Iako na današnjim izborima odlučuju samo Amerikanci s pravom glasa – i to ne svi, nego samo oni koji su se prethodno registrirali za glasanje, što u nekim saveznim državama uopće nije jednostavno, no to je tema za neku drugu priču – ne treba previše objašnjavati kako će se njihov izbor odraziti na cijeli svijet. Nekoć, u vrijeme Hladnoga rata, predsjednik Amerike nosio je i neformalnu titulu "lidera slobodnog svijeta", a slobodnim svijetom u ono vrijeme nazivane su zemlje koje su svoje vođe birale na slobodnim izborima između više kandidata i više stranaka. Danas su se vremena promijenila, željezna zavjesa odavno je pala, no demokracija ponovno uzmiče pred populističkim nacionalistima, ne samo u Europi, nego, evo, i u Americi. I zato su ovi izbori važni i zato su, a ne samo zbog njihova spektakularnog karaktera, uvijek izazivali osobitu pozornost.

A kada već spominjemo njihovu spektakularnost, ljudima koji ne žive u Americi teško je opisati furioznost tamošnje kampanje i ostrašćenost koja doslovce zahvati cijelu zemlju. To se, dakako, prvenstveno odnosi na medije, čija je posvećenost i usredotočenost uvelike zaslužna za nemilosrdno razotkrivanje predsjedničkih kandidata do njihove zadnje i najskrivenije tajne, kao i za provjeru svake njihove izjave, ali su se i preko medija, pogotovo televizije, predsjednički kandidati međusobno blatili i ocrnjivali putem oglasa i spotova, i to na način koji je u Europi rijetko viđen.

Ta se posvećenost ne odnosi samo na politiku i medije, nego i na obične ljude. U Europi obični građani u pravilu kriju svoje političke preferencije, smatrajući ih dijelom svoje privatne sfere. No, s druge strane Atlantika ljudi u svoja dvorišta i na svoje besprijekorno pokošene travnjake zabadaju transparente s imenima "svojih" predsjedničkih i kongresnih kandidata, ne skrivajući svoj politički izbor. Američki predsjednički cirkus, povrh toga, traje dulje od godinu dana, što je nama u Europi također teško shvatljivo, a samo na ovogodišnju izbornu utrku, predsjedničku i kongresnu, bit će potrošeno skoro nevjerojatnih sedam milijardi dolara, što ove izbore čini ne samo najvažnijim, nego i najskupljim izborima u povijesti.

No ova kampanja ima i nešto što dosad nismo vidjeli na američkim izborima. Ta je novotarija, dakako, stigla s Donaldom Trumpom. Nikad kampanja nije bila ovako nesadržajna, a istodobno brutalna. I nikad nije bila u ovolikoj mjeri cirkusantska i isprazna.

Nikad predizborne debate nisu izgledale poput realityja kao ovaj put, niti je medijska histerija u ovolikoj mjeri iskrivila sliku o pojedinim kandidatima i njihovim programima i namjerama. Nikad činjenice nisu bile prezrenije. Tako je, naime, stvorena iskrivljena slika kako su narcisoidni i karikaturalni oponašatelj Mussolinija i njegova demokratska konkurentica skoro pa podjednako zlo, što je vjerojatno najveća laž ovih izbora. Trump je potpuno nesposoban obnašati ovu funkciju, a njegov izbor u trenu bi stavio SAD na isti popis s Mađarskom, Rusijom i Turskom, što bi i za SAD i za cijeli svijet bilo ravno katastrofi. Trumpova Amerika nikad neće biti velika. Na drugoj je strani iskusna političarka koja je i uza sve svoje mane, koje ne želimo umanjiti, neusporedivo bolji izbor od Trumpa.