Tito brend

Za Dan mladosti u Kumrovec stiže 10 tisuća posjetitelja. Nemaju gdje noćiti, a vrijedna državna imovina propada

Aneli Dragojević Mijatović

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Oko 70.000 turista godišnje posjeti Kumrovec, a cilj je produljiti njihov boravak. Želimo sve što se može staviti u funkciju turizma, pa tako i državnu imovinu, Spomen-dom i bivšu političku školu, koja je godinama prepuštena propadanju, ističe općinski načelnik Robert Šplajt



 Na internetskim stranicama Općine Kumrovec već je najavljena ovogodišnja proslava Dana mladosti, što je dan kada se u Kumrovec slije na tisuće ljudi iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, ali i šire, koji i dalje obilježavaju rođendan Josipa Broza Tita. Načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt, inače HNS-ovac, kaže da nikad ne bude ispod 10.000 ljudi, pa se tako očekuje i ove godine. Kumrovec, veli Šplajt, ima kapaciteta za prihvatiti ljude na jedan dan, međutim, za dulji boravak turista, koji i inače tokom cijele godine dolaze u Kumrovec, privučeni i Titom kao brendom, ali i drugim kumrovečkim znamenitostima pri čemu se izdvaja etno-muzej Kumrovec, nedostaju smještajni kapaciteti.


– Službeno godišnje u Kumrovec dođe oko 70.000 turista. To su oni koji baš kupe kartu za razgledavanje etno-muzeja Staro selo Kumrovec. Cijelo selo je etno-muzej s 20-ak kuća sa stalnom postavom i izložbama koje se mijenjaju po potrebi, a tu je i Titova vila koja je uređena, te je sama po sebi atrakcija. Turisti dolaze, ne samo zbog Tita, iako stranci zapravo uglavnom dolaze zbog Tita, a ima Amerikanaca, Australaca, Izraelaca, Kineza, pa onda turista iz istočnih zemalja, koji pogotovo dolaze zbog Josipa Broza… No, puno turista nam dođe zbog etno-muzeja Staro selo Kumrovec, koje autentično prikazuje kako se nekada živjelo u Zagorju. Općenito, Kumrovec ima veliki turistički potencijal, puno ljudi dolazi, a u mjestu postoji samo jedan hostel. Cilj nam je zadržati turiste što dulje, želimo sve što se može staviti u funkciju turizma i stoga je dugogodišnja želja Općine da se konačno stave u funkciju mrtvi kapitali, odnosno državna imovina koja je već godinama prepuštena propadanju, ističe Šplajt. Riječ je naravno o bivšoj političkoj školi, danas hotelu Zagorje, kojim upravlja Ministarstvo državne imovine, te Spomen-domu Kumrovec, koji se sada zove Znanstveno-studijski centar te spada pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nekad je, veli Šplajt, u ta dva objekta bilo oko 600 ležajeva, što bi sada jako dobro došlo.



»Spomen-dom je objekt Kumrovec d.o.o znanstveno-studijskog centra, a čiji je jedini osnivač i član Republika Hrvatska. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je svjesno vrijednosti i atraktivnosti ovoga objekta, s obzirom na njegovu lokaciju u srcu Hrvatskoga Zagorja, okruženost značajno velikim zelenim površinama i šumom, funkcionalnu podijeljenost i određeni stupanj očuvanosti. U suradnji s Ministarstvom državne imovine i Centrom za restrukturiranje i prodaju, razmotrit će se sve mogućnosti kako bi se objekt i zemljište koje ga okružuje stavio u funkciju koja će biti na korist kako Republike Hrvatske, tako i gospodarske i društvene zajednice u kojoj se Spomen-dom nalazi«, kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH, odgovarajući na upit o planovima za imovinu kojom upravljaju.





Kao u kazni


– Bilo je pokušaja, ali očito ne i stvarne volje, jer imovina koja je godinama zapostavljena treba se konačno procijeniti realno, da bi se našao kupac, a ne precijeniti i onda se ništa ne pomiče s mrtve točke, kaže načelnik.


Da će riješiti pitanje državne imovine u Kumrovcu prošle je godine negdje u ovo doba pompozno najavio i ministar Goran Marić, poručivši da će se razmišljati tržišno i da će se objekt bivše političke škole prodati po cijeni po kojoj je investitor voljan platiti. Činilo se da bolji dani, što se tiče državnog tretmana, za Kumrovec dolaze, no prema reakcijama iz tog Ministarstva, čini se da je početni entuzijazam dobrano splasnuo. Iako, nešto se radi.


– Ministarstvo državne imovine upravlja nekadašnjom političkom školom, a današnjim hotelom »Zagorje« u Kumrovcu. U tijeku je izrada elaborata za utvrđivanje parametara građevinske čestice na kojoj se nalazi nekadašnja politička škola, a danas hotel »Zagorje«. Na temelju toga dokumenta pristupit će se postupku procjene vrijednosti nekretnine, kažu u Ministarstvu, ograđujući se kako oni ne upravljaju Spomen-domom u Kumrovcu. Iz ovog Ministarstva oprezno stavljaju do znanja da je sve još u začecima i da treba biti strpljiv. Kao da je problem od jučer. Bivši načelnik Općine Dragutin Ulama godinama je, inače, tražio da se to pitanje riješi, pa je na koncu odustao i više se nije kandidirao, razočaran maćehinskim odnosom države prema vlastitoj imovini, ali i odnosom prema mjestu, koje kao da je snašla neka kazna, umjesto da se iskoristi što se može, otvore radna mjesta i prosperira od kapitala koji su na raspolaganju. Šplajt veli da se isti obrazac ponavlja, da se precijeni imovina, pa se ne uspije prodati.


Njemački investitor


– Mi bismo htjeli da se to sada napravi po zatečenom stanju a ne da se nabija neka cijena koja nije realna pa onda naravno da se neće naći investitor. Radi se o tome da moramo naći sigurnog investitora, i imamo jednog jako ozbiljnog, ali s imenima još ne možemo. Važno je da dok mi s tim potencijalnim investitorom razradimo poslovni plan, da sa strane države bude pripremljen teren i spreman proces prodaje, odnosno da Ministarstvo to prihvati, pojašnjava Šplajt, dodajući da je riječ o jednom ozbiljnom njemačkom investitoru, koji je više zainteresiran za Spomen-dom, no postoji mogućnost da se investicija kasnije proširi i na političku školu, koja je 500 metara zračne udaljenosti.


Inače, Općina Kumrovec kreće u izradu Strategije razvoja državne imovine, a na webu Općine stoji kako će tom strategijom »olakšati Ministarstvu državne imovine i budućem investitoru osmišljavanje projekata i ideja kako najbolje iskoristiti državne objekte, te kao jedan od dionika usmjeriti u njihov razvitak.« Piše i da izradu koncepta Strategije očekuju s 1. srpnja ove godine, a izradit će je tvrtka Julius Rose d.o.o.


– Točno je da se kod nas radi Strategija, a cilj je razvoj lječilišno-zdravstveno-rekreacijskog turizma, u kojem Kumrovec vidi svoju turističku budućnost. Tu je izvor termalne vode, pa se očekuje da bi dolazili ljudi na oporavak kao u toplicama. Jasno je da je Tito brend bez kojega se ne može, to ne možemo izbjeći, niti želimo. Tito ne mora biti u prvom planu, ali i može, nama je to u redu, ponosimo se njime, jer ipak je on naš dugogodišnji predsjednik i naš Kumrovčan, ističe Šplajt. Ponavlja da je cilj produljiti boravak turista u Kumrovcu jer sada većinom dolaze na izlete. Šplajt veli i da su potencijalni investitori privučeni imenom Tita: ime ih vuče, ali se to do sada nije znalo iskoristiti, zbog sitnih interesa koji vladaju, te predrasuda koje je, pogotovo kada je turizam u pitanju, cijeli svijet napustio.