Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 4
Sutra: 19° 19° 4
14. listopada 2019.
Gore pluća planeta

Je li on normalan? Amazonija u plamenu, predsjednik Bolsonaro nema - ništa protiv

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 24. kolovoz 2019. u 8:13 2019-08-24T08:13:11+02:00

Naša kuća je u plamenu. Doslovno. Gori Amazonija, pluća našeg planeta koja proizvode 20 posto kisika. To je međunarodna kriza. Članice G7, vidimo se za dva dana kada ćemo razgovarati o tom problemu, poručio je Macron na Twitteru

Požari u Amazoniji, plućima svijeta, postali su međunarodno pitanje, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro poručuje strancima i stranim državnicima da se ne miješaju u unutarnja brazilska pitanja, a nakon što je optužio, bez ikakva dokaza, nevladine organizacije za podmetanje požara, zaključio je da je moguće da farmeri podmeću šumske požare.

Prijekor upućen stranim državnicima da se ne miješaju u unutarnja pitanja Brazila upućen je ponajprije francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. On je izrazio zabrinutost zbog požara koji su u Brazilu dosegli rekordan broj ove godine (broj požara u Amazoniji je 84 posto veći nego lani) i koji u Amazoniji uništavaju širok šumski pojas vitalan za očuvanje klime na Zemlji. Da je Macron ostao samo na tome, Bolsonaro možda i ne bi ljutito reagirao. Međutim, Macron je konstatirao da požari u Amazoniji predstavljaju »međunarodnu krizu« i pozvao je članice G7 da razgovaraju o tome na sastanku na vrhu ovoga vikenda u Biarritzu. Upravo je francuski predsjednik domaćin ovogodišnjeg sastanka na vrhu G7.

Zabrinuti Macron

- Naša kuća je u plamenu. Doslovno. Gori Amazonija, pluća našeg planeta koja proizvode 20 posto kisika. To je međunarodna kriza. Članice G7, vidimo se za dva dana kada ćemo razgovarati o tom problemu, poručio je Macron na Twitteru. Osim Macrona »duboku zabrinutost« izrazio je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, a svoju je duboku zabrinutost glavni tajnik UN-a izrazio nakon što je brazilski predsjednik, tvrdi desničar Jair Bolsonaro osudio »ekološku psihozu« stvoreno oko neuobičajeno velikog broja požara u Amazoniji.

Bolsonaro je priznao da Brazil sam nema dovoljno sredstava da kontrolira požare. U tome nema ništa čudno - Amazonija je golema i jasno je da Brazil, bez obzira na ekonomski napredak posljednjih desetljeća, nije dovoljno bogat da kontrolira i suzbija požare na tako golemom prostranstvu.

- Amazonija je veća od Europe. Kako se možete boriti protiv podmetnutih požara na tako velikom prostoru? Nemamo za to sredstva, kazao je Bolsonaro.

U srijedu je brazilski predsjednik optužio nevladine organizacije za podmetanje požara, kazavši da je to »možda« u njihovom interesu, a njihov je interes, prema njegovu tumačenju »stvoriti probleme Brazilu«. O tome je govorio bez ikakvih dokaza, kazao je da je to njegov osjećaj, a njegov mu je osjećaj naložio da kaže da su članovi nevladinih organizacija otišli u šume Amazonije, ponijeli kamere sa sobom i podmetnuli požar kako bi ga potom snimali. Bolsonarno nije naveo ni jednu nevladinu organizaciju poimence.

Poari u Brazilu najčešći za sušne sezone

Najveća prašuma na svijetu, Amazonija je ključna u borbi protiv globalnog zatopljenja. Aktivisti za očuvanje okoliša za požare okrivljuju Bolsonara, tvrdeći da je poticao drvosječe i poljoprivrednike na krčenje šuma. Šumski požari u Brazilu su najčešći za vrijeme sušne sezone, no neki se namjerno izazivaju da bi se ilegalno krčile šume i da bi se dobio nov prostor za uzgoj stoke. Po podacima Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja od siječnja do kolovoza ove godine u brazilskom je dijelu Amazonije izbilo više od 72.000 požara. Riječ je o najvećem evidentiranom broju požara otkad je 2013. počelo službeno praćenje ovih podataka.

U četvrtak je, pak, zaključio da bi podmetači požara možda ipak mogli biti farmeri koji spaljivanjem stvaraju goleme površine za svoje poljoprivredne aktivnosti. Bolsonaro nije kazao da je on svojom politikom prešutno potaknuo farmere na spaljivanje, odnosno krčenje Amazonije. Za njega to jedinstveno područje na planetu nije ekološki ključno područje Zemlje, nego neiskorišteni kapital koji je nužno dodatno otvoriti za ekonomske aktivnosti: rudarstvo, poljoprivredu, drvnu industriju.

Klimatske promjene

I dok Bolsonaro ne mareći mnogo za klimatske promjene želi maksimalno iskoristiti ekonomski potencijal Amazonije, u Sjedinjenim Državama demokratski predsjednički kandidat Bernie Sanders predstavlja svoju 16,3 bilijuna dolara vrijednu strategiju borbe protiv klimatskih promjena. Sanders bi kao predsjednik Sjedinjenih Država pokrenuo desetljeće zelenog New Deala i klimatske promjene bi uključio u svaku političku akciju, a borbom protiv klimatskih promjena namjerava otvoriti i 20 milijuna radnih mjesta. Sandersov plan zvuči kao veoma ambiciozan popis lijepih želja u neostvarivo kratkim rokovima, ali ono što on nudi jest promjena načina razmišljanja, posebno u odnosu na sadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa. Prema Sandersovom planu, SAD bi već do 2030. godine proizvodio sto posto električne energije iz obnovljivih izvora, a do sredine stoljeća bi postigao potpunu dekarbonizaciju. Sandersov je cilj pretvoriti Sjedinjene Države u vođu u borbi protiv klimatskih promjena i to u sklopu Pariškog klimatskog sporazuma iz kojega je Amerika istupila pod Trumpom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.