Festival Ljetna klasika HNK-a Ivana pl. Zajca u četvrtak, 25. srpnja u pulskoj Areni otvara opera »Aida«; Beethovenova 9. simfonija na rasporedu je 27. srpnja, dok je opera »Carmen« najavljena 1. kolovoza. Jedna od zvijezda ovogodišnjeg izdanja festivala je 38-godišnji Bugarin Yordan Kamdzhalov, šef dirigent HNK-a Ivana pl. Zajca, koji će ravnati orkestrom Opere riječkog kazališta uz Studentski zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu te Coro del Friuli Venezia Giulia u Beethovenovoj 9. simfoniji te u novoj produkciji »Carmen«.

– Nisam nikada do sada bio u Puli. Jako sam zainteresiran i ne mogu dočekati da osjetim taj čaroban povijesni ambijent. Posebno se veselim otkriti kako će inscenacija Bizetove »Carmen« u obrnutoj perspektivi izgledati. Na probama smo simulirali to okruženje i kamene tribine drevne Arene. Siguran sam da će ne samo cijela režija, već i cijeli doživljaj ovog djela zaživjeti posve novom energijom kad se nađemo pod zidinama antičke Arene i kada se naši sjajni solisti budu zaista penjali i spuštali kamenim stepenicama i prolazili ogromne udaljenosti unutar jedne scene. Nastupio sam jednom u antičkom teatru u Plovdivu i inspiracija koja proizlazi iz takvih mjesta je neopisiva, otkriva Yordan Kamdhalov.

Veliki izazov

Unatoč sličnom iskustvu, smatra da će Pula biti nešto drugačije.

– Nešto na što ne mogu biti spreman dok ne kročim nogom u nju. Nećemo se lagati, otvoren i golem prostor poput pulske Arene ujedno je i velik izazov za izvođače zbog svoje akustike i tehničkih uvjeta. Arena će nam diktirati mnogo toga, uključujući i ono najvažnije, sam zvuk. Međutim, siguran sam da će nas prostor prožet poviješću navesti na iznimno poštovanje i profesionalnost te probuditi u nama posebno nadahnuće, kaže šef dirigent HNK Ivana pl. Zajca.
Kamdhalov slovi kao jedan od ponajboljih opernih dirigenata i majstor interpretacije simfonijske glazbe.

– Neki dirigenti ističu jednu od te dvije kategorije, često govoreći da na području opere nisu na domaćem terenu. Istina je da je operom teže dirigirati. Tu je veliki zbor, solisti, često i balet, glumci, određeni redateljski postupci o kojima se treba voditi računa... No utoliko je zanimljivije i izazovnije dirigirati njome. Ipak, ne bih radio tu razliku. Ona opera koja svojom glazbom odašilje poruku, bolja je i draža mi od simfonije bez poruke, isto kao što mi je simfonija s porukom draža od opere bez nje, kaže maestro.

Važnost poruke

Za Kamdhalova je upravo poruka ključna za razumijevanje glazbe i njezine važnosti.

– Uzmimo na primjer Bizetovu »Carmen«. Njezina je poruka sloboda, želja i volja za slobodom. Sloboda je instinkt ljudskog bića, toliko duboko usađen da smo za njega spremi čak i umrijeti. U ovom svijetu, prepunom loše politike, intolerancije, oduzimanja osobnih sloboda, ono što nam zaista treba je poruka mira i slobode. Na tu se poruku slobode, bratstva i ujedinjenosti savršeno nadovezuje i Beethovenova Deveta simfonija s tekstom Friedricha Schillera: »Neka svi ljudi postanu braća!« Ove poruke puno su veće od HNK-a Ivana pl. Zajca, od mene, od izvođača, od Arene. Biti u poziciji onoga koji pomaže odaslati tu poruku, komunicirati s ljudima, za mene je neprocjenjivo, zaključuje.