Ako ne žele stražariti, morat će to platiti ulaganjem u prostor, boks ili sustav zaključavanja spremnika. S obzirom na to da je riječ o kriterijima zbrinjavanja i naplate koje propisuje Zakon, odnosno obavezni su za sve građane RH, bilo bi najmanju ruku pošteno da se istim tim građanima omogući da otpad odlažu na propisani način i pri tom budu zaštićeni od zlonamjernih radnji, a ne da to sami moraju plaćati
Hoće li korisnici zajedničkih spremnika za otpad Čistoće ubuduće morati organizirati straže kraj svojih »baja« kako bi, primjerice, stanare susjedne zgrade spriječili da u njih bacaju smeće i nabijaju im račune za zbrinjavanje otpada, jedno je od brojnih pitanja koje se nameće s pokretanjem takozvanih e-konzultacija s građanima Rijeke o prijedlogu Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, objavljenom prije nekoliko dana.
Da bi susjedi mogli jedni drugima puniti baje, kako bi smanjili svoje račune, samo je jedan od mogućih scenarija, a ima i gorih, koji otvaraju dodatna pitanja. Primjerice, kako spriječiti zlonamjernog ili jednostavno krajnje neodgovornog pojedinca da u spremnike za reciklabilni otpad (staklo, papir, metal i slično), namjerno ne ubaci miješani kućni otpad, što će ubuduće, kada Odluka bude usvojena, rezultirati visokim ugovornim kaznama za sve korisnike kojima je taj spremnik dodijeljen.
Prijedlogom Odluke predviđen je obračun troškova prema volumenu spremnika za miješani komunalni otpad, te broju mjesečnih pražnjenja spremnika. Pritom se odvoz reciklabilnog otpada neće naplaćivati, ali će se naplaćivati ugovorne kazne ako je taj otpad zagađen nekom drugom vrstom otpada. Sve to bit će lako kontrolirati u slučaju privatnih kuća, čiji će vlasnici moći dobiti individualne spremnike i tako sami odrediti koliko će otpada bacati i plaćati. Kod višestambenih zgrada situacija je znatno zamršenija, jer Odluka predviđa da se svakom korisniku dodijeli njegov udio u pripadajućem spremniku, koji će se ubuduće obračunavati po broju članova kućanstva.
Članovi kućanstva
Da pojednostavimo, stanarima jedne zgrade bit će dodijeljen pripadajući broj spremnika, u koje bi otpad trebali bacati isključivo oni, kao i spremnika za reciklabilni otpad, a ovisno o broju pražnjenja, te veličini i broju spremnika, obračunavat će se mjesečni trošak koji će se onda dijeliti, kako smo već naveli, po broju članova kućanstva. Sve to ne zvuči loše, ali pod uvjetom da pristup spremniku imaju isključivo oni kojima je taj spremnik dodijeljen, što najčešće nije slučaj, već pristup bajama, bez obzira kome su dodijeljene, ima svatko što će, kada odluka stupi na snagu, potencijalno dovoditi do situacija opisanih na početku teksta.
Kako spriječiti takve situacije, pokušali smo saznati u KD-u Čistoća, čija direktorica Jasna Kukuljan odgovara da će ključna biti suradnja između korisnika i komunalaca.
– Korisnici koji žele ograničiti pristup spremnicima koji su im dodijeljeni, moći će to učiniti na nekoliko načina, s tim da bi se predstavnici stanara trebali javiti našim službama kako bi odredili optimalno rješenje. Najjednostavnija situacija bit će u zgradama koje imaju vlastite zajedničke prostore u kojima se mogu smjestiti spremnici. Taj prostor bit će pod ključem i moći će mu pristupiti samo stanari, odnosno korisnici. Problem je što mnoge zgrade koje imaju takve prostore, često ih iznajmljuju kao poslovne prostore kako bi popravili stanje na računu zgrade, ili ih stanari koriste u druge svrhe – kaže Kukuljan.
Posebno su pitanje ugovorne kazne, pogotovo u situaciji ako Odluka stupi na snagu, a ne osiguraju se tehnički uvjeti da pristup spremnicima bude ograničen samo na određene korisnike. Kukuljan ističe kako se s ugovornim kaznama neće krenuti odmah po stupanju na snagu, već će se kroz određeno razdoblje izdavati upozorenja. Na pitanje hoće li se ugovorna kazna, u slučaju da netko od korisnika kontaminira reciklabilni otpad, naplaćivati svima u punom iznosu ili će se raspodijeliti između korisnika, Kukuljan tumači da će svakom korisniku biti naplaćena u punom iznosu. To je vrlo dvojben stav jer u slučaju, primjerice, nebodera u Čandekovoj, samo za bacanje otpada oko spremnika ili u količini većoj od kapaciteta spremnika, s obzirom da je u zgradi oko 150 stanova, Čistoća bi uz trošak zbrinjavanja prekomjerne količine naplatila još 15 tisuća kuna kazne, s obzirom da je kazna 100 kuna.
Pod ključem
Kod ostalih višestambenih zgrada situacija će biti kompliciranija i zahtijevat će dodatna ulaganja, primjerice u boksove od metalne konstrukcije sa žičanom ogradom, u kojima će se baje moći držati pod ključem.
– Opet tu pozivam korisnike da nam se jave preko svojih predstavnika, kako bi odredili povoljne lokacije za smještaj takvih boksova, ili ako je takvo rješenje nemoguće, da se postave spremnici sa sustavom zaključavanja ili otpadomjerima i karticama koji će bilježiti točno koliko je koji korisnik otpada bacio – kaže Kukuljan.
Zanimalo nas je i tko će to platiti, kao i hoće li postojati rokovi za prilagodbu novom sustavu, te kako zaštititi korisnike koji neće moći postići dogovor o, primjerice smještanju spremnika u boksove.
– Trošak će snositi korisnici. Ukoliko žele da pristup dodijeljenim im spremnicima imaju isključivo oni, trebat će ili osigurati prostor unutar zgrade, ili uložiti sredstva u boksove ili druge sustave za ograničavanje pristupa spremniku. To je svakako u njihovom interesu, jednako kao i odvajanje otpada, budući da što više reciklabilnog otpada odvoje u posebne spremnike, to će se više smanjivati količina miješanog otpada čiji se odvoz naplaćuje – kaže Kukuljan. Što se rokova tiče, procjenjuje da bi Odluka mogla stupiti na snagu koncem ove godine, a da bi cijeli posao prilagodbe sustava mogao potrajati oko tri godine.
S obzirom na to da je dobar dio spremnika sada smješten uz prometnice, na javnim površinama u vlasništvu Grada, pitali smo direktoricu Čistoće je li razgovarala s predstavnicima gradske uprave o mogućem smještaju boksova na gradskom zemljištu.
Na cesti
– Nismo još o tome konkretno razgovarali, no vjerujem da će gradska uprava imati razumijevanja po tom pitanju – kaže Kukuljan.
Hoće li ga imati ili ne, tek će se vidjeti, ali s obzirom na tumačenje iz Čistoće na pitanje s početka teksta hoće li građani morati stražariti kraj svojih baja, odgovor je jednostavan – ako ne žele stražariti, morat će to platiti ulaganjem u prostor, boks ili sustav zaključavanja spremnika. S obzirom da je riječ o kriterijima zbrinjavanja i naplate koje propisuje Zakon, odnosno obavezni su za sve građane RH, bilo bi u najmanju ruku pošteno da se istim tim građanima omogući da otpad odlažu na propisani način i pritom budu zaštićeni od zlonamjernih radnji, a ne da to sami moraju plaćati.
