećenja gospodarstva koji je Vlada, na zahtjev poslodavaca, a bez uključivanja sindikata, usvojila početkom godine«.