Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 6° 1
Sutra: 6° 6° 1
24. siječnja 2020.
Hrvatsko pravosuđe

RECEPT ZA KAOS: Glavašu se smiješi treće, Horvatinčiću čak četvrto suđenje

foto: Darko Jelinek, Vedran Sitnica
foto: Darko Jelinek, Vedran Sitnica
Autor:
Objavljeno: 14. studeni 2019. u 14:32 2019-11-14T14:32:00+01:00

Svako novo sudsko vijeće trebalo bi ponovo preslušavati svjedoke i sudske vještake. Pravo je to koje bi obrana okrivljenih mogla iskoristiti što će dovesti do otezanja procesa i pratećih nevolja za tužiteljstvo.

ZAGREB - Zbog izbora sudaca na novu, višu dužnost u novoosnovani Visoki kazneni sud RH i odredaba Zakona o kaznenom postupku (ZKP) neka od najmučnijih suđenja kojima se godinama ne vidi epilog morala bi započeti ispočetka. Crni, ali realni scenarij jest da, primjerice, ponovljeno suđenje aktualnom saborskom zastupniku Branimiru Glavašu i suoptuženima za ratne zločine iz 1991. godine nad srpskim civilima u Osijeku krene ispočetka, dakle treći put. Kako smo još prošlog tjedna otvorili ovu temu u povodu objave rezultata natječaja Državnog sudbenog vijeća sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Tanja Pavelin koja sudi Glavašu kandidirala se na novu visoku sudačku dužnost i po kriterijima DSV-a postala jedna od 11 izabranih sudaca.

Po sili zakona, proces koji aktualno vodi morao bi biti dodijeljen nekom drugom sucu i sudskom vijeću jer od 1. siječnja 2020. godine novi visoki sud počinje s radom, a izabrani suci stupaju na dužnost. Slučaj neslavne dinamike dobio je nesretna imena »Selotejp« i »Garaža«, po načinu zarobljavanja žrtava i mjestu mučenja, strahotama koje datiraju od prije 28 godina. Na Županijskom sudu u Zagrebu bit će to predmet i u narednom desetljeću. Prvo suđenje koje je ionako kasno započelo, tek 2007., neslavno je završilo poništenjem osuđujuće presude. Drugo aktualno suđenje pokrenuto u lipnju ove godine kreće ispočetka i tako unedogled.

Kao što je poznato, u timu obrane prvookrivljenog je i Glavašev sin, mladi pravnik Filip Glavaš. U kratkoj izjavi za RTL jučer je, vrlo ilustrativno dometnuo kako je postupak protiv njegovog oca pokrenut dok je bio u osnovnoj školi, oca kojeg sada kao odrasli čovjek brani pred sudom. Teško da može biti ilustrativnijeg opisa otužne sporosti domaćeg pravosuđa. U konkretnom i inim slučajevima zbog odlaska sudaca na novu dužnost svako novo sudsko vijeće trebalo bi ponovno provoditi dokaze, nanovo preslušavati svjedoke i sudske vještake.

Pravo neposrednosti

Pravo je to koje bi obrana okrivljenih mogla iskoristiti što će dovesti do otezanja procesa i pratećih nevolja za tužiteljstvo pogotovo ako su ranije saslušani svjedoci u podmakloj dobi ili sa zdravstvenim problemima. U postupku za ratne zločine protiv civilnog stanovništva to je slučaj s ključnim svjedokom Nikolom Jamanom koji je teško optužio Glavaša priznajući da je ranije lagao u njegovu korist govoreći da nije imao nikakvu zapovjednu odgovornost. Mogućnost da se obrana i optužba usuglase da se ranije izvedeni dokazi i iskazi svjedoka pročitaju i time ne usporava novozapočeti proces čini se manje izglednom, ali ne potpuno isključenom. Teoretski je moguće da obrana i Tužiteljstvo imaju neki zajednički interes i dogovore se da se ne ide u nepotrebno otezanje postupka, no, praksa govori drukčije, podsjećaju pravni stručnjaci koje smo kontaktirali.

Pravda spora, a biologija brza

Pravda je spora, a biologija brza - slikovito je parafrazirao naš sugovornik napominjući kako je u proceduri novi ZKP koji bi predsjedavajućem sucu novoformiranog vijeća omogućio da on donosi odluku hoće li se ići u iscrpljujuće ponavljanje procedure ili da se postojeći dokazi tek formalno izvode, a svjedočenja pročitaju. Novi ZKP je u proceduri, ali je vremena jako malo. Ako ga Sabor RH usvoji do kraja godine nova vijeća imat će mogućnost presudno odlučivati o dinamici postupka.

- Kad su u pitanju ratni zločini, zastare nema, pa obrana mora pribjegavati drugoj strategiji. Dovoljno je da samo jedna od zainteresiranih strana, prije svega obrana optuženika, zatraži ponovno saslušavanje svjedoka i dokaznih prijedloga, inzistirajući na pravu neposrednosti svjedoka pred sudom, računajući da neki ključni svjedoci zbog proteka vremena neće biti u mogućnosti osobno ili kvalitetno svjedočiti i poduprijeti teze Tužiteljstva.

Nevoljama Tužiteljstva u Glavaševom slučaju sekundiraju bivši i potencijalno budući svjedoci koji su u poodmakloj dobi i sa zdravstvenim problemima. Otezanje postupka smiješi se i Vladi Rajiću i suokrivljenima za već gotovo zaboravljenu trgovinu povjerljivim informacijama iz tajnih policijskih istraga. Družina je uhićena još 2012. godine. Suđenje je trebalo započeti 2017. godine, no glavna rasprava još nije ni pokrenuta. Predmet je dodijeljen sucu Tomislavu Juriši, koji je također prošlog tjedna također izabran za suca Visokog kaznenog suda. Naravno, slučaj će biti dodijeljen novom sucu prema kojem bi obrana, kao i dosad, mogla i dalje otezati s početkom postupka. Samo za ilustraciju, suđenje je odgađano više od godinu dana jer se prvookrivljeni žalio da zbog bolova u kičmi ne može sjediti na suđenjima. Potvrdio je to s nalazima i mišljenjima vještak. No, onda se dogodio mali tragikomični preokret. USKOK ga je tajnim nadzorom ulovio da je 30-ak puta napuštao Hrvatsku i automobilom prelazio granicu s BiH te se, pokazale su snimke, bez po muke saginjao i otvarao prtljažnik svog automobila.

Nebrušeni biser

Krajem rujna suđenje je ipak moglo početi, no onda se na zakazano ročište nije pojavio suokrivljeni poduzetnik Igor Mlinar, poručivši odvjetnicima da je bolestan. Sudsko vijeće je »spalilo na živce« i na Mlinarovu kućnu adresu poslalo policiju kako bi se na mjestu zbivanja provjerilo gdje se okrivljeni nalazi. Epilog potrage obznanjem je objašnjenjem policije da zbog problema na terenu uopće nisu proveli sudski nalog. Ovaj slučaj nebrušeni je »biser« domaćeg pravosuđa i nezasluženo na margini zvučnih procesa. Svakako, teško je među tim imenima ne spomenuti i neslavnog rekordera domaćeg pravosuđa, ne toliko po uzaludnim godinama suđenja koliko po broju postupaka.

Nekad omiljeni klijent inkriminirane zagrebačke uprave, posrnuli građevinski tajkun 71-godišnji Tomislav Horvatinčić mogao bi četvrti put sjesti na optuženičku klupu zbog jedne te iste tragedije, izazivanja stravične pomorske nesreće i smrti talijanskog bračnog para Salpietro iz kolovoza 2011. godine u šibenskom akvatoriju. Prva dva neslavna postupka vodila je famozna šibenska sutkinja Maja Šupe, osudivši ga 2015. na uvjetnu kaznu, a 2017. čak i oslobodila za smrt dvoje ljudi čiju je jedrilicu zdrobio jahtom dok se u potpalublju brodice zabavljao sa svojom družicom. Treća presuda od ožujka ove godine s ionako mizernom kaznom od četiri godine i 10 mjeseci zatvora nije došla u pitanje zbog visine kazne ili odlaska suca na novu dužnost nego zbog upitne nadležnosti sudovanja Općinskog suda u Šibeniku.

Iako su mediji požurili objaviti pad ovakve presude, službeno nam je potvrđeno da još nije donesena pravomoćna odluka višeg Županijskog suda u Zadru o žalbama obrane i Tužiteljstva. Kako se ranije pisalo, »otkrilo« se da zbog promjene Kaznenog zakona i pooštrenja kazni, niži sud nije smio voditi postupak jer se Horvatinčić tereti za kazneno djelo izazivanja smrtne nesreće za koje je zakonskim promjenama od 1. siječnja ove godine kazna povišena na 15 godina. Općinski sudovi su po novome nadležni za nedjela do 12 godina pa ispada da je šibenski općinski sud »džaba sudio« više od dva mjeseca. Je li u pitanju namjera ili nevjerojatna glupost, svatko bi mogao imati svoj sud.

Ipak, pravni stručnjaci upozoravaju da se i sami suci ne mogu dogovoriti drži li vodu priziv nadležnosti jer se Horvatinčiću sudilo za tragediju iz 2011. godine prema starom Kaznenom zakonu, onom još iz 1997. godine koji predviđa sankciju od tri do 10 godina zatvora. Izgubljeni u odredbama zakona mogli bi doći do zaključka da je retroaktivna primjena odredaba jedinstveni recept za kaos na domaćim sudovima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.