Moderni čovjek

Ljudsko lice proizvod je prošlosti. Znate kako je došlo do današnjeg izgleda lica?

P. N.

Izvor: Unsplash

Izvor: Unsplash

Dalo bi se zaključiti da su slične društvene funkcije utjecale na oblik lica naših predaka i izumrlih rođaka. Zajedno s velikim, oštrim očnjacima, veliki brežuljkasti grebeni obrva izgubljeni su na evolucijskom putu do naše vrste, možda zbog činjenice da smo kao društvo postali manje agresivni i kooperativniji u društvenoj interakciji.



Lice koje vidite u zrcalu rezultat je milijuna godina evolucije i odražava najkarakterističnija obilježja koja koristimo za identificiranje i prepoznavanje te je oblikovano potrebom da jedemo, dišemo, vidimo i komuniciramo.


Ali kako je moderno ljudsko lice evoluiralo tako da izgleda ovako? Osam vrhunskih stručnjaka za evoluciju ljudskog lica, uključujući William Kimbel iz Arizonskog državnog sveučilišta, surađivalo je na članku objavljenom u časopisu Nature Ecology & Evolution kako bi ispričali priču od četiri milijuna godina. Kimbel je ravnatelj Instituta za ljudska podrijetla i profesor prirodnih znanosti i okoliša Virginia M. Ullman u Školi ljudske evolucije i društvenih promjena.


Nakon što su naši preci počeli hodati na dvije noge i koračati uspravno, prije najmanje 4,5 milijuna godina skeletni okvir dvonožnog stvorenja bio je prilično dobro oblikovan. Udovi su postali duži ili kraći te se razvila lokomocija, odnosno, lakše (po)kretanje s jednog mjesta na drugo.




Ipak, lubanja i zubi pružaju bogatu ´biblioteku´ promjena koje možemo pratiti tijekom vremena, opisujući povijest evolucije naše vrste.


Glavni čimbenici u promjenjivoj strukturi lica uključuju rastući mozak i prilagodbe na respiratorne i energetske potrebe, ali što je najvažnije, promjene u čeljusti, zubima i licu uskladile su se s promjenama u hranjenju, prenosi Science Daily.


Evoluirali smo u ono što jedemo – doslovno


Dijeta i hranjenje odigrali su veliku ulogu u objašnjavanju evolucijskih promjena u obliku lica. Najraniji ljudski preci jeli su žilave biljne namirnice koje su zahtijevale da se slome veliki mišići čeljusti i unutrašnji zubi, a njihova lica su bila odgovarajuće široka i duboka, s masivnim područjima mišića.


Kako se okolina mijenjala do suhih, manje šumovitih uvjeta, osobito u posljednja dva milijuna godina, rana homo vrsta počela je rutinski koristiti alate za razbijanje hrane ili rezanje mesa. Čeljusti i zubi promijenili su se kako bi zadovoljili manje zahtjevan izvor hrane, a lice je postalo osjetljivije i atraktivnije.


Promjene u ljudskom licu možda nisu posljedica isključivo mehaničkih čimbenika. Uostalom, ljudsko lice igra važnu ulogu u društvenoj interakciji, emocijama i komunikaciji. Neke od tih promjena mogu biti potaknute, djelomično, društvenim kontekstom. Naši preci su sve više su bili pod utjecajem kulture i društvenih čimbenika. S vremenom, sposobnost oblikovanja različitih izraza lica vjerojatno je pojačala neverbalnu komunikaciju.


Ispoljavanje agresije


Veliki, izbočene obrve tipične su za neke izumrle vrste našeg roda, poput Homo erectusa i neandertalaca. Koje su funkcije ove strukture imale u adaptivnim promjenama u licu? Afrički veliki majmuni također imaju jake izbočene obrve, za koje istraživači vjeruju da pomažu u ispoljavanju dominacije ili agresije.


Dalo bi se zaključiti da su slične društvene funkcije utjecale na oblik lica naših predaka i izumrlih rođaka. Zajedno s velikim, oštrim očnjacima, veliki brežuljkasti grebeni obrva izgubljeni su na evolucijskom putu do naše vrste, možda zbog činjenice da smo kao društvo postali manje agresivni i kooperativniji u društvenoj interakciji.


“Mi smo proizvod naše prošlosti”, kaže Kimbel. “Razumijevanje procesa kojim smo postali ljudi, daje nam pravo pogledati na našu vlastitu anatomiju s čudom i pitati se što nam različiti dijelovi anatomije govore o povijesnom putu k modernom čovjeku.”