Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 2
Sutra: 17° 17° 2
15. rujna 2019.
Iza pozornice

kolumna BRANKO PODGORNIK Burze su samo vrh ledene sante

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 27. prosinac 2018. u 14:28 2018-12-27T14:28:47+01:00

Između 10 i 20 posto kompanija u SAD-u te njih 10 posto u Europi već danas su »hodajući mrtvaci« – nemaju dovoljno novca ni za otplatu kamata, a kamoli glavnice duga. Pogoršanje u gospodarstvu i na financijskom tržištu dovest će u pitanje opstanak tih poduzeća te uzdrmati njihove vjerovnike i ostatak gospodarstva

Od početka godine dionice poduzeća u svijetu izgubile su 10 do 20 posto vrijednosti, osobito u posljednja tri mjeseca. To potvrđuje da se višegodišnja uzlazna putanja na burzama definitivno pretvara u silaznu.

Pomor dionica ubrzao se na Badnjak, kada je poznati indeks S&P 500 na Wall Streetu pao 2,7 posto. Japanski indeks Nikkei na Božić se srozao čak 5 posto, što je jednodnevni gubitak gotovo nezapamćen u povijesti. Mediji u SAD-u i Europi puni su zloslutnih naslova, tvrdeći da svjedočimo »najgorem prosincu na burzama od 1980. godine«, »najgorem Badnjaku od 1930.« i slično.

Nakon što je sredinom rujna svijet obilježio 10. obljetnicu izbijanja svjetske financijske krize iz 2008., sve je više znakova da se na obzoru pomalja nova. Prema konsenzusu zapadnih ekonomista, uvjeti za svjetsku recesiju stvorit će se do 2020. godine. Ali mnogi se boje, potaknuti svježom dramom na burzama, da će do ekonomskog pada doći i prije. Brojni ekonomisti vjeruju da su ti strahovi pretjerani. Kako će iduće godine odjednom doći do recesije, pitaju se, ako američko gospodarstvo sada bilježi vrhunac oporavka. Doći će, kažu, samo do usporavanja gospodarstva, koje je ove godine već počelo u Kini i Europi, osobito u Njemačkoj i Italiji.

Ipak, mnogi vjeruju da će recesiju (nehotice) potaknuti američka središnja banka (Fed), jer previše povećava kamatnu stopu, zbog čega jača i dolar. Fed je u prosincu pokazao da od tog kursa neće odustati. Neki zabrinuti promatrači kažu da svjedočimo već viđenom. Svaki ciklus gospodarskog uzleta u posljednjih 70 godina, kažu, dokrajčio je upravo Fed kada je odlučio povećavati kamate.

A skok kamata i jačanje dolara, unatoč tome što se gospodarstvo sada čini zdravim, već izazivaju nevolje dužnicima. Dugovi država i poduzeća u svijetu znatno su veći nego prije krize iz 2008. Argentina i Turska zamalo su ove godine bankrotirale, zatraživši inozemnu financijsku pomoć. Serije bankrota prijete i poduzećima, na što upozoravaju Banka za međunarodna poravnanja, Međunarodni monetarni fond i stručnjaci poput Carmen Reinhardt. Njima nije nepoznato da je financijska kriza u svijetu iz 2008. izbila nakon sloma slabo osiguranih stambenih kredita, na prenapuhanom američkom tržištu nekretnina. Oni se boje da bi se iduća kriza mogla pokrenuti na tržištu slabo osiguranih kredita kompanijama.

Naime, banke u SAD-u, Europi, Kini i Japanu, posljednjih su godina počele nekontrolirano posuđivati novac lošim poduzećima, uz visoke kamate. U želji za zaradom, banke su drastično snižavale kriterije za osiguranje kredita, dajući ih prezaduženim firmama sa slabim kreditnom rejtingom, s rizikom da posuđeni novac nikad neće vratiti.

Budući da gospodarstvo usporava – što znači da se poduzećima smanuju zarade uz istodobni rast kamata – prezadužene kompanije neće imati dovoljno novca za otplatu dugova. Prema procjenama međunarodnih institucija, između 10 i 20 posto kompanija u SAD-u te njih 10 posto u Europi već danas su »hodajući mrtvaci« – nemaju dovoljno novca ni za otplatu kamata, a kamoli glavnice duga. Blago pogoršanje u gospodarstvu i na financijskom tržištu, kojem svjedočimo, dovest će u pitanje opstanak tih poduzeća, uzdrmati njihove vjerovnike i ostatak gospodarstva. Ukratko, loši pokazatelji na burzama samo su vrh ledene sante.

Spoznaja da svijetu prijeti nova kriza, iako nisu izliječene ni posljedice prošle, nije nimalo ugodna. Iako se stvari čine sumornima, građani trebaju znati da za borbu protiv nove krize ima učinkovitih lijekova, koji zasad nisu primijenjeni. Više neće biti dovoljne samo izvanredne mjere središnjih banaka i njihovo monetarno popuštanje, kao nakon 2008. godine. Vlade država više neće moći sjediti po strani i provoditi jalovu proračunsku štednju, kažu stručnjaci. Naprotiv, države će morati aktivnije stupiti na scenu i napraviti velike promjene u sustavu, kako bi pokrenule gospodarstvo i bolje kontrolirale ponašanje banaka i korporacija, odnosno kapitala. To se danas, u doba opće ekonomske deregulacije i liberalizacije, čini nezamislivim. Međutim, državna intervencija u gospodarstvo – financijska i regulatorna – morat će znatno ojačati, jer drugog izlaza neće biti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.