Odluka

UN donio odluku o kontroli globalnog odlaganja otpada. SAD se protivi

P. N.

Foto: Reuters

Foto: Reuters

Većina zemalja izrazila je potporu ovom prijedlogu, a više od milijun ljudi širom svijeta potpisalo je peticije Avaaza i SumOfUs-a. Ipak, unatoč golemoj potpori većine svjetskih zemalja, bilo je i onih koje su se protivile uvrštavanju plastičnog otpada u Bazelsku konvenciju. Među njima su sasvim očekivano Sjedinjene Američke Države, najveći izvoznik plastičnog otpada u svijetu



U petak je u Ženevi 187 zemalja napravilo veliki korak prema ograničavanju krize plastičnog otpada uvrstivši plastiku u Bazelsku konvenciju o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju.


Time će se znatno pooštriti kontrola opasnih kemikalija u plastici i to na način da će se od izvoznika plastičnog otpada zahtijevati dobivanje suglasnosti zemalja uvoznica za uvoz onečišćene, mješovite ili nereciklabilne plastike, piše EKO Vjesnik.


Tako će se, prvenstveno zemljama jugoistočne Azije, omogućiti znatno bolja kontrola i zaštita od odlaganja neželjenog plastičnog otpada. Nakon što je Kina početkom 2018. godine zabranila uvoz većine plastičnog otpada i time u kaos bacila globalnu industriju recikliranja plastike, u zemljama u razvoju, posebice u jugoistočnoj Aziji, zabilježen je ogroman priljev kontaminiranog i miješanog plastičnog otpada koji je teško ili čak nemoguće reciklirati.




Izmjenama i dopunama Bazelske konvencije koje je predložila Norveška te zemlje sada imaju pravo odbiti takav plastični otpad. Ova odluka rezultat je najnovijih otkrića o razornom utjecaju plastike i trgovine plastičnim otpadom u svijetu, pa tako i novog istraživanja Međunarodne organizacije za uklanjanje postojanih organskih onečišćujućih tvari (POPs) (International POPs Elimination Network – IPEN) i Basel Action Networka (BAN), koje je razotkrilo kobne posljedice onečišćenja hranidbenog lanca izrazito toksičnim europskim EE otpadom u Gani.


Većina zemalja izrazila je potporu ovom prijedlogu, a više od milijun ljudi širom svijeta potpisalo je peticije Avaaza i SumOfUs-a. Ipak, unatoč golemoj potpori većine svjetskih zemalja, bilo je i onih koje su se protivile uvrštavanju plastičnog otpada u Bazelsku konvenciju. Među njima su sasvim očekivano Sjedinjene Američke Države, najveći izvoznik plastičnog otpada u svijetu.


Ovoj odluci protivilo se i Američko kemijsko vijeće (ACC), jedan od najvećih svjetskih lobista petrokemijske industrije, kao i američki Institut za reciklažu otpada (ISRI).


˝Današnja odluka dokazuje da su zemlje konačno uhvatile korak s hitnošću i značajem problema plastičnog onečišćenja i demonstrira kako izgleda ambiciozno vođenje međunarodne politike. Plastično onečišćenje i dalje predstavlja glavnu prijetnju čovječanstvu i planetu, ali nas odluka Bazelske konvencije ohrabruje u pogledu donošenja budućih odluka koje će biti potrebne za rješavanje problema plastičnog onečišćenja na njegovom izvoru, počevši od smanjenja proizvodnje˝, izjavio je David Azoulay iz Centra za međunarodno pravo zaštite okoliša (CIEL).


 ˝Ovo je ključni prvi korak prema zaustavljanju korištenja zemalja u razvoju kao odlagališta za svjetski plastični otpad, posebno onog koji dolazi iz bogatih zemalja. Zemlje uvoznice mješovitog i nerazvrstanog plastičnog otpada sada imaju pravo odbiti ovaj opasan otpad i prihvatiti isključivo čistu, reciklabilnu plastiku. Međutim, recikliranje neće biti dovoljno, već se s ciljem učinkovitog smanjenja plastičnog onečišćenja jednostavno mora smanjiti proizvodnja plastike˝, kazao je Von Hernandez, glavni koordinator Inicijative Break Free From Plastic i koautor nedavne studije (Plastic & Health: The Hidden Costs of a Plastic Planet) kojom su otkriveni zdravstveni rizici na svakom stupnju životnog ciklusa plastike.