Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar zdravlja Siniša Varga protivi se vraćanju starog naziva Ministarstvu zdravstva, a u svom očitovanju ističe da je riječ »zdravlje« u nazivu tog ministarstva sveobuhvatnija i usklađena sa svjetskom praksom. Riječ »zdravlje« obuhvaća puno šire značenje od medicinskog, što potvrđuju jezikoslovci te primjeri iz europske i svjetske prakse, ističe Varga u očitovanju na promjenu naziva ministarstva. Po njegovu mišljenju, promjena naziva Ministarstva zdravstva bila je opravdana, jer je u dokumentima UN-a i EU razvidno da se pod pojmom »zdravlje» misli i na uvjete u kojima čovjek živi, njegovu okolinu i opću dobrobit. (Hina)

Stalno ažuriranje

U izradi smjernica dosad je sudjelovalo tek 50 posto od ukupno 147 stručnih društava u HLZ-u. U razdoblju od 2004. do 2016. godine donijeli su 71 smjernicu, a u zadnjih nekoliko godina, objašnjava Krznarić, u dogovoru sa zdravstvenom administracijom pojačali su rad pa donesu i po desetak smjernica godišnje.

– Osim što je to zahjevan posao, problem je i u napretku medicine, zbog čega se mnoge smjernice već u trenutku kad su napisane moraju ažurirati – naglašava Krznarić, čija je namjera osnovati centar izvrsnosti koji bi zaposlio mlade kompetentne ljude na pisanju kliničkih smjernica. Kliničke smjernice koje rezultiraju racionalnijom dijagnostikom i terapijom trebale bi, kaže predsjednik HLZ-a, osigurati veću dostupnost liječničkih usluga širem krugu pacijenata, a ušteđena sredstva mogu se usmjeriti u daljnji razvoj zdravstvenog sustava.

Dok naši liječnici muku muče s kliničkim smjernicama, u svijetu se ubrzano razvija personalizirana medicina koja počiva na individualnim genetskim karakteristikama pojedinog pacijenta. U Hrvatskoj je zasad provodi SB Sveta Katarina, a ovaj oblik dijagnostike i liječenja u začecima je i na Rebru. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine, upozorava na ogromnu štetu za pacijenta, a time i zdravstveni trošak, od terapije koja nije učinkovita. Samo u SAD-u zbog nepoznavanja farmakogenetike svake godine umre oko 200.000 ljudi, dva milijuna je hospitalizirano, pa se i u nas postavlja pitanje kako pomoću personalizirane medicine bolje iskoristiti zdravstveni budžet težak 24 milijarde kuna – kaže Primorac. Država koja ne bude ulagala u takvu medicinu, na svjetskom tržištu znanja i konkurentnosti u zdravstvu predstavljat će, kaže, »nulu«.

Nužna prava terapija

Prema podacima koje je iznio, gotovo 15 posto pacijenata u Hrvatskoj prima krivu terapiju. Podaci govore da je zbog specifičnosti gena pojedini lijek neučinkovit kod određenog postotka ljudi, a taj se postotak, ovisno o dijagnozi, kreće od 38 posto pacijenata na antidepresivima, do čak 75 posto onkoloških pacijenata. Zbog izostanka genskih testova, u Hrvatskoj je, navodi Primorac, 50 posto veća šansa da žena s HER2 pozitivnim rakom dojke izgubi bitku za život nego što je to slučaj u Velikoj Britaniji. Personalizirana medicina je prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme, a do toga se, kaže Primorac, može doći samo uz poznavanje strukture genoma.

– Ako se to ne zna, određena terapija jednoj osobi može pomoći, a drugu može ubiti – kaže Primorac, a za primjer navodi varfarin, lijek protiv zgrušavanja krvi, gdje rezultat terapije, ovisno o genskoj mutaciji, može varirati i do 60 posto.

– Pacijenta s takvom genetskom mutacijom hrabrost je staviti na operacijski stol – zaključuje.