Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 6
Sutra: 11° 11° 6
17. veljače 2020.
Naknade za djecu

PRONATALITETNA POLITIKA: Peteroznamenkaste naknade zvuče vrlo atraktivno, ali nisu presudne

Arhiva NL
Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 7. kolovoz 2017. u 14:14 2017-08-07T14:14:30+02:00

Takve pojedinačne mjere koje poduzimaju lokalne zajednice, kažu demografi, daju pozitivno ozračje i hvalevrijedne su, ali nisu dovoljne ili presudne što pokazuju primjeri dviju jedinica lokalne samouprave u neposrednoj blizini »stare dame« – Kastva i Viškova

Bombastično je odjeknula jednoglasna odluka opatijskih gradskih vijećnika o izdvajanju 10.000 kuna za prvo novorođeno dijete, 15.000 za drugo te po pet dodatnih tisuća za svako sljedeće. Riječ je, naravno o jednokratnoj pomoći, ali nova opatijska pronatalitetna politika podrazumijeva i plaćanje vrtića za samo jedno dijete, dok će za svu ostalu djecu iz iste obitelji te troškove pokrivati gradski proračun, kao i besplatne školske knjige za baš sve osnovnoškolce. Osim toga, Grad Opatija sufinancirat će s potporom od 750 kuna nabavku udžbenika za srednjoškolce. Mjere su to kojima se želi pomladiti i oživjeti »staru damu« koja sada bilježi najmanju stopu nataliteta u okruženju od 5,43 promila, te ima najniži vitalni indeks koji pokazuje broj živorođenih na stotinu umrlih, a koji iznosi samo – 45.

Oprost komunalnog doprinosa

Općina Brod Moravice nudi mladim obiteljima i mogućnost oprosta komunalnog doprinosa ako odluče graditi kuće na teritoriju općine. No, nažalost, zanimanja za to nije bilo. To, čini se, dovoljno govori samo za sebe.

Od tisuću do deset

Takve pojedinačne mjere koje poduzimaju lokalne zajednice, kažu demografi, »daju pozitivno ozračje i hvalevrijedne su, ali nisu dovoljne« što se može zaključiti i ako se opatijska pronatalitetna politika stavi u odnos s drugim jedinicama lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji.

Naknada za novorođenu djecu, osobito kada je riječ o peteroznamenkastim iznosima kao u Opatiji, zvuče vrlo »atraktivno«, ali da nisu presudni pokazuju primjeri dviju jedinica lokalne samouprave u neposrednoj blizini »stare dame« – Grada Kastava i Općine Viškovo. Naknade za novorođenčad tamo su znatno niže i ne mijenjaju se s obzirom na broj djece: u Kastvu će od ove godine biti 2.000, a u Viškovu iznose 1.000 kuna. No, unatoč tome natalitet u Kastvu je 9,2 promila, vitalni indeks je 128, a već uobičajeno tamo se rađa osamdesetak mališana godišnje. Još su bolji pokazatelji za Općinu Viškovo, danas stanovništvom najveću i ujedno najmlađu općinu u Hrvatskoj. Natalitet je tamo uvjerljivo najviši – iznad 10 promila, a najviši je i vitalni indeks od 243. Ova općina redovito godišnje bilježi 200 novih beba i broj stanovnika u 25 godina narastao je s oko 6.000 na njih 16.000. Prema procjenama demografa, očekuje se da će Viškovo i u budućnosti ostati jedna od svega nekoliko sredina, koje će bilježiti prirodni rast, u općem demografskom slomu ostatka države.

Visoke naknade nisu bile presudne, očito, niti na otocima. Na Krku, na primjer, jedinica lokalne samouprave s najvišim natalitetom je Općina Omišalj. Naknada za prvu, ali i svaku sljedeću bebu, u ovoj općini iznosi 4.000 kuna. Toliko daje i Dobrinj, općina na Boduliji s najmanjim prirodnim prirastom, ali se tamo taj iznos povećava pa za drugu bebu obitelji dobivaju 6.000 kuna, za treću 10.000, za četvrtu 20.000, a svako sljedeće dijete dobiva još dodatne dvije tisuće kuna. Iznosi potpora koje daju jedinice lokalne samouprave za prvo dijete na području Primorsko-goranske županije kreću se inače od tisuću kuna, koliko, osim Viškova, imaju Čabar i Brod Moravice pa do opatijskih 10.000 kuna. Na otocima pomoć koja se isplaćuje za rođenje prve bebe kreće se od 2.000 kuna, kolika je potpora koju daje Grad Cres, pa do 5.000 kuna koliko izdvajaju u općinama Baški, Puntu i Vrbniku na Krku. Zanimljivo je da u Općini Baška, koja je već godinama rekorder po izdašnosti kojom pomaže roditelje novorođenaca, iznos za drugo dijete raste na 7.000 kuna, kod trećeg na 15.000 kuna, a rođenje četvrtog djeteta u Baški nagrađuju sa čak 30.000 kuna! No, kako kažu u Općini, do sada je takva potpora isplaćena – samo jednom. Kada je o otocima riječ, zanimljiv je i primjer Lošinja, gdje uprava Grada Malog Lošinja posebno potiče roditelje u malim mjestima pa se njima potpore, koje inače iznose 2.750 kuna za prvo, 5.500 kuna za drugo i 11.000 kuna za treće dijete, dodatno povećavaju za 5.000 kuna.

Od velikih gradova najizdašniji Zagreb

Među velikim gradovima, u olakšavanju financijskog tereta roditelja najizdašniji je Zagreb, koji već godinama za opremu novorođenog djeteta izdvaja od 1.800 do čak 54.000 kuna. Za prvo dijete iz gradskog se proračuna izdvaja 1.800 kuna koje se isplaćuju u dva jednaka obroka tijekom jedne godine. Za drugo dijete naknada je 3.600 kuna, a isplaćuje se kroz dvije godine, a za treće i svako daljnje dijete roditelji primaju impozantnih 54.000 kuna koje se isplaćuju tijekom šest kalendarskih godina. Gradske subvencije za dječji vrtić ovise o prihodima obitelji, pa tako oni s najnižim plaćama vrtić plaćaju po cijeni od 150 kuna, a oni s višim plaćama izdvajaju 600 kuna mjesečno. Zagrebački školarci osim toga imaju pravo na besplatne udžbenike i u osnovnoj i u srednjoj školi. Grad Split za prvo i drugo novorođeno dijete u obitelji roditelje nagrađuje naknadom od 2.000 kuna po djetetu, a za treće i svako daljnje novorođeno dijete izdvaja 3.000 kuna. Subvencije za dječji vrtić osiguravaju cjelomjesečno čuvanje djeteta po cijenama od 230 do 495 kuna, ovisno o broju sati provedenih u vrtiću, a za školske knjige Split je osigurao novčane bonove za djecu roditelja slabijeg imovinskog statusa. Tako novčane bonove u visini od 600 kuna primaju učenici od prvih do četvrtih razreda, a 700 kuna đaci od petih do osmih razreda. Grad Split ove se godine iskazao u subvencioniranju udžbenika, jer su subvencije za kupnju školskih knjiga ranijih godina iznosile 200 ili 300 kuna. Pravo na novčani bon imaju djeca iz obitelji čiji prihod po članu ne prelazi tisuću kuna mjesečno.

U Osijeku se za novorođeno dijete dobiva jednokratna naknada iz gradskog proračuna u iznosu od 1.600 kuna, a za korisnike socijalne naknade gotovo je dvostruko veća i iznosi 3.000 kuna. U plaćanju dječjeg vrtića roditelji sudjeluju mjesečnim iznosom od 300 do 640 kuna, ovisno o broju sati provednih u vrtiću i prihodima po članu obitelji. Za drugo dijete iz iste obitelji upisano u gradski vrtić cijena se smanjuje za 10 posto, za treće 20 posto, a za četvrto i svako naredno za 30 posto. Grad Osijek već neko vrijeme osigurava besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola, ali ne i radne bilježnice. Pravo na njih ove su školske godine dobila samo djeca iz socijalno ugroženih obitelji. (LJ. B. M.)

Prehrana za bebe

I goranske lokalne samouprave trude se financijskom potporom povećati broj rođene djece. Od tri goranska gradića najizdašniji su u Vrbovskom gdje se za prvo dijete dobije 5.000 kuna, drugo 6.000, a treće 7.500 kuna, a među općinama prednjače Fužine gdje se za prvo dijete dobije tri, drugo pet, a treće čak 10.000 kuna. U tzv. »riječkom prstenu« najveće jednokratne potpore obiteljima za rođenje djeteta daje Grad Bakar. Za prvo dijete naknada je 3.000 kuna, za drugo 4.000, za treće 8.000 te za svako sljedeće 10.000 kuna. Na Liburniji, osim u Opatiji, pronatalitetne mjere postoje i u ostale tri općine, a najizdašniji su pritom Matuljci, koji iza Opatije imaju i najjači proračun – u ovoj općini korisnik za novorođeno dijete u obitelji ima pravo na iznos od 3.000 kuna za prvo, 4.000 za drugo i 7.000 kuna. Na crikveničko-vinodoskom području potpore se kreću od 5.000 kuna u Novom Vinodolskom, gdje taj iznos ne ovisi o tome koliko je djece u obitelji, a zanimljiv je i primjer Crikvenice koja za prvo i drugo dijete daje po 1.500 kuna, a već za treće, taj se iznos penje na – 30.000 kuna!

U gotovo svim gradovima i općinama te su jednokratne financijske pomoći pojačane i dodatnim »nagradama« za novorođenčad – u Klani je tako, na primjer, osigurana prehrana za bebe, u Rijeci roditelji koji ispunjavaju uvjete odluke o socijalnoj skrbi imaju pravo na poklon bon za nabavu opreme novorođenčadi u iznosu od 2.000 kuna te besplatnu hranu za dojenče putem Savjetovališta za prehranu dojenčadi, u Općini Vinodolskoj uz potporu daju i po tisuću kuna za opremu za svako dijete, u Kostreni daju i jednokratne novčane pomoći u iznosu tisuću kuna po navršenih šest mjeseci djeteta za svu djecu te pomoći za dojenačku prehranu i opremu u obliku bona u visini 200 kuna mjesečno do navršene prve godine života.

Vrtić i škola

Briga o obiteljima nastavlja se i u vrtićkoj dobi. Jedinice lokalne samouprave sufinanciraju boravak djece u predškolskoj ustanovi u različitim omjerima. Na otoku Krku taj omjer je, na primjer, takav da 70 posto plaćaju gradovi i općine, a 30 posto roditelji, osim u Vrbniku gdje je općina preuzela plaćanje cjelokupnog iznosa iz općinske blagajne. U većini jedinica lokalne samouprave cijena se smanjuje za svako sljedeće dijete iz iste obitelji koje je smješteno u vrtić, a neke općine, kao što su, na primjer, Viškovo, Crikvenica, Bakar i Cres za treće i svako sljedeće dijete osiguravaju besplatan smještaj u vrtiću. Za smještaj djeteta u vrtićke i jasličke programe u Viškovu i Kastvu plaćaju se jedinstvene cijene – u Viškovu ona iznosi 400 kuna za vrtić i 700 kuna za jaslice, a u Kastvu cijena je i za vrtić i za jaslice 750 kuna, a cijena jaslica penje se na 950 kuna ako roditelji žele da im vrtić osigura pelene. U Rijeci sudjelovanje roditelja u punoj cijeni jasličkih i vrtićih programa u Dječjem vrtiću Rijeka ovisi o mjesečnom dohotku po članu kućanstva u odnosu na utvrđenu hrvatsku prosječnu mjeseću plaću i može iznositi 550, 600 ili 720 kuna mjesečno. Osim toga, Grad Rijeka za sufinanciranje privatnih vrtića godišnje izdvaja 4,7 milijuna kuna. Ona djeca čije obitelji ispunjavaju socijalne uvjete uglavnom imaju besplatan boravak u gotovo svim vrtićima, a Grad Cres je jedinstven u Hrvatskoj po tome što djeci iz manjih naselja na otoku sufinacira putne troškove do vrtića i time potiče mlade obitelji da ostaju na selima.

Besplatni udžbenici, bilo da se u cjelosti nabavljaju novi ili se na početku školske godine oni sačuvani proslijeđuju novim osnovnoškolcima kroz sustav »međugeneracijske razmjene«, pravilo su u gotovo svim općinama i gradovima. Prvašići uglavnom dobivaju nove knjige, a nemali je broj jedinica lokalne samouprave koje uz knjige, mališanima koji prvi put kreću u školu daruju i poklon bonove (na primjer, Čavle, Kostrena, Rijeka...), školski pribor ili pak pernice, kao što to čini Omišalj. Treba spomenuti da Grad Mali Lošinj, kako bi potaknuo demografsku obnovu malih mjesta i otoka, besplatne udžbenike osigurava svim osnovnoškolcima na Susku, Unijama i Iloviku te učenicima u Nerezinama i Velom Lošinju. Mnogim učenicima u osnovim školama osigurane su i besplatne ili barem sufinancirane marende. I roditelji srednjoškolaca u mnogim mjestima Primorsko-goranske županije dobivaju financijsku pomoć za kupnju potrebnih školskih knjiga, a školovanje srednjoškolaca mnogi potpomažu i stipendijama. Na stipendije mnogi računati i studenti, a zanimljivo je da Grad Cres s 500 kuna, odnosno 600 ako je riječ o darovitim učenicima i studentima, pomaže svima koji se školuju izvan Cresa i još im financira i putne troškove kako bi im pomogao da ostanu povezani s rodnim otokom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.