Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
26. siječnja 2020.
Meka za ulagače

Kako susjedi mogu, a mi ne? Stranci u Srbiji ulažu u industriju, kod nas samo u - turizam

REUTERS
REUTERS
Autor:
Objavljeno: 8. prosinac 2019. u 6:56 2019-12-08T06:56:58+01:00

Dok su u Hrvatsku stranci ulagali uglavnom u banke, trgovinu, telekomunikacije i turizam, u susjednoj državi oni investiraju u proizvodne pogone, osobito u automobilsku industriju, u kojoj Srbija ima tradiciju i dobro obučene radnike

ZAGREB - Golema kineska kompanija za proizvodnju automobilskih interijera, YFAI iz Šangaja, prošlog je tjedna otvorila pogon u Kragujevcu, u kojem će s 800 radnika izrađivati komandne ploče, panele za vrata i ostale automobilske dijelove za potrebe tržišta srednje i istočne Europe. To je samo jedan od primjera rastućih izravnih ulaganja u Srbiju, koja se posljednjih godina pretvorila u meku za strane investitore.

S obzirom na svoju veličinu, Srbija je u posljednje tri godine postala najveći primatelj stranih »greenfield« investicija u svijetu, prema podacima konzultantske kuće fDi Intelligence, koja djeluje u sklopu Financial Timesa. Promatrači kažu da susjedna zemlja može taj uspjeh zahvaliti tome što investicije prima ne samo iz Europske unije, nego iz Rusije i Kine, s kojima ima odlične političke odnose.

Opsežne reforme

Iznos ulaganja u Srbiju je 11 do 12 puta veći nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu njezina gospodarstva, procjenjuje londonska kuća. Dok su u Hrvatsku stranci ulagali uglavnom u banke, trgovinu, telekomunikacije i turizam, u Srbiji oni investiraju ponajprije u proizvodne pogone, osobito u automobilsku, prehrambenu i duhansku industriju.

Primjerice, tijekom 2016. Srbija je dobila 67 stranih ulagačkih projekata, tijekom 2017. njih 77, a prošle godine već 107 investicija u prerađivačku industriju. Ukupna vrijednost izravnih stranih ulaganja u Srbiju lani je skočila na 5,8 milijardi dolara. Najviše ulaganja Srbija je primila u automobilsku industriju, u kojoj ima tradiciju i dobro obučenu radnu snagu, zbog dugotrajne suradnje s Fiatom. Automobilska industrija u Srbiji danas zapošljava oko 40 tisuća ljudi i čini više od 10 posto izvoza zemlje. Ulaganja u srpsku autoindustriju ubrzano rastu od 2015. godine, osobito iz Njemačke i Južne Koreje, kojima se sada priključila i Kina.

Službena Srbija i brojni zapadni promatrači pripisuju taj investicijski skok činjenici da je vlada u Beogradu prije pet godina provela opsežne reforme koje su poboljšale poslovnu klimu u zemlji i stvorile stabilne uvjete za strane investitore. Osim što investitorima daje velike porezne olakšice, Srbija ima prednost u tome što ulagače može privući i subvencijama, koje su u članicama EU-a zabranjene. Prednost je Srbije, kažu, i u tome što je skopila ugovore o slobodnoj trgovini ne samo s EU-om, nego i s Euroazijskom ekonomskom unijom, u kojoj glavno mjesto zauzima Rusija.

Kineski koridor

Strane ulagače Srbija privlači i zato što su plaće njezinih radnika među najnižima u Europi, niže čak i od prosječnih kineskih plaća, koje su posljednjih godina skočile na razinu onih u Hrvatskoj, Slovačkoj ili Poljskoj. Poseban zamah investicijama u Srbiju došao je upravo iz Kine, koja gradi brzu željeznicu između Beograda i Budimpešte. Naime, Srbija je postala dio novog (kineskog) prometnog koridora koji počinje od grčke luke Pirej, a završava u srednjoj i zapadnoj Europi, sa ciljem povećanja gospodarske i trgovinske suradnje Kine i tzv. Starog kontinenta.

Do 2014. godine najveći dio inevsticija u Srbiju, oko 73 posto, dolazio je iz Njemačke i ostalih članica EU-a. Iako ulaganja iz Unije u Srbiju nastavljaju rasti, danas se njihov udio u ukupnim stranim investicijama smanjio na 53 posto, a ulogu glavnog investitora preuzima Kina. Beograd je s Pekingom u posljednjih šest godina zaključio gotovo 30 ulagačkih projekata, počevši od ulaska Kineza u željezaru Smederevo.

Obnavljanje proizvodne baze

Hrvatska se sve više orijentira na turizam, dok njezina proizvodnja stagnira ili propada, a broj radnika u industriji u listopadu se smanjio 2,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema najnovijim podacima DZS-a. U hrvatskoj prerađivačkoj industriji broj zaposlenih od 2014. do rujna 2019. povećao se s 200 na 229 tisuća, ali je opet počeo padati. Istodobno, prerađivačka industrija Srbije je od 2014. do polovine 2019. godine broj zaposlenih povećala sa 280 na 456 tisuća, za više od 60 posto. Nakon procesa deindustrijalizacije, koja je proteklih desetljeća zahvatila Hrvatsku, Srbiju i gotovo cijelu Europu, Srbija je od 2014. ipak počela obnavljati svoju proizvodnu bazu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu
Biramo najbolje privatne iznajmljivače

Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu