Novi život Davida Blaževića

‘Koze i krave proizvodit će energiju’: Donosimo detalje jedinstvenog projekta znanstvenika iz Rijeke

Sanda Milinković

Foto Roni Brmalj

Foto Roni Brmalj

To da se zdravstveno stanje pojedinih životinja, kvalitete njihovog života, stanje nastambi i zdravlja pašnjaka prati pomoću pametnih uređaja s ugrađenim senzorima u razvijenom svijetu nije zapravo nikakva novina. Ono što je novo i jedinstveno u ideji dr. Blaževića je da se baterije ograničenog radnog vijeka koje se danas koriste takvim pametnim uređajima eliminiraju i da se kao pogon koristi kretanje domaćih životinja



Dragi prijatelji i ljubitelji lika i djela vašeg brata doktora! S velikim ushitom vas obavještavam da je David Blažević, lik u čijem se umu nalazim, jučer osvojio Marie Curie postdoc stipendiju za svoje znanstveno istraživanje žetve kinetičke energije domaćih životinja s primjenom na preciznu agrikulturu i virtualno ograđivanje tj. virtualno čobanstvo.


Istraživanje ću iduće tri godine provoditi na Sveučilištu u Tampereu u Finskoj gdje se selim sa svojim čoporom već u šestom mjesecu ove godine kako bih mogao pokrenuti istraživanje dok je ispaša u punom jeku. Nažalost to znači da se dulje vremena nećemo družiti za kotačima od čelika u ovim krajevima. Sigurno ću pronaći način da vas usrećim kakvom novom soničnom divotom ovim putem jer će u jednom trenutku vjerojatno zaživjeti i DJ RUSKEAA SOKERIA! A u sklopu istraživanja ću voditi i blog na kojem ću polako objavljivati progres i rezultate pa ćete moći i popratiti što se dešava na polju autonomnog virtualnog čobanstva. Voli vas vaš brat! – riječima su kojima je u veljači ove godine na Facebook profilu DJ Dr. Smeđi Šećer, najavio »povlačenje« s klupske scene i jedan sasvim novi život.


Mjesec dana kasnije na istoj društvenoj mreži pojavio se novi profil – spomenutog Davida Blaževića, nezavisnog istraživača iz Rijeke, koji obavještava da je nakon trogodišnje pauze od akademije i istraživačke djelatnosti osmislio zanimljiv projekt za kojeg je osvojio »Marie Sklodowska-Curie« individualnu istraživačku stipendiju i da već u šestom mjesecu »pali s obitelji u Tampere, u Finsku«, gdje će na Sveučilištu Tampere koje broji 35.000 studenata, provoditi istraživanje iduće tri godine.




Foto Roni Brmalj


Foto Roni Brmalj



Polazna točka – Drenova


I dok se DJ Dr. Smeđi Šećer, pet godina rezident DJ u riječkom klubu Tunel i jedan od rijetkih eksperata za raritetnu jugoslavensku glazbu svih usmjerenja isprešanu na vinilu striktno za plesne podije koju je vrtio »svuda i sa svima«, priprema za svoj, pred polazak, posljednji nastup i to u Sarajevu, dr. David Blažević odlučio je u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka široj javnosti predstaviti svoj novi znanstveni projekt kroz dva popularna predavanja pod nazivom »Mogu li domaće životinje proizvoditi električnu energiju?«.



Znanstvenik zavidne razine ekološke svijesti, iskoristio je priliku za upozorenje ljudima koji su odgovorni za probleme s otpadom. Navodi da otpad nije nešto novo, a prisjeća se i jedne zgodne iz djetinjstva.


– Još kao klinac sam na plaži viđao boce od omekšivača i štapiće za uši. Rečeno mi je da je to »donijelo jugo«. Od tog je dana trebalo proći trideset godina da napravimo znanstveno potkrijepljena istraživanja koja će nam reći što se događa i da izdamo prve preporuke o tome koji su najčešći zagađivači na plaži. Ne trebamo biti znanstvenici da bismo uvidjeli ovakve tipove problema, prestani raditi plastične štapiće za uši – kaže.


– Grozne se stvari događaju, pogledajmo samo Marišćinu – kakav je to centar za gospodarenje otpadom koji trpa smeće u šumu? Svi znamo kako treba izgledati, a oni nam to prodaju kao pametnu tehnologiju za gospodarenje otpadom – to je obično smetlište koje su samo uljepšali – ogorčen je. Osobito je ogorčen na trenutnu primjenu baterija i njihovo recikliranje. Smatra da su one vrijedni metali koji se ne iskorištavaju u potpunosti.


– Tehnologija recikliranja tek treba zaživjeti. Preveliki je karbonski otisak samog odvajanja baterija koji prolazi dugačak put do reciklaže. Kombinacijom solarne energije, kretanja te iskorištavanja elektromagnetskih valova, ne bismo ih uopće morali koristiti – zaključuje.



Prvo predavanje već je održano u Središnjem odjelu u Palači Modello, a sljedeće je 28. ožujka u Ogranku Drenova. Drenova nije odabrana slučajno jer, kako objašnjava dr. David Blažević, upravo mu je Gradska knjižnica Drenova poslužila kao istraživački ured u kojemu je sastavio uspješnu prijavu stipendije koja je njemu i njegovoj obitelji otvorila put u novi život.


O tome što je to precizna ili digitalna poljoprivreda i žetva energije i kakav je to zanimljiv projekt kojim je zainteresirao Europsku komisiju koja dodjeljuje prestižnu stipendiju »Marie Skłodowska-Curie« u sklopu programa Horizont 2020, s diplomiranim inženjerom strojarstva koji je 2014. godine doktorirao na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pod mentorstvom prof. Saše Zelenike na temu prikupljanja niskorazinske energije vibracija iz okoliša (Energy Harvesting) razgovarali smo upravo na Drenovi s koje će se dr. Blažević sa suprugom Dorom, inače jednom od osnivačica lokalne tržnice »Eko Cvetko« na Drenovi, sinom Ladom i kćerkicom Jagodom uskoro uputiti u novu životnu avanturu.


– U Finskoj ću biti minimalno tri godine koliko traje projekt, a njihovo Sveučilište po uspješno završenom projektu osigurava još jednu godinu ostanka, da odlučim u kojem ću novom smjeru krenuti dalje. Trenutno na njihovom Fakultetu radim kao samostalni istraživač (u Laboratory of Electrical Energy Engineering), a povremeno ću održavati i predavanja u njihovoj doktorskoj školi, gdje ću doktorandima predavati o teoriji žetve energije. Posjetit ću i Gothenburg gdje mi je kroz projekt dogovoren rad u firmi koja proizvodi uređaje za pretvaranje energije kretanja u električnu, ali za željezničku industriju. Skandinavsku turneju ću nastaviti u norveškoj kompaniji koja je prva u svijetu proizvela potpuno funkcionalni uređaj za virtualno ograđivanje – u kratkim crtama skicira David Blažević ono što ga očekuje od srpnja kada će početi istraživanje u jedinstvenom projektu koji se temelji na ideji pretvaranja kretanja domaćih životinja u električnu energiju i korištenje te energije za tzv. pametno/digitalno gospodarenje stadom i pašnjacima.


Žetva energije


To da se zdravstveno stanje pojedinih životinja, kvalitete njihovog života, stanje nastambi i zdravlja pašnjaka prati pomoću pametnih uređaja s ugrađenim senzorima u razvijenom svijetu nije zapravo nikakva novina. Ono što je novo i jedinstveno u ideji dr. Blaževića, i na čemu će raditi najmanje tri sljedeće godine je da se baterije ograničenog radnog vijeka koje se danas koriste takvim pametnim uređajima eliminiraju i da se kao pogon koristi kretanje domaćih životinja.


Privatni album


Privatni album



– Koncept je prikupljanje energije iz okoliša koji se koristi u određenim segmentima industrije i transporta. Ideja precizne poljoprivrede je učinkovito upravljanje resursima čiji je osnovni cilj proizvesti »više s manje« te očuvati ekosustav. Osmislio sam način na koji bi mogao pretvoriti kretanje domaćih životinja u električnu energiju. Energija bi služila za pogon pametnih ogrlica za praćenje zdravstvenog stanja životinja. Ideja je da uređaji budu potpuno autonomni, da ne moramo paziti je li baterija puna ili koje je njezino stanje. Ideja bi bila funkcionalna i u slučaju mirovanja životinje jer bi se tijekom kretanja, paralelno uz solarni kolektor trebala dobiti dovoljna količina energije za period mirovanja – pojašnjava dr. Blažević o kojemu je Novi list već pisao 2012. godine kada je, s kolegom dr. sc. Ervinom Kamenarom predstavio inovativno rješenje za svijet automobilske industrije – bežični autonomni senzor tlaka (BAST) u gumama.


Foto Roni Brmalj


Foto Roni Brmalj



Ta ideja se temeljila na istoj početnoj premisi kao i ova na kojoj će u budućnosti raditi – kako baterije ograničenog trajanja koje se koriste u serijski ugrađenim senzorima za mjerenje tlaka u gumama eliminirati i iskoristiti kao pogonsku energiju onu koju proizvodi vibracija automobila, odnosno mehaničku energiju vibracije vozila pretvoriti u električnu energiju koristeći pritom piezoelektrični princip. Blažević i Kamenar tada su za projekt dobili financijsku potporu Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO i u roku od samo šest mjeseci u Laboratoriju za precizno inženjerstvo pri Zavodu za konstruiranje u strojarstvu Tehničkog fakulteta u Rijeci, a pod mentorstvom prof. Saše Zelenike, nastao je osnovni prototip ovog uređaja.



Nakon što je Marišćinu okarakterizirao izrazom »soprano shema«, Blažević objašnjava da postoje dvije stvari koje sve pokreću – višak hrane i nafta.


– Naftu koju je planet spremao kao ugljik milijunima godina u zemlju, mi sada vadimo i što radimo? Palimo! I to autima! Vrhunska tehnologija iskoristivosti motora od 30 posto! Na jednu utočenu litru benzina, 3 decilitra se koriste za pokretanje motora, a 7 za zagrijavanje atmosfere – i to kod boljih motora. Katastrofa. Proizvodimo sve više hrane, crpimo sve više nafte, rezultiramo sve većim brojem ljudi. Čini mi se da znanstvenici koji istražuju svemir traže nove planete da što više ljudi ode s ovoga – kaže ovaj inovativni znanstvenik, svjestan problema i budućnosti, a tvrdi da svatko od kuće može spašavati okoliš:


– Svi sve znaju, nitko ne staje. Znamo kad previše trošimo i svjesni smo da kupujemo proizvode koje ne bi trebali i svi vozimo aute i nitko ne odvaja smeće. I tko je tu lud? A mi ljudi smo, kao pametni!



Sustav BAST temeljio se na konceptu »žetve energije«. Riječ je zapravo o procesu prikupljanja energije iz okoliša i njezine pretvorbe u iskoristivu električnu energiju. Već niz godina taj je proces jedno od udarnih područja znanstvenih istraživanja, a i Blaževićev je doktorat koji je obranio na Tehničkom fakultetu u Rijeci bio posvećen upravo temi pretvaranja energije vibracija u električnu energiju korištenjem piezoelektričnog efekta.


»Nevidljive« ograde


Godinu dana nakon doktorata, dr. Blažević je napustio visokoznanstvenu ustanovu na kojoj je radio sedam godina. Odlučio je da je vrijeme za promjenu. Ta želja za nečim novim u životu, slučajno ga je odvela na istarske pašnjake, na farmu »Drijade«, vlasništvo njegove prijateljice Hele, gdje je i stekao vrijedno iskustvo te shvatio široku primjenu tehnologije na kretanje životinja i pretvaranje njihove energije u električnu. Upravo ono koje što će mu uskoro omogućiti da se s obitelji preseli u Finsku.


– Koze idu na ispašu dva puta dnevno, a ja sam s njima šetao po četiri sata. To su izuzetno agilni biljojedi koji ne prežu pred stupanjem na neprohodan teren u potrazi za sebi ukusnom hranom. Postoji mogućnost da se koze razdvoje i u njihovom pronalasku, možete računati jedino na vlastitu spretnost – priča Blažević. Zanimljiv je i projekt o virtualnom ograđivanju pašnjaka koje bi omogućilo učinkovit mehanizam »nevidljive« ograde.


– Životinje se ograđuju virtualno na računalu pomoću digitalnih koordinata. Na ogrlici imaju uređaj sa zvukom, vibracijom i električnim šokerom – pojašnjava, dodajući da bi se unutar sat vremena pomoću algoritma za trening životinje naučile na dozvoljeni prostor. Naglašava da »šok« u slučaju da životinja »prijeđe« virtualnu granicu nije snažan jer iznosi tek 1 do 2 posto jačine šoka električnog pastira koji se inače koristi u ogradama.


– Dodatna prednost ograđivanja je smanjenje potrošnje materijala. Iza fizičkih ograda stoji velika financijska potrošnja, a šteta na okoliš je enormna jer ograde nerijetko nakon uporabe jednostavno propadaju i ne dopuštaju slobodnu migraciju divljih životinja – napominje.



Prisjeća se David Blažević i tri protekle godine profesionalne DJ karijere. Kaže da su bile super i da se »zezao okolo«, te da mu je čitava priča pružila nevjerojatno iskustvo:


– Kao samostalni umjetnik nastupajući posvuda, od Ljubljane do Skopja, »vrteći mjuzu« za ljude da plešu i da se zabavljaju, bilo je super.


No, i prije nego je njegov projekt prihvaćen, Blažević je zaključio da je njegova karijera na mjestu DJ-a završena. U siječnju je otkazao daljnje nastupe jer, kako sam kaže, više mu se jednostavno nije dalo tako raditi, a koliko je punio baterije tijekom nastupa, toliko su mu se naposljetku počele i prazniti. DJ Dr. Smeđi Šećer nam je priznao i da je razmišljao o spajanju trenutnog projekta s glazbom, a objasnio je i da postoji sustav napajanja električnom energijom koji energiju crpi s plesnog podija:


– Firma Energy floors je napravila podove za disko klubove koji pretvaraju energiju plesa u električnu energiju. U klubu postoji display na kojem se može vidjeti je li se napunila energija od plesa.



Iako se trenutno koncentrira na koze, s kojima je imao najviše iskustva, te na krave, smatra da bi njegova ideja o pretvorbi energije bila primjenjiva i na druge domaće životinje te da bi razlika između kretanja dviju životinja koja je postojana omogućila i dodatna istraživanja njihovog profila i karakteristika te širenje istraživanja.


– Sve domaće životinje imaju obvezne markere na ušima i postoji već nekoliko uređaja koji su napravljeni u obliku takvih oznaka. Bilo bi dobro da umjesto nepotrebnog dodatnog nanošenja boli životinje, na uho odmah staviti pametni uređaj koji će joj paralelno mjeriti temperaturu te odrediti lokaciju. Volio bih izmjeriti dinamiku kretanja uha jer je ono dosta labilno i pokretno. Mnogo toga bi riješio i mali uređaj koji može pretvarati energiju uha i pritom imati termometar koji mjeri temperaturu životinje – pojašnjava svoju ideju.


Ono što je prednost njegovog uređaja je njegovo trajanje. Naime, jednom stavljen, više se ne bi morao mijenjati i trajao bi doživotno te bi se lako premještao. Uređaji bi bili napravljeni tako da se mogu ponovno iskoristiti, a mogli bi se primjenjivati i u Hrvatskoj.


– Prema informaciji iz fokusne grupe Europske komisije jedne je godine prodano oko 30 milijuna pametnih ogrlica za stočarstvo u Europi. Koristi ih čak i jedan naš čovjek u Lici – napominje, dodajući da svijet užasno kasni s promjenama vezanim uz pametno raspolaganje resursima. Smatra da bi u idealnom scenariju trebalo doslovce usmjeriti kapljicu vode tamo gdje je potrebna. Dosadašnji uopćeni sustav rada pretvorio bi se u specifičan. Imali bi precizne robote koji provjeravaju je li u polju došlo do infestacije nametnika i zatim bi se na određenom području uklonio korov, umjesto da se uklanja na čitavom polju.


Idealno bi rješenje, kaže, bilo spajanje precizne poljoprivrede s ekološkom, uz ulaganje resursa gdje je potrebno.


– Ovo što ja radim je kap u moru energije koja se proizvodi i troši. Vidim da nitko od nas ne staje s potrošnjom u vrijeme kad bi trebali biti pažljivi i ekonomični – zaključuje dr. David Blažević.