Tribina Universitasa

JAVNOST IM NIJE VAŽNA Visokim učilištima dvojka za transparentnost

Ingrid Šestan Kučić

Foto: M. Gracin

Foto: M. Gracin

Svega 26 posto institucija javno objavljuje dopusnice resornog ministarstva za provedbu programa, kao i da visokim učilištima baš nije važna javna objava studentskih anketa, jer 58 posto institucija ne objavljuje rezultate tih anketa



RIJEKA Transparentnost rada hrvatskih javnih visokoih učilišta ocijenjena je ocjenom dovoljan u okviru projekta QUALITYWATCH: Aktivna uloga organizacija civilnog društva u praćenju i promociji kvalitete u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, koji je provodio Institut za razvoj obrazovanja (IRO) u suradnji s partnerskim organizacijama među kojima je i riječki Filozofski fakultet. Ocjena dovoljan proizašla je iz istraživanja provedenog u sklopu projekta čiji su rezultati jučer predstavljeni na okruglom stolu Udruge za razvoj visokog školstva »Universitas« pod nazivom »Kako osigurati transparentnost u unaprjeđenju kvalitete visokoga obrazovanja?«.


Navodeći neke od ključnih zaključaka istraživanja Ria Bilić iz IRO-a istaknula je da veća transparentnost podataka o kvaliteti rada visokih učilišta može olakšati učenicima, studentima i njihovim roditeljima donošenje odluka o upisu na određena visoka učilišta i studijske programe, nastavku studija na višim razinama te pridonijeti osiguravanju uspješnog završetka već započetog studija. S druge strane, nositeljima obrazovnih politika i zaposlenicima visokoobrazovnih ustanova može osigurati bolji uvid u razne dimenzije kvalitete rada pojedinih visokih učilišta.


Dostupnost informacija


– Naše istraživanje obuhvatilo je visoka učilišta Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Osječko-baranjske županije, a od 94 visoka učilišta odazvalo se njih 46. Projekt Qualitywatch kreće od pretpostavke da sve javne informacije o kvaliteti visokog obrazovanja moraju biti objavljene na internetu, odnosno na mrežnim stranicama nadležnih institucija.




No, dostupnost informacija na internetu ponekad nije dostatna, jer u slučaju osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju velik dio dokumenata je objavljen na mrežnim stranicama nadležnih institucija. Međutim, pitanje je do koje mjere su ti dokumenti lako dostupni, razumljivi i čitljivi zainteresiranim pojedincima. Došli smo do zaključka da su javna visoka učilišta transparentnija od privatnih, a visoke škole najnetransparentniji su tip visokih učilišta – kazala je Bilić.


Unapređenje kvalitete


Među predstavljenim rezultatima istraživanja istaknut je i podatak da svega 26 posto institucija javno objavljuje dopusnice resornog ministarstva za provedbu programa, kao i da visokim učilištima baš nije važna javna objava studentskih anketa, jer 58 posto institucija ne objavljuje rezultate tih anketa. Osvrćući se na rezultate istraživanja rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija istaknula je kako je neki rezultati istraživanja nisu iznenadili poput pitanja javno-privatno istaknuvši kako privatna visoka učilišta očito nisu percipirala da bi im transparentnost mogla nešto donijeti.


Dodajući kako istraživanjem nije obuhvaćena Primorsko-goranska županija pa time nedostaje i riječko Sveučilište, rektorica je napomenula kako po pitanju transparentnosti i unapređenja kvalitete puno učinjeno, jer Sveučilište se od koncepta kvalitete pomaknulo prema konceptu unapređenja kvalitete. Rektorica je podržala i prijedlog osnivanja nacionalne baze za osiguranje i unapređenje kvalitete visokih učilišta što bi pridonijelo osiguranju transparentnosti, dok je predsjednica Odbora za osiguranje i unapređenje kvalitete izv. prof. dr. Sanja Smojver Ažić nabrajajući sve što je do sada učinjeno po pitanju transparentnosti istaknula da je riječko Sveučilište jedino hrvatsko javno sveučilište koje ima certifikat za osiguranje kvalitete što je garancija da su zadovoljeni određeni parametri kvalitete.