Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 4n
Sutra: 20° 20° 4n
17. rujna 2019.

IZ ARHIVE NOVOG LISTA Problemi s vrtićima i slaba turistička ponuda Riječane muče već desetljećima

foto: arhiva NL
foto: arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 25. kolovoz 2019. u 20:27 2019-08-25T20:27:46+02:00

Na nečiste stolnjake i prostorije u njima i sl. Jedan belgijski par nam je rekao da su upravo neuredni sanitarni čvorovi i nečistoća lokala razlog što se više neće vratiti u manja mjesta uz našu obalu. 

Da vrijeme može biti iznimno »prevrtljivo«, posebno krajem kolovoza, kada ponekad kao da iz ljeta iznenada uskočimo u jesen, uvjerili su se turisti, ali i stanovnici Kvarnerske rivijere, te posebice Gorskog kotara te davne 1969. godine.

Upravo na današnji dan, 25. kolovoza, Novi list izvještavao je o nevremenu koje je u Gorskom kotaru trajalo već tri dana, o tome da je Mrkopalj doslovno bio potopljen, kao i da je nevrijeme rastjeralo turiste s opatijske rivijere. Naslov »Otplavljeno 3.000 gostiju« govorio je već i sam za sebe, a u Gorskom kotaru mjerilo se tek 9 stupnjeva Celzijevih.

– U nevremenu koje je bjesnilo Gorskim kotarom najviše je, izgleda, stradao Mrkopalj. Nakon jakog vjetra i lakših padalina, uslijedio je prolom oblaka, a tuča na mjestima veličine oraha prekrila je okolinu. Odvodni kanali nisu bili u stanju primiti toliku količinu vode, pa se centar mjesta i asfaltni predio našao pod vodom visine 30 centimetara.

Oštećeni su putovi prema Begovom Razdolju i Ravnoj Gori. Od udara groma oštećena je trafostanica u Vratima. U Delnicama je zbog nevremena došlo do nekoliko prekida električne struje. Zbog jakih kiša otežan je saobraćaj na cestama. Naglo je porastao i nivo Kupe. Od udara groma potpuno je izgorjela gospodarska kuća u Begovom Razdolju.

Udar groma zapalio je i kuću u Fužinama, a brzom intervencijom vatrogasaca i mještana iz Fužina i Liča, požar je lokaliziran. Stalna kiša otjerala je oko 3.000 stranih i domaćih turista s opatijske rivijere, izvještavao je naš list.

Nezadovoljni turisti

U istom izdanju bavili smo se i problemima koje bi u budućnosti trebalo riješiti u turističkoj ponudi, posebno onime čime nisu bili zadovoljni turisti i na što su se ponajviše odnosili njihovi prigovori.

– Danas turistu više nije dovoljan komadić plaže, čistog mora i našeg toplog sunca. On danas traži da mu se pri dolasku u hotel uruče neke informacije. Na primjer, kalendar kulturno-zabavnih priredaba na području od oko 100 kilometara od njega kako bi u vrijeme kišnih dana ili iz želje upoznavanja naše kulture mogao upoznati znamenitosti, posjetiti izložbe, priredbe, koncerte i kazališne predstave. Najčešće primjedbe odnose se baš na nečistoću naših lokala.

2

Na nečiste stolnjake i prostorije u njima i sl. Jedan belgijski par nam je rekao da su upravo neuredni sanitarni čvorovi i nečistoća lokala razlog što se više neće vratiti u manja mjesta uz našu obalu. Grupa Austrijanaca ukazala nam je da su, prolazeći Slovenijom, samo na nekoliko mjesta mogli vidjeti znak pravca za Rijeku, Opatiju i druga mjesta Kvarnerske rivijere. Propust, koji bi trebalo »pod hitno« ispraviti, samo je dio problema na koje je u tekstu ukazivao Novi list.

Dragocjeni nalazi otkriveni su prije ravno četrdeset godina nedaleko Crikvenice u starohrvatskoj nekropoli Stranče, a o čemu je Novi list izvještavao upravo na današnji dan, ali 1979. godine.

Arheološki nalazi

– Na cesti od Crikvenice za Tribalj, članovi ekipe Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, nisu očekivali toliko novih nalaza. U predjelu nekropole nailazimo na starohrvatske nalaze. Koštani dio futrole s izrezbarenim romboidnim elementom jedan je od najvrednijih nalaza.

»S« naušnice, nazvane tako po obliku završetka kopče, jedno su od novih nalaza što ih je od razdoblja od VIII. do XI. stoljeća krila nekropola do danas. Istraživanjem nekropole objasnit će se mnoge nepoznanice povezane s područjem od srednje Dalmacije do Istre, navodilo se u tekstu.

Brodarska kriza

O sve težem položaju brodara pisali smo u izdanju od 25. kolovoza 1989. godine, a njihovo poslovanje bilo je ugroženo zbog negativnih tečajnih razlika, enormne carinske stope na uvoz brodova i činjenicu da su im bile od početka te godine drastično smanjene i stimulacije na devizni priljev.

– Brodarski kolektivi su se našli u izuzetno teškoj situaciji. Pod teretom nepovoljnih ekonomskih mjera sve teže pronalaze mogućnost za normalno poslovanje, a da se o obnovi flote i ne govori. Danas se brodari nalaze u nezavidnom položaju iz kojeg će teško izići. U trenutku kad im je flota starija od 15 godina, teško je osigurati pomlađivanje flote novim, ili barem polovnim brodovima. Naravno, u takvoj je situaciji teško konkurirati i na pomorskom tržištu, na kojem brodovi kupljeni uz navedenu carinsku stopu za toliki iznos trebaju povisiti i svoje vozarine. Uza sve to, osjetno su porasla i davanja društvu, istaknuto je u tekstu uz zaključak da će se sve ove negativne okolnosti vratiti kao bumerang ukoliko se brodarima ne omoguće normalniji uvjeti poslovanja.

U istom izdanju istraživali smo i kako se zabavljaju mladi Riječani, te što im grad uopće može ponuditi za zabavu. Saznali smo da mladima u gradu itekako nedostaje sadržaja za zabavu, kao i da im kafići i restorani predstavljaju jedina mjesta za okupljanje. No, također, i da tamo nisu »rado viđeni gosti jer oni devizni su mnogo unosniji«. U to vrijeme postojali su i malobrojni teniski tereni, a koji su im također »zatvarali vrata, ako nisu članovi kluba«.

Jedino oni »kojima je to dozvoljavao džeparac« odlazili su u Opatiju gdje su »lutali od terase do terase hotela, jer je ulaz besplatan«. To nije moglo zadovoljiti ukus niti onih najskromnijih. Posljednje utočište za šalicu kave i nekog pića bila je »Meduza«, i to je bilo sve. Prošlo bi još jedno ljeto, a mladima nije preostajalo drugo da dočekaju novo, možda neko zabavnije ljeto.

Privatni vrtići

Prije trideset godina pisali smo o novom zakonu koji je trebao omogućiti otvaranje privatnih vrtića u tekstu naslova »Dadilje spašavaju roditelje«. Nedostatak smještajnih kapaciteta tada je bio razlogom što više od 1.600 mališana nije primljeno u riječke dječje vrtiće.

– Toliko odbijenih mališana ne znači nekorektan ili nekvalitetan rad. Broj govori o sasvim drugačijem problemu, o nedostatku smještajnih kapaciteta. »Natrpati« po 42 ili više djece u jednu odgojnu grupu, bilo bi u ovoj situaciji rješenje koje bi zadovoljilo mnoge roditelje. A kasnije? Najvjerojatnije bi bili razočarani kvalitetom rada, zdravstveno-pedagoškim tretmanom, mjerama sigurnosti.

5

Ne čudi stoga što se s nestrpljenjem čeka prihvaćanje Prijedloga zakona kojim bi se velikom broju nezaposlenih omogućilo da dođu do posla. Buduća dadilja će moći raditi u posebnom stambenom ili poslovnom prostoru. To će joj biti dopunsko ili osnovno zanimanje, a nad njihovim radom provoditi će se stručno-pedagoški, zdravstveni i sanitarni nadzor, pisao je Novi list o mogućem rješenju tog gorućeg problema.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.