Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
22. veljače 2020.
Loša situacija

Gotovo polovina stanovnika u PGŽ-u bez kanalizacije. Hoće li se stanje ikad popraviti?

Foto Vedran Karuza
Foto Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 7. prosinac 2019. u 11:26 2019-12-07T11:26:55+01:00

U Hrvatskoj je na sustav javne odvodnje priključeno 47 posto stanovništva, a taj bi postotak, ako Hrvatska želi poštovati standarde europskih-komunalno vodnih direktiva, trebao biti 60 posto

ZAGREB - Samo 0,83 posto stanovnika Primorsko-goranske županije, što je oko dvije i pol tisući ljudi, nema priključak na sustav javne vodoopskrbe. No, s druge strane čak 45,33 posto stanovnika te županije nema priključak na sustav javne odvodnje, odnosno kanalizaciju. To znači da u taj sustav nisu uključena kućanstva u PGŽ-u u kojima živi oko 130 tisuća ljudi.

Proizlazi to iz Vladinog odgovora na zastupničko pitanje Snježane Sabolek (Živi zid) o tome koliko stanovnika Hrvatske ima priključak na vodovod i kanalizaciju.

Kad je u pitanju pristup javnim vodovodima, PGŽ se nalazi u hrvatskom vrhu i tek je u Istarskoj županiji nešto više stanovnika »priključeno« na javni vodovod. U odnosu na 99,17 posto stanovnika PGŽ-a »priključenih« na javni vodovod, u Istri ih je čak 99,27 posto. Iza ove dvije županije je Grad Zagreb gdje je priključak na javni vodovod 95,32 posto stanovnika.

Neiskorištene mogućnosti

Kad je javna vodoopskrba u pitanju, nema županije u kojoj za barem 80 posto stanovništva ne postoji mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu, ali to ne znači da svi te mogućnosti i koriste. Primjerice, prema Vladinim podacima, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji mogućnost priključenja na javnu vodoopskrbu ima 87,19 posto stanovništva, ali ga koristi tek njih 56,85 posto i to je najniži postotak pokrivenosti stanovništva priključkom na javni vodovod od svih hrvatskih županija.

I u Požeško-slavonskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji pa i Međimurskoj, po Vladinom odgovoru ispada da čak petina stanovništva koja ima tu mogućnost ne koristi javni vodovod. Oni se očito opskrbljuju iz vlastitih zdenaca. Ipak, čak u još pet županija, Karlovačkoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, broj stanovnika koji imaju priključak na javni vodovod veći je od 90 posto. Ta mogućnost postoji i za 90 posto stanovnika Ličko-senjske županije, ali je koristi njih 85,51 posto.

Situacija je u javnoj odvodnji znatno lošija i osim Zagreba, tek je u još tri županije – Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj – pokrivenost javnom odvodnjom veća od 50 posto.

Ispod standarda

Zagreb s 94,86 posto stanovnika, koji imaju priključak na javnu odvodnju, odskače od ostataka Hrvatske, a slijedi ga Istarska županija sa 62,30 posto. U Primorsko-goranskoj županiji taj je postotak 54,67 posto s time da mogućnost priključaka ima nešto više stanovništva, njih 59,77 posto.

U Osječko-baranjskoj županiji 54,68 posto stanovnika ima priključak na sustav javne odvodnje, ali bi ih s obzirom na mogućnosti moglo biti i 64,60 posto. U svim ostalim županijama taj je postotak niži od 50 posto, a najlošiji je u Krapinsko-zagorskoj županiji, tek 21,95 posto, i u toj su županiji svi koji imaju mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje.

Nešto ispod 30 posto je i Karlovačka županija, dok većina hrvatskih županija ima između 30 i 40 posto stanovnika koji imaju priključak na sustav javne odvodnje, a među njima je i Ličko-senjska s 35,93 posto.

U Hrvatskoj je na sustav javne odvodnje priključeno 47 posto stanovništva, a taj bi postotak, ako Hrvatska želi poštovati standarde europskih-komunalno vodnih direktiva, trebao biti 60 posto. Uz to pročišćava se otpadna voda samo trećine stanovništva. Što se tiče vodoopskrbe, Hrvatska tu nema problem s brojem stanovnika koji imaju pristup sustavu, nego mora smanjiti gubitke vode, koji su prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike oko 40 posto i to zbog dotrajalosti cijevi, što bi se trebalo barem prepoloviti.

Plan je Vlade da te ciljeve ostvari do 2023. godine, a kad je donesen novi Zakon o vodnim uslugama, iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike najavili su ulaganja od 28,2 milijarde kuna u tom razdoblju.

Najveći dio tog novca, čak 77 posto, odnosno oko 21,7 milijardi kuna bit će utrošeno na sustav odvodnje u kojem Hrvatska zaostaje za europskim standardima. Ako se planovi doista pretvore u praksu, Hrvatska bi sljedeće četiri godine trebala postati veliko gradilište kad je u pitanju vodovod i kanalizacija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.