ZAGREB – Dvije najveće njemačke banke, Deutsche Bank i Commerzbank, najavile su ovih dana pregovore o spajanju u jednu instituciju, kako bi riješile nevolje s dugogodišnjim lošim poslovanjem. Ako ostvare svoje okrupnjavanje, nova banka bit će druga po veličini u Europskoj uniji, nakon francuske Societe General.

Najava tog spajanja već mjesecima potiče medijsku prašinu i užasavanje kritičara koji tvrde da se radi o potezu očajnika radi spašavanja dviju posrnulih banaka. Oni tvrde da će njihovim stapanjem nastati megabanka, još veći bolesnik koji može ugroziti stabilnost financijskog sustava u Njemačkoj i Europi, kada dođe do nove krize.

Međutim, vodstva Deutsche Bank i Commerzbank ne misle tako. Vjeruju da će im spajanje donijeti goleme uštede, putem zatvaranja prekobrojnih poslovnica, što će – prema mišljenju sindikata – izazvati otpuštanje oko 10 tisuća zaposlenih.

Nagađanja o spajanju dviju njemačkih banaka vrte se u javnosti još od izbijanja financijske krize iz 2008. godine. Promatrači vjeruju da su izgledi za okrupnjavanje veliki, jer je nedavno došlo do zaokreta u njemačkoj vladi, koja neskriveno podupire i potiče taj potez. Spajanje dviju banaka za Berlin ima ne samo ekonomsko, nego i političko značenje.

Rizična ulaganja

Vlada u Berlinu najavila je u veljači novu industrijsku strategiju Njemačke uz jačanje državnog intervencionizma. To podrazumijeva državno poticanje i subvencioniranje »nacionalnih šampiona« – kompanija poput Siemensa i autoindustrije, u kojima Njemačka vidi budućnost. Među »nacionalne šampione« ministar gospodarstva Peter Altmaier ubrojio je i Deutsche Bank, koji bi u provedbi industrijske strategije trebao financijski podupirati njemačke firme u njihovoj sve oštrijoj utakmici s golemim kompanijama iz Kine i SAD-a.

Američki i britanski mediji tvrde da je problem u tome što dvije banke, osobito Deutsche Bank, imaju prikrivene gubitke koje izbjegavaju raščistiti još od financijske krize 2008. Stoga se vrijednost njihovih dionica na burzama u 11 godina strovalila za 90 posto. Ne treba zaboraviti da je Međunarodni monetarni fond još 2016. ocijenio Deutsche Bank kao jedan od »najvećih rizika« za stabilnost financijskog sustava u svijetu, jer je razgranao poslovanje na sve kontinente.

Naime, u želji za povećanjem profita, nekoć konzervativni Deutsche Bank latio se rizičnog investicijskog bankarstva po uzoru na američke banke i počeo oponašati njihov »financijski kazino«. No, dok su se američke banke nakon izbijanja krize očistile od loše imovine, a neke su i propale, njemačke su se izbjegavale suočiti s gubicima. Primjerice, prema Wall Street Journalu, Deutsche Bank je sve do početka ove godine na bilancama prikrivao gubitak od 1,6 milijardi dolara – četiri puta veći od njegovog profita iz 2018. – do kojeg je došlo zbog rizičnog ulaganja u obveznice američkih lokalnih vlasti prije izbijanja krize.

Nemoguća misija

Prema Bloombergu, Deutsche Bank je prošlog rujna na svakih 100 eura imovine imao samo četiri eura kapitala, s malim izgledima da popravi tu lošu sliku. Komentator Bloomberga pita se kako takva banka uopće može postojati u sadašnjoj formi, tvrdeći da je eventualni gubitak od 13,3 milijarde eura može dovesti ispod ionako mršavog regulatornog minimuma. Mnogi stručnjaci misle da je nemoguće od dvaju bolesnika napraviti zdravu banku.

– Sa stajališta tržišne stabilnosti, bila bi to krajnje loša ideja, jer bi stvorila diva koji bi se još teže oporavio od krize, rekla je Isabel Schnabel, članica Vijeća ekonomskih stručnjaka pri njemačkoj vladi.

Jedan od najvećih zagovornika spajanja dviju banaka je Paul Achleitner, šef nadzornog odbora Deutsche Bank, koji istodobno sjedi u nadzornim odborima kompanija Bayer i Daimler, a rizničar je grupe Bilderberg, piše Financial Times. Promatrači tvrde da njemačka poslovna i politička elita želi stapanjem dviju banaka osigurati svom gospodarstvu stabilno financiranje na vlastitom tržištu kapitala, neovisno o američkim i ostalim bankama – u trenutku dok se produbljavaju ekonomski i politički sukobi članica EU-a sa SAD-om i Kinom.