Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 1
Sutra: 3° 3° 1
21. siječnja 2020.
Zaključak studije

Dnevnik snova: Noćne more nam zapravo pomažu nositi se sa stresom

FOTO/Pexels
FOTO/Pexels
Autor:
Objavljeno: 7. prosinac 2019. u 9:13 2019-12-07T09:13:24+01:00

Studija je istraživačima pomogla shvatiti kako noćne more osvijeste mozak u realnom vremenu.

Koliko ste se puta usred noći probudili okupani znojem i prestrašeni, nakon strašne noćne more? Ako ste poželjeli da više nikada nemate problema s ružnim snovima, razmislite ponovno. Nova studija otkriva da noćne more pomažu našem mozgu u pripremi za stresne situacije na javi, prenosi News18

Studija švicarskih i američkih istraživača okupila je osamnaest ljudi za eksperiment. Tijekom istraživanja im se pomoću elektroda mjerila noćna aktivnost mozga. Volontere su više puta budili uz pitanja o tome što su sanjali i jesi li se preplašili.

Studija je istraživačima pomogla shvatiti kako noćne more osvijeste mozak u realnom vremenu. Prema izvještaju, pronašli su uzorak. Kažu da su tijekom noćnih mora vidjeli povećanje aktivnosti u moždanim regijama koje kontroliraju emocije.

Nakon ovoga, uslijedio je drugi eksperiment u kojem je 89 ljudi dobilo zadatak da tjedan dana vode dnevnik snova. Na kraju je svaka osoba prošla MRI skeniranje tijekom kojeg su gledali negativne i jezive slike.

Jedan od vodećih autora, Lampros Perogamvro, kaže da su poseban interes imali u strah te dijelove mozga koji se aktiviraju tijekom ružnih snova. Analizom moždane aktivnosti temeljene na odgovorima osoba, otkrili su aktivnost dviju moždanih regija tijekom sna - insula i cingularni korteks.

Insula se često naziva moždanim otokom ili otokom korteksa. Smještena je  duboko u bočnoj površini mozga i smatra se da obrađuje konvergentne informacije koje proizvede osjećajno bitna čulna iskustva u konteksu. Eksperimenti su pokazali da insula ima važnu ulogu u doživljaju bola i iskustva velikog broja osnovnih emocija, uključujući i mržnju, ljubav, strah, gađenje, sreću i tugu. 

Prednji cingularni korteks je područje mozga koje kontrolira čitav niz automatskih procesa poput regulacije krvnog tlaka i brzine otkucaja srca.

Perogamvro objašnjava da insula oslobađa reakciju na strah u trenucima opasnosti, dok ju cingularni korteks kontrolira. 

Izvješće dodaje da je druga studija pomogla shvatiti psihološki utjecaj noćnih mora na mozak. Autori zaključuju da su u jednu ruku noćne more zapravo korisne i pomažu ljudima u stresnim iskustvima. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.