Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
22. listopada 2019.
Slatki grijeh

POREZ NA ŠEĆER Trošarine na bezalkoholna pića rastu dvostruko, što će biti s cigaretama?

Foto Sergej Drechsler
Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 31. srpanj 2019. u 7:07 2019-07-31T07:07:56+02:00

Iako u Vladi ističu da će tek objaviti novi sustav trošarina koji će ovisiti o količini šećera, činjenica je da je ministar financija koalicijskim partnerima predstavio projekcije kojima prihodi od tih trošarina rastu za 144 milijuna kuna

ZAGREB - Osim kratkog osvrta u sklopu priopćenja Hrvatske udruge poslodavca na izmjene u poreznom sustavu, hrvatski se poslodavci iz sektora prehrambene industrije još nisu oglasili na najavu Vlade da će povećati posebne poreze, odnosno trošarine na bezalkoholna pića ovisno o tome koliko sadrže dodatnog šećera.

HUP je već u petak rekao da ne podržava namjeru uvođenja dodatnih poreza na pojedine grupe proizvoda, kao što su bezalkoholna pića s visokim udjelom šećera, jer su iskustva drugih zemalja pokazala da takvi porezi narušavaju konkurentnost domaće industrije, ugrožavaju radna mjesta, a imaju vrlo mali ili nikakav utjecaj na zdravlje, čime se obično opravdava njihovo uvođenje.

Ni nakon tri dana proizvođači tih pića nisu odgovorili na naš upit. Učinila je to jedino Atlantic Grupa uz napomenu da je zasad nemoguće komentirati bilo kakvo eventualno poskupljenje proizvoda jer ništa ne znaju o trošarinskim kriterijima koji će se primjenjivati na bezalkoholna pića.

- Protiv smo najava o uvođenju novih nameta na bezalkoholna pića kojima bi se nadomjestio potencijalni gubitak poreznih prihoda. Argumenti kojima se pravda novi porez kao mjera borbe protiv pretilosti dokazano su neučinkoviti i neproduktivni i govore u prilog prevencije, a ne represije.

Iskustva pokazuju kako su mnoge razvijene zemlje poput Danske odustale od poreza na šećere i masti, a u Meksiku je nakon uvođenja poreza na šećer dnevni energetski unos smanjen tek za 6-10 kalorija. Reperkusije na prehrambenu industriju s druge strane bile su značajne - poručili su zasad iz Atlantic grupe koja proizvodi brojna bezalkoholna pića.

Iz Fortenove grupe, odnosno nekadašnjeg Agrokora, u čijem sastavu posluje Jamnica, odgovor nismo dobili, što je možda i razumljivo jer taj Holding u svojem sastavu ima i najveći maloprodajni lanac Konzum, a Vlada najavljuje i smanjenje opće stope PDV-a od sljedeće godine što će svakako ići trgovcima u prilog.

Očito je da proizvođači bezalkoholnih pića čekaju da vide kakav će biti Vladin prijedlog prije bilo kakve reakcije, odnosno koliko će porasti trošarine.

Dobit veća od troška

Vlada o tome u petak nije izvijestila, ali na predstavljanju porezne reforme koalicijskim partnerima ministar Marić došao je s prezentacijom u kojoj je istaknuto da se od povećanja trošarina na bezalkoholna pića očekuje dodatni prihod od 144 milijuna kuna. S obzirom na to da je u prošloj godini država na ime te trošarine uprihodovala 146 milijuna kuna, to znači da bi trošarina na bezalkoholna pića mogla porasti u prosjeku i dvostruko, iako će ovisiti o količini dodanog šećera, pa ni na sve sokove ili vodu s okusom neće biti ista.

Ako se doista to i dogodi država će teško time nadomjestiti gubitak poreznih prihoda zbog ostalih rasterećenja, a nedostatak prihoda neće pokriti ni značajnije povećanje prihoda od trošarine na alkohol. Lani je proračun od te trošarine zaradio 297 milijuna kuna. Ipak, obje te trošarine lani su donijele rast prihoda od petnaestak posto u odnosu na 2017. godinu.

Nije naodmet napomenuti ni to da će, ako dođe do povećanja trošarina, to povećati troškove i ugostiteljima, koji bi trebali dobiti milijardu kuna od smanjenja PDV-a na 13 posto na pripremanje i usluživanje hrane. Ipak, dobit od ovih primjena znatno je veća od troška koji bi im mogle izazvati nove trošarine na alkoholna i bezalkoholna pića.

Još uvijek se ne zna ni koliko će država povećati trošarine na duhanske proizvode koji donose najviše prihoda u trošarinskom sustavu nakon trošarina na naftu. Prihodi od trošarina zapravo su proračunski prihodi koji su najviše rasli u posljednjih 15 godine. Tako je primjerice država od svih trošarina u 2003. godini ubrala 7,85 milijardi kuna, dok je lani taj prihod bio 15,872 milijarde kuna, što znači da je porastao više nego dvostruko.

Više nego dvostruko porasli su prihodi od trošarina na naftu i duhan, dok država danas, primjerice, od trošarina na pivo zarađuje čak i manje nego 2003. godine. Te je godine od trošarina na pivo zaradila 746 milijuna kuna, dok je lani ukupan prihod bio 80 milijuna kuna manji.

Po cigarete u BiH

Zarada od trošarina na naftu veća je dva i pol puta, u 2003. godini prihod je bio 3,345 milijarde kuna dok je lani iznosio 8,3 milijarde kuna. Prihod od trošarina na duhan se udvostručio i država je lani ubrala 4,8 milijardi kuna, u odnosu na 2,35 milijardi kuna u 2003. godini.

U istome periodu ukupan prihod od najvažnijeg poreza, PDV-a, porastao je za nešto više od 80 posto, s time da PDV ovisi o cijenama proizvoda, dok su trošarine fiksne i država ih naplaćuje u istom iznosu bez obzira na to po kojoj cijeni trgovci naplaćuju određeni proizvod.

Iako su trošarinski prihodi najbrže rasli u posljednjih 15 godina, država još uvijek ima prostora za rast trošarina, jer su one, primjerice, na duhan na minimumu koji propisuje Europska unija, a činjenica da država oklijeva s nešto jačim povećanjem trošarina nije povezana samo s time da je riječ o lošoj navici ili ovisnosti čak milijun Hrvata, pa im se ne želi zamjeriti, nego i o tome da su u hrvatskom susjedstvu Srbiji i Bosni i Hercegovini i duhanski proizvodi znatno jeftini.

Kutija cigareta koja u Hrvatskoj trenutno stoji 30 kuna, u Bosni i Hercegovini se prodaje po 5,7 konvertibilnih maraka, što je prema tečaju HNB-a, 21 kunu, odnosno 30 posto jeftinije. Otprilike ista je razlika i u cijenama između Srbije i Hrvatske.

Motiv je to građanima Hrvatske uz granicu da po cigarete idu u susjedstvo, a to je pak motiv vlastima zašto nisu značajnije podizali cijene cigareta u Hrvatskoj, iako im to sustav trošarina u EU-u dopušta, pa su tako cijene u ostalim članicama dvostruko ili čak tri puta veće nego u Hrvatskoj.

Cijena kutije cigareta porasla od 13 do 29 kuna

Iako su se nazivi cigareta u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina mijenjali pa su pojedine cigarete dobile i po nekoliko imena u tom razdoblju, a pojedine su marke i nestale, ipak su cijene za one najpopularnije usporedive.

Pakiranje cigareta od 20 komada koje danas košta 30 kuna, koštalo je prije šest godina 22 ili 23 kune, a prije 15 godina 17 kuna. Niz godina najpopularnije su hrvatske cigarete bile Ronhill i koštale su prije 15 godina 13 kuna, prije šest godina 21 kuna, a cigarete koje novi vlasnik TDR promovira kao njihovu zamjenu sada koštaju 28 i 29 kuna.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.